HRVATSKA poštanska banka u vrijeme Josipa Protege nalazila se u 99%-tnom vlasništvu države i Hrvatske pošte koja ima razgranatu mrežu od preko 1000 poslovnica diljem Hrvatske u kojim su HPB i Croatia osiguranje pružali bankarske i osiguravateljske usluge. Banka u zacrtanom poslovnom planu imala namjeru postati jedna od vodećih banaka u Hrvatskoj.
U 2008.g. vrijednost HPB-a je procjenjivana na oko 900 milijuna EUR-a, a sa zacrtanom realizacijom strategije razvoja kojom je trebala biti izvršena planirana dokapitalizacija HPB-a u iznosu od 1,5 milijardu kuna, HPB bi postao jednom od triju vodećih banaka u državi, ali i izravna konkurencija vodećim bankama; Zagrebačkoj banci, PBZ-u, Erste Banci i Reifeissen banci i vodećim bankarima okupljenim oko grupacije Ivice Todorića.
Takav razvoj situacije nije bio od interesa grupacije okupljene oko Ivice Todorića, u prvom redu Franje Lukovića kao predsjednika uprave Zagrebačke banke i, kako su mediji već pisali jednim od suvlasnika Zagrebačke banke, uz sve ostale tajne suvlasnike Mladena Vedriša te bivše premijere Nikicu Valentića i Franju Gregurića o kojim su mediji već pisali.
O tome je bilo riječi i u predsjedničkoj kampanji kada je o tome govorio i predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić, no očito, DORH i USKOK po tome nisu postupali iz čega se da zaključiti da se radi o organiziranoj sprezi zataškavanja kriminalne privatizacije koja se odvijala uz suglasnost političkih struktura i Hrvatske narodne banke.
Stoga je sasvim logično kako je interes vodećih bankara bio suprotan interesima države i HPB-a koji se nalazio u gotovo 100%-tnom vlasništvu države, te je trebalo poduzeti sve aktivnosti, pa i one nedopuštene kojim bi se spriječila ekspanzija HPB-a na bankarskom tržištu i zaustavio njen rast, a vlasništvo HPB-a preuzelo radi kontrole aktivnosti Banke i sprečavanja njene ekspanzije na hrvatskom tržištu.
Zašto? Odgovor je vrlo jasan ali i opsežan imajući uz vidu sve ono što bi država dobila imajući u svom vlasništvu jaku državnu banku kao što je HPB-a te obzirom na sve što bi vodeće banke na čelu sa Franjom Lukovićem, Božom Prkom, Petrom Radakovićem i Zdenkom Adrovićem izgubile jačanjem i širenjem Hrvatske poštanske banke na bankarskom tržištu.
Stoga, HPB je postala ciljana meta koju je trebalo svim sredstvima uništiti u interesu krupnog kapitala stečenog privatizacijskim pljačkama kojim su u posljednjih 20-ak godina imovina u vlasništvu države i svi bitni gospodarski resursi kanalizirani iz državnog portfelja u vlasništvo interesne grupacije okupljene oko Ivice Todorića.
U akciju uništenja HPB-a složno su se uključili svi bitni akteri iz političkih struktura, kao i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić kao njihova nezaobilazna karika bez čijeg djelovanja ili bolje reći nečinjenja ne bi bilo moguće odraditi privatizacijski kriminal, a pogotovo ne zaštiti ga sve ove godine.
Općepoznato je kakve sve posljedice po bilo koju financijsku instituciju ima loša medijska reputacija i kakve posljedice po rad i stabilnost financijske institucije može proizvesti i najmanja medijska manipulacija. No, ni ta činjenica nije spriječila Mladena Bajića i Dinka Cvitana da zajedno sa Čedom Maletićem kao predsjednikom uprave HPB-a i Vedranom Duvnjakom kao zamjenikom predsjednika NO HPB-a i predsjednikom HFP-a u čijem vlasništvu se tada HPB-a nalazio, pokrenu iskonstruiranu tzv. akciju kodnog naziva „HPB Bankomat“ smanjujući time vrijednost Banke i pripremajući je za naručenu egzekuciju u korist interesnih skupina krupnog kapitala.
Stoga i ne čudi što je Čedo Maletić nakon što je smijenjen Odlukom Vlade Zorana Milanovića nakon neuspjele privatizacije 2013. god. utočište zatražio i dobio kod Ivice Todorića u sastavu njegovog koncerna u kojem će „njegove odgovornosti biti vezane uz Multiplus karticu kao i ostale kartice unutar Koncerna, ali i ostale operacije sličnog tipa“ kako je prenio Poslovni dnevnik.
Bilo zanimljivo vidjeti gdje se sada nalazi bivši predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak čije su aktivnosti bile vezane više uz lažna svjedočenja koja je Maxportal već objavio, a manje uz odgovorno i savjesno upravljanje državnom imovinom za što ga je imenovala Vlada Republike Hrvatske.
I sudac Ivan Turudić, u svjedočenju INA – MOL upitao je svjedoka Vedrana Duvnjaka zašto je putem javnog natječaja odobravao ponude koje su bile i više puta skuplje od pristiglih najpovoljnijih ponuđača, no odgovor na to pitanje Vedran Duvnjak nije znao dati.
U postupku „HPB Bankomat“ svjedočenje Vedrana Duvnjaka poprima već obrise tragikomedije u kojoj se svjedok ili ničega ne sjeća, ili u istom svjedočenju daje više kontradiktornih, da ne kažemo lažnih navoda kojim uvijek pobija prethodno izrečeno.
Međutim, sve bi to bilo zaista bezazleno kada država, a to smo svi mi, ne bi trpjela štetu koju u konačnici opet plaćamo mi, a ne oni koji su odgovorni poput Duvnjaka, Maletića, Ivana Šukera i ostalih bisera koji potpisuju a ni sami ne znaju što. A sve to bez ikakvih sankcija i odgovornosti.
HRVATSKA NARODNA BANKA U KONTROLI HPB-a RADI NEZAKONITOG I NEPRAVILNOG RADA UPRAVE ČEDE MALETIĆA I TOMISLAVA VUJIĆA! PRIJAVLJEN I NADZORNI ODBOR HPB-a, A O SVEMU IZVJEŠTEN PREMIJER MILANOVIĆ I LALOVAC!
Koje su aktivnosti Čede Maletića bile kao predsjednika uprave HPB-a kojeg je na to mjesto imenovao Ivan Šuker i Vlada Jadranke Kosor, trebale bi biti istražene od strane nadležnih tijela i institucija.
Iz informacija kojim raspolažemo protiv Čede Maletića i više odgovornih osoba HPB-a podnijete su kaznene prijave grupacije Fantasyland iz Samobora, te je u tijeku postupak provođenja dokaznih radnji pred Županijskim sudom u Zagrebu, a provode li se istražne radnje protiv Maletića nakon što je Hrvatska narodna banka utvrdila stotine milijuna kuna rezervacija po plasmanima HPB-a u njegovo vrijeme ostaje nam za vidjeti.
Čedo Maletić i Boris Vujičić, guverner HNB-a ; Tomislav Vujić, predsjednik uprave HPB-a
Indikativno je da je upravo ovih dana Čedo Maletić zatražio utočište u koncernu Agrokor u vlasništvu Ivice Todorića, kao što je i indikativno da je upravo Ivica Todorić osobno kao vlasnik tvrtke Agrokor projekti d.o.o. sa vlasništvom temeljnog kapitala od 20.000,00 kuna i bez poslovnih aktivnosti tvrtke u 2014. ušao u vlasništvo HPB-a u nedavno obavljenoj netransparentnoj privatizaciji o čemu je Maxportal već pisao.
Očito postoji širi interes kontrole nad HPB-om nakon što su smijenjeni bivši ministar financija Slavko Linić, a potom i Čedo Maletić u čije je vrijeme upravljanja Bankom plasirano kreditnih sredstava više milijardi kuna koji nisu vraćeni te rasprodavana imovina Banke po znatno umanjim vrijednostima kao što je to učinjeno u slučaju prodaje KIO KERAMIKE tvrtki Samoborka u vlasništvu Željka Kodriča.
Navodno, HNB-u su prijavljene nezakonitosti i nepravilnosti u radu Uprave i Nadzornog odbora HPB-a prilikom nedavno provedene privatizacije u kojoj je pod velom tajnosti i protivno zakonu izvršeno pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala banke sa 1,2 milijarde kuna na 650 milijuna kuna, a potom dionice Banke prodane u bescjenje po početnoj vrijednosti dionice od 600 kuna umjesto planiranih 1.100,00 kuna po dionici u paketima koji Odlukom Uprave pod vodstvom Tomislava Vujića i NO HPB-a nisu smjeli biti mani od 100.000,00 EUR-a čime je pogodovano već unaprijed određenim ulagačima, adržavi prouzročena šteta u iznosu od više stotina milijuna kuna.
U realizaciju privatizacije su navodno bila uključena i odabrana revizorska društva, te odvjetničko društvo Buterin&Posavec koji zbog sukoba interesa nisu smjeli zastupati Hrvatsku poštansku banku, obzirom da je odvjetničko društvo Buterin&Posavec zastupalo i Erste Banku, te Fantaziju projekt u više predmeta, pa i vezano uz poslovni odnos HPB-a sa grupacijom Fantasyland iz Samobora slijedom čega se vode sporovi protiv HPB-a u iznosu većem od milijardu kuna.
Također, prema informacijama kojim raspolažemo, prijavljene su nezakonitosti i nepravilnosti u radu HPB-a vezano uz neistinito prikazivanje financijskih izvješća Banke kojim su potencijalnim ulagačima prikriveni i zatajeni iznosi rezervacija za sudske sporove koji se vode protiv Banke zbog čega bi Hrvatska narodna banka trebala provesti superviziju i kontrolu Banke. U konačnici i po tom osnovu državi će nastati šteta zbog mogućih tužbi novih vlasnika koji su stekli u vlasništvo dionice Banke a da im nisu bila prikazana izvješća o sporovima koji se vode protiv Banke na način kako to propisuje HNB i Zakon o kreditnim institucijama usklađeno sa europskim zakonodavstvom i Uredbama EU.
Kako neslužbeno saznajemo, Hrvatska narodna banka je i obavijestila grupaciju Fantasyland kako će izvršiti kontrolu HPB-a, a prema neslužbenim informacijama Općinski sud u Zagrebu prije nekoliko dana ponovno je stavio zabilježbu na glavnu zgradu HPB-a u Jurišićevoj ulici u Zagrebu po prijedlogu grupacije Fantasyland za određivanje privremene mjere nad imovinom HPB-a temeljem tužbi za naknadu štete koje se vode protiv Banke, a koje iznose sporova Banka nije iskazala u svojim rezervacijama i financijskim izvješćima protivno Odluci HNB-a i Zakonu o kreditnim institucijama.
Maxportal će i nadalje izvještavati i javno objavljivati dokumente vezane uz nezakonit i nepravilan rad institucija države kojim se narušava pravna sigurnost građana i zataškava kriminal u institucijama Republike Hrvatske te tražiti odgovore nadležnih i odgovornih.
D. Lukić/foto:Arhiv/ Glas slavonije
