poljska, izbori

IZBORI U POLJSKOJ: Pobjeda desnice kao uvod u izbore u Hrvatskoj!

Share Button

POLJSKOJ – SLUŽITI,  EUROPU – STVARATI,  SVIJET – RAZUMIJETI

U POLJSKOJ se u nedjelju, 25. listopada održavaju parlamentarni izbori. Zemlja od 39 milijuna stanovnika, glavni američki NATO partner među državama Baltika, ali i ravnopravni član Višegradske skupine, jedina je europska država koja je izbjegla recesiju, a danas slovi za jedno od najbrže rastućih gospodarstava unutar EU. Stoga ishod izbora nakon što se u 21 sat zatvore sva birališta, a u ponedjeljak objave konačni rezultati, neće odrediti samo politički smjer Poljske, već utjecati i na mnoga krucijalna pitanja, pa i budućnost same Europske unije.

Bitka će se, po svemu sudeći voditi između dva smjera i dvije politike, one koju zastupa Ewa Kopacz, liderica stranke desnog centra – Građanske platforme (PO) i dosadašnja premijerka, i politike koju u ime Prava i Pravde(PiS) kao desne, konzervativne stranke predvodi kandidatkinja za novu premijerku Beata Szydło.

Iako predizborne ankete sugeriraju smjenu na vlasti nakon punih osam godina, te prednost od 10% stranke Pravo i Pravda nad Građanskom platformom, upitno je hoće li uspjeti dobiti potrebnu većinu (231) za sastavljanje nove vlade, što u post-komunističkoj Poljskoj još niti jednoj stranci nije pošlo za rukom, ili će morati posegnuti za postizbornim kompromisima i trgovinama ne bi li sastavili koaliciju.

Dvodomni poljski Parlament

No, kako bi priča do kraja dobila jasne okvire, neophodno je upoznati se sa strukturom samog parlamenta. Poljski parlament ili Narodna skupština (Zgromadzenie Narodowe) ima Donji dom (Sejm) s 460 zastupnika i Gornji dom (Senat) sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sistemom glasanja po pokrajinama. Po Ustavu, koji manjinama garantira dva zastupnička mjesta, stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament dok je izborni prag za koalicije 8%.

U Gornji dom (Senat), sa sjedištem u Varšavi, u zgradi koja je sastavni dio Sejm kompleksa, 100 senatora bira se općim glasovanjem, a na čelu je Maršal Senata (Marszałek Senatu).

Popis stranka koje se natječu za ulazak u parlament, predvodi Građanska platforma (PO ) – stranka desnog centra koja je na vlasti već  osam godina, a na izbore juriša predvođena Ewom Kopacz, dosadašnjom premijerkom koja je tu poziciju preuzela prošle godine od Donalda Tuska, jedinog poljskog premijera koji je uspio osvojiti dva uzastopna mandata, a koji je s te pozicije odstupio nakon prihvaćanja mjesta Predsjednika Europskoga vijeća. Građanska platforma, zajedno sa svojim koalicijskim partnerom, Poljskom narodnom strankom (PSL), u Europskom parlamentu nastupa u okvirima Europske pučke stranke.

Slijedi Pravo i Pravda (PiS), desna i glavna oporbena stranka koju su 2001. osnovali braća blizanci Jarosław i Lech Kaczyński, a koji su 2005., odnosno 2006. izabrani na mjesto poljskog predsjednika i premijera.

Pobjeda desnice ide na ruku Englezima

Nedavno izabrani predsjednik Poljske, Andrzej Duda također je prije stupanja na vlast pripadao PiS-u, a ovogodišnja kandidatkinja za premijerku Beata Szydło, zastupnica je u parlamentu od 2005. PiS je unutar Europskog parlamenta dio grupacije europskih konzervativaca stoga će eventualna pobjeda uvelike utjecati na dobre odnose s britanskim premijerom, također iz redova konzervativaca, ali i posljedično osnažiti britansku poziciju uoči konačnog definiranja statusa i nadolazećeg referenduma o istupanju iz EU.

Ujedinjena ljevica (ZL) savez je lijevog centra formiran u srpnju, a čini ga stranka nasljednica komunističke partije – Demokratski savez ljevičara (SLD) te manje grupe poput Poljske socijalističke stranke, Zelenih i lijevoliberalnog Vašeg Pokreta. Nekoć moćan SLD vladao je Poljskom od 1993-1997 i od 2001-2005, no nakon poraza iz 2005. godine nisu ostvarili značajniji rezultat.

Ljevici upitan izborni prag

U tri izborna ciklusa socijaldemokrati su osvojili 11%, 13.2% te samo 8.2% glasova na posljednjim parlamentarnim izborima kada je stranka doživjela najveći poraz u novijoj povijesti. Ništa bolji rezultat nije ostvario niti njihov kandidat za predsjedničke izbore održane u svibnju kada je završio na petom mjestu sa samo 2.4% glasova što ih je navelo da bolji rezultat na predstojećim izborima pokušaju ostvariti u zajedničkom savezu s ostalim srodnim opcijama s namjerom da se još jednom revitalizira opcija ljevice i lijevog centra.

Koalicija za obnovu Republike – Sloboda i Nada (KORWiN) – desno je orijentirana stranka euroskeptika. U Europskom parlamentu grupirani su sa Švedskim demokratima i strankom Nigela Faragea (UKIP). Kukiz’15 – „anti-sistem“ pokret kojeg vodi karizmatični roker i aktivist Paweł Kukiz još ljetos se činio kao izgledni koalicijski partner Prava i Pravde (PiS) nakon velikog skoka koji su doživjeli u svibnju na predsjedničkim izborima na kojima je Kukiz osvojio 21% te završio kao treći, no politički zalog ubrzo je potrošen na podjele unutar samog pokreta koje su dovele do naglog pada potpore javnosti.

Od ostalih opcija još valja spomenuti Modern, liberalnu stranku osnovanu od strane bivšeg ekonomista Svjetske banke Ryszarda Petru te iznenađenje ovogodišnjih parlamentarnih debata, socijaldemokratsku stranku osnovanu ove godine, Partia Razem koju predvodi Adrian Zandberg.

Jedno je sigurno: Vladu će sastavljati žena

Kad se u sedam sati ujutro otvore birališta trideset milijuna Poljaka imat će pravo izaći na izbore i odrediti svoju, poljsku, ali i europsku budućnost. Po svim dosad dostupnim podacima, izvjesno je kako će se kao vodeća politička stranka isprofilirati upravo Pravo i Pravda, no ostaje pitanje hoće li sakupiti dovoljno da bi li samostalno sastavili novu vladu.

Ako ne uspiju situacija se bitno komplicira s obzirom da je većina stranaka oko kojih se špekulira da bi mogle prijeći izborni prag sklonija ući u koaliciju s vladajućom Građanskom platformom nego li desnom strankom Pravo i Pravda, što bi moglo dovesti do formiranja nestabilne vlade i posljedičnog kaosa.

U neizvjesnim izborima, jedino što se sa sigurnošću može tvrditi jest kako će Poljsku i nakon 25. listopada nastaviti voditi žena, no hoće li to biti Beata Szydło, koja je u ponedjeljak na sučeljavanju sa svojom glavnom konkurenticom najavila zauzimanje oštrijeg stajališta po pitanju migrantske politike po uzoru na zemlje partnerice Višegradske skupine i jačanje poljske pozicije u Europi kao suverene države u okviru postojećih saveza, ili pak Ewa Kopacz sklonija nastaviti federalističku politiku blisku europskim pučanima i Angeli Merkel, u ponedjeljak će prije svih saznati i objaviti Nacionalna izborna komisija.

AUTOR: S. V. /Novi pogledi


Komentari
Share Button
-->