Josipovic[1]

JOSIPOVIĆEVE NEISTINE O STEPINCU: Predsjedniče, kardinal Stepinac nije bio srpski dragovoljac

Share Button
  • Autor: Marko Marković
  • Datum: nedjelja, 29. lipnja 2014.

Govoreći o stotoj obljetnici početka Prvog svjetskog rata predsjednik  Hrvatske dr. Ivo Josipović  kazao je da je i kardinal Stepinac u Prvom svjetskom ratu bio dragovoljac Srbije.

“Prvi svjetski rat nije proizveo samo ogromne žrtve i ozbiljne političke posljedice. S ovog područja mnogi bili u austro-ugarskoj vojsci, mnogi su stradali,  ali bilo je  i onih, poput kardinala Stepinca, koji su ratovali kao dragovoljci na drugoj strani – na strani Srbije.”

Iako su objavljivane njegove slike kao solunskog dragovoljca, kardinal  Stepinac  nije bio solunaš i nije bio dragovoljac u vojsci Srbije

Alojzije  Stepinac rođen je 8. svibnja 1898. godine u selu Brezarić kraj Krašića. Kad je počeo Prvi svjetski rat Stepinac je bio srednjoškolac  i za potreba rata u austrougarska vojska  mobilizirala je i učenike srednjih škola i po skraćenom programu Blaženi Alojzije Stepinacprovodila  obuku.

S navršenih 18 godina Stepinac je zadužio vojničku odoru i pušku, prošao skraćeni časnički tečaj i u veljači 1917.  poslan na talijansko ratište. Sudjelovao u bitkama oko Gorice i na  Soči, borio se na ratištima od  Tagliamenta  do Piave.

U  lipnju 1918. godine počela je velika bitka na rijeci Piavi. U dramatičnim ratnim okolnostima, kad je ratna sreća prelazila s jedne ne drugu stranu, talijanska vojska je zarobila  Stepinca u srpnju 1918. Budući da je veliki broj vojnika stradao i Stepinčevi roditelji u Hrvatskoj primili su vijest da je njihov sin poginuo. On sam kasnije ih je  uspio obavijestiti da je zarobljen i da se nalazi u logoru Mestre kod Venecije.

Stepinčev kardinalski grb

U zarobljeništvu  Stepinac se bavio poljoprivredom, sadio je masline i učio talijanski jezik.

Inače, o Stepinčevom sudjelovanju u Prvom svjetskom ratu iscrpan tekst objavljen je časopisu Vojna povijest.

U vrijeme Prvog svjetskog rata  u London je osnovan Jugoslavenski odbor. Osnovali su ga hrvatski, slovenski i srpski političari i emigranti iz Austro-Ugarske, a cilj je bio rad na ujedinjenju južnoslavenskih zemalja, koje su bile u sastavu Austro-Ugarske, sa Srbijom i Crnom Gorom. Političko djelovanje započeli su hrvatski emigranti Frano Supilo, Ante Trumbić i Ivan Meštrović  koji su rujnu 1914. prosvjedovali zbog predaje i Istre i Dalmacije Italiji.

Nakon zarobljavanja većeg broja austro-ugarskih vojnika Jugoslavenski odbor radi na osnivanju legije od zarobljenika, u većini Hrvata,  koji bi se borili za oslobođenje od austrougarske vlasti. Nakon početnog neslaganja između Srba i Hrvata u odboru, legija je formirana.

Alozije Stepinac u to doba nalazio se u zarobljeničkom logoru  Nocera u Umbriji i zalaganjem Odbora iz logora je pušten 6. prosinca 1918. godine. Taj dan. 6. prosinca 1918. pristupio je jugoslavenskoj vojsci. Priznat mu je čin potporučnika iz austro-ugarske vojske, poslan je u Solun, a zatim u Gnjilane i Prištinu na Kosovu.

Demobiliziran je u  proljeće 1919. godine.

U svim enciklopedijama piše da je Prvi svjetski rat ( ili Veliki rat, kako se tada zvao)  počeo 28. srpnja 1914. i završen  11. studenog 1918. kad je kapitulirala Njemačka.

Stepinac je kraj rata dočekao u zarobljeništvu i Italiji i nije mogao sudjelovati kao dragovoljac na strani Srbije u Prvom svjetskom ratu.

Ako to predsjednik države ne zna, morao bi imati nekog pristojnog savjetnika koji će mu to reći.

A Josipovićevi savjetnici, to je pak posebna priča.

(Marko Marković, maxportal.hr)


Komentari
Share Button
-->