oreskovic_pariz.jpg.688x388_q85_crop_upscale[1]

OREŠKOVIĆ PRESRETAN: BDP porastao 2,7 posto! Više od prosjeka zemalja EU

Share Button

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brži rast nego u prethodnom kvartalu i veći nego što se očekivalo.Industrijska proizvodnja u travnju porasla za 4,9 posto

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je bolji podatak nego što se očekivalo.

”Ja sam presretan. Nadam se da se konačno pozitivne vijesti mogu proširiti. Dosta dugo govorim da sam optimist. Vidimo da izvoz raste, da se klima mijenja. Rast od 2,7 posto je pozitivan indikator i ako BDP raste 2,7 posto to onda znači da ćemo imati pozitivne učinke što se tiče duga i deficita”, izjavio je hrvatski premijer Tihomir Orešković u Parizu, gdje boravi u dvodnevnom radnom posjetu.

Najveći doprinos povećanju obujma BDP-a ostvaren je rastom izvoza roba, 9,4 posto. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan (2,8 postotnih bodova). Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 0,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 4,3 posto, a potrošnja kućanstava za 3,1 posto. Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje skočio 2,3 posto.

Krištof: Rast hrvatskog gospodarstva veći od prosjeka u EU

U odnosu na Europsku uniju, Hrvatska je, po sezonski prilagođenim podacima, rasla u prvom tromjesečju brže i na godišnjoj i na tromjesečnoj razini od europskog prosjeka, istaknuo je Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Najbrži rast na godišnjoj razini zabilježila je Rumunjska, za 4,2 posto. Slijede Slovačka, s rastom BDP-a za 3,6 posto, i Španjolska, s 3,4 posto, dok su najsporije rasle Mađarska i Portugal – 0,5, odnosno 0,8 posto. Jedina  zemlja EU-a koja je zabilježila pad u prvom tromjesečju bila je Grčka, od 1,3 posto.

Hrvatsko gospodarstvo, pak, raste šesti kvartal zaredom, nakon šestogodišnje recesije, započete 2009. godine. Glavna razlika između ovog rasta i onog prije krize je to što je rast prije 2008. bio uglavnom zasnovan na rastu trgovine na malo, odnosno osobnoj potrošnji, dok je danas, iako trgovina na malo i dalje raste, oporavak zasnovan na industrijskoj proizvodnji, istaknuo je Krištof.

Najveći doprinos rastu BDP-a od 2,7 posto po djelatnostima ostvaren je u prerađivačkoj industriji, dok je jedina djelatnost koja je zabilježila smanjenje obujma bila opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom.

Prerađivačka industrija je porasla za 8,9 posto, a zajedno s rudarstvom, vađenjem i energijom za 6,3 posto. Slijedi trgovina, koja je zajedno s prijevozom i ugostiteljstvom, porasla za 4,8 posto, građevinarstvo s rastom za 3,1 posto, te poljoprivreda koja je porasla na godišnjoj razini za 1,7 posto.  Ostale djelatnosti su porasle 1 posto ili manje.

DZS će 7. lipnja objaviti detaljnije podatke o BDP-u za prvo tromjesečje, dok će podaci za drugo tromjesečne biti dostupni zadnjeg radnog dana kolovoza.

Maxportal/hrt


Komentari
Share Button
-->