milanović lalovac, 660x330, FaH

MILANOVIĆ I LALOVAC NAPADAJU BANKARE, A ISTODOBNO ŠTITE KRIMINAL U HPB-u!

Share Button

SVAKODNEVNI medijski istupi uglednih bankara u Hrvatskoj samo su dio marketinških aktivnosti dobro organizirane skupine povezane sa nekolicinom uglednih hrvatskih gospodarstvenika koji koordinirano otimaju i ono malo što je preostalo u rukama hrvatskih građana.

Unaprijed dogovoreni medijski igrokazi političkih struktura i njihovih navodnih protivnika iz bankarskog sektora samo su dio političkog marketinga za naivne i opljačkane građane čija su prava već davno oduzeta upravo od tih istih cirkusanata i manipulatora koji predstavljaju hrvatsku političku i gospodarsku elitu.

čedo maletić
Čedo Maletić

Istupi ministra financija Borisa Lalovca kako će bankare zatvoriti, i koji ne znamo s kojim pravom poručuje Milanu i Beču da vrate opljačkani novac, samo su jedan u nizu obmana kojima se nastoji pridobiti opljačkani , uništeni i prevareni građani koji godinama nasjedaju na prazna obećanja u predizborno vrijeme.

S kojim pravom i za čiji interes ministar Lalovac proziva Hrvatsku narodnu banku za švicarski franak, kada istovremeno samo nijemo kao promatrač dopušta kriminal u Hrvatskoj poštanskoj banci za čiji je zakonit rad nadležan i odgovoran.

S kojim pravom proziva banke i bankare za isplatu milijunskih bonusa, kada istovremeno s druge strane dozvoljava da Hrvatska poštanska banka isplaćuje bonuse svojim članovima uprave koji su u prošloj godini iskazali gubitak u poslovanju.

Postavlja se sasvim logično pitanje, gospodine Lalovac, tko posluje protivno zakonu, Franjo Luković i Božo Prka koji si isplaćuju milijunske bonuse za ostvarenu dobit u milijardama kuna, ili Čedo Maletić kojem Hrvatska poštanska banka isplaćuje milijunske bonuse za gubitke izražene u stotinama milijuna kuna.

Što se dešava sa Hrvatskom poštanskom bankom i kome je strateški bitno kontrolirati stvari unutar banke.  Činjenica je da se HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d i po treći puta  pokušava privatizirati, ovaj put modelom koji građanima države jamči  direktnu štetu izraženu u više milijardi kuna. Transparentna privatizacija podrazumijeva da svi građani i pravne osobe imaju mogućnost jednako i pod istim uvjetima postati dioničar i vlasnik dionica, a ne samo pojedinci i hrvatski gospodarstvenici privilegirani od strane nekompetentne i neodgovorne političke elite koja u svojoj nesposobnosti nalazi samo jednu adresu koja je spremna ulagati u hrvatsko gospodarstvo.

No, kada bi sve bilo po zakonu i unaprijed utvrđenim pravilima i procedurama, postojeća politička elita u Hrvatskoj gubi svoj smisao,  a domaći sveprisutni ulagači mogućnost da preko noći preuzmu još ono što se preuzeti može.

Zar niti jedna državna tvrtka nije mogla biti prodana prije nego je uništena od strane politički uhljebljenih direktora koji se na funkcije imenuju sa zadatkom uništenja radi predaje u vlasništvo interesnim grupacijama koje već više od 20 godina pustoše gospodarski potencijal države i preko politike ga podređuju svom poslovanju! Zar niti jedna državna tvrtka ili ministarstvo ne mogu transparentno i pod jednakim uvjetima provoditi javne natječaje i odabrati za državu najpovoljnije ponuđače?  Mogu, ali to je interes države. Ali ne i njihov i krupnog kapitala kojim su očito jako dobro uvezani.

tomislav%20vuic[1]
Tomislav Vujić
Uprava HPB-a na čelu s Tomislavom Vujićem propustila  je iskazati rezervacije za pokrenute sudske sporove protiv banke, propustila je sukladno zakonu prikazati u financijskim izvješćima iznose sudskih sporova, a sukladno tome i obvezatan iznos rezervacija po sporovima koje bi u budućnosti sa kamatama i u slučaju gubitka spora značile milijarde kuna naknade štete.

Ali nisu propustili iskazati isplatu bonusa Čedi Maletiću, Dubravki Kolarić, Tanji Šimunović i Boženki Mostarčić  u iznosu od nešto manjem od 6.000.000,00 kuna za 2014.godinu u kojoj je iskazan gubitak  od 658.000.000,00 kuna ( od toga HNB rezervirao 458.000.000,00 kuna, a Čedo Maletić 200.000.000,00 kuna).

Stopa adekvatnosti kapitala nikad u povijesti banke nije bila niža ( manja od 6,8 % ) što je također protivno  ZAKONU O KREDITNIM INSTITUCIJAMA  koji izričito propisuje da kada stopa adekvatnosti kapitala padne ispod zakonom propisanog minimuma, HNB je dužan postavit prinudnu upravu što je barem za sada propustio učiniti.  

Postavlja se pitanje odgovornosti nadležnih institucija koje su dužne spriječiti svaki obli nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju  tijela i institucija države, pa tako i Hrvatske poštanske banke d.d. koja se nalazi u većinskom vlasništvu države.  Slučajevi poput  Čede Maletića koji je na listi provjere SAMOSTALNE SLUŽBE ZA OTKRIVANJE POREZNIH PRIJEVARA pri Ministarstvu financija RH primao plaću u iznosu od 42.500,00 kuna punih 16 mjeseci protivno odluci Vlade RH, zatim viceguverner HNB-a Damir Odak čiji su nalazi već poslani USKOKU/DORH-u, samo su neki od primjera koji ukazuju da se i nadalje štiti i protežira kriminal, a ne savjestan i odgovoran rad u općem društvenom interesu.

Što se dešava sa Hrvatskom poštanskom bankom i kome je strateški bitno kontrolirati stvari iznutra.  Činjenica je da se HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d i po treći puta pokušava privatizirati, ovaj put modelom koji građanima države jamči direktnu štetu izraženu u više milijardi kuna. Transparentna privatizacija podrazumijeva da svi građani i pravne osobe imaju mogućnost jednako i pod istim uvjetima postati dioničar i vlasnik dionica, a ne samo pojedinci i privilegirani gospodarstvenici kojima je naša država samo prolazna destinacija iz koje se isisava novac iz državnog proračuna za daljnja ulaganja izvan Lijepe naše.

Tko određuje pravila tržišnog natjecanja u Hrvatskoj? Tko su imenom i prezimenom te osobe?

Zašto je postavljen uvjet za kupnju dionica HPB-a kojim se ne može kupiti paket manje vrijednosti od 100.000,00 EUR-a? Zašto dionice Banke nisu dostupne za kupnju običnim građanima koji su spremni cijenu dionice platiti znatno više od 600 kuna koliko su ponudili Agrokor, Croatia osiguranje  i fondovi?

Kome je interes prodati dionice banke jednom ili nekoliko  ulagača po cijeni od 600 kuna, umjesto stotinama i tisućama ulagača po cijeni od 1 000 kuna?

Republici Hrvatskoj i njenim građanima NE.

D. Lukić/Foto:FaH


Komentari
Share Button
-->