UDRUGE CIVILNOG DRUŠTVA

SLUŽBENI PODACI: Hrvatska godišnje udrugama civilnog društva uplati oko 1,5 milijardi kuna

Share Button

U PROTEKLIH proteklih nekoliko godina u Hrvatskoj se za programe i projekte udruga civilnog društva iz svih javnih izvora na nacionalnoj i lokalnim razinama- iz državnog proračuna, e proračuna županija, gradova i općina – dodijelilo oko 1,5 milijardi kuna godišnje.

Unatoč tolikom novcu pojedine udruge koje se bave razvojem civilnog društva ili skrbe za osobe s invaliditetom nisu zadovoljne i tvrde da će morati prepoloviti svoje aktivnosti i broj zaposlenih ili se čak ugasiti.

Među tim udrugama su uglavnom one koje su se u cijelosti ili dijelom financirale kroz Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva, kojoj su Vladinom uredbom iz svibnja gotovo prepolovljena sredstva na iznos od 24 milijuna kuna.

Nacionalni program civilnog društva

S obzirom na negodovanja i javne prosvjede stječe se dojam kako je Nacionalna zaklada jedina putem koje se financira nevladin sektor koji je “nastradao” Vladinom uredbom o smanjenju sredstava toj Zakladi. No, Nacionalna zaklada je tek na petom, šestom mjestu institucija putem kojih se udruge financiraju, ističe njezina upraviteljica Cvijetana Plavša Matić.

Zaklada je itekako potrebna za razvoj civilnoga društva, a svrha joj je da svojim projektima financira održivost udruga, što je sasvim drugačije od ciljeva projekta i programa za koje ministarstva i druge institucije, poput županija, gradova i općina, izravno daju novac za projektne programe.

Država je, podsjetila je, neke svoje poslove prebacila na udruge pa bi ih trebala i financirati. Nacionalna zaklada je tijekom zadnjih godina s oko prosječno 47 milijuna kuna financirala od 350 do 400 projekata, na koje se javljalo otprilike i toliko udruga i organizacija civilnog sektora.

S obzirom da ni među udrugama ne postoji sloga oko toga koga treba financirati ili tko će dobiti manje iznose, trebalo bi pronaći bolji model, što uključuje i smanjenje posrednika između Vlade, odnosno resornih ministarstava koji dodjeljuju sredstva i samih udruga.

Plavša Matić ističe kako je racionalizacija čitavog sustava dobrodošla no, uvjet za to je cjelovita analiza nakon koje će se utvrditi što je dobro, a što nije. On se ne slaže s tvrdnjama da bi se smanjenjem broja posrednika postigla veća učinkovitost i namaknulo više novca za udruge.

U udrugama govore da su među posrednicima razne adrese, primjerice Vladin Ured za udruge, Savjet, povjerenstva i sl. Svaki od tih ureda, savjeta ili povjerenstava ima svoju svrhu i zadaću i ne mislim da bi se eventualnim smanjenjem ili ukidanjem priskrbilo više novca za udruge, ustvrdila je. Nacionalna zaklada je vodeća javna institucija za suradnju, povezivanje i financiranje organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj, a ima 27 stalno zaposlenih, navodi Plavša Matić.

Iz proračuna 985 milijuna kuna

U srpnju 2012. Vlada je usvojila Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. godine, u kojoj su sadržane smjernice za unapređenje pravnog, financijskog i institucionalnog sustava potpore djelovanju organizacija civilnoga društva. Vladin Ured za udruge objavljuje godišnji plan natječaja, javnih poziva i drugih programa financiranja projekata i programa organizacija civilnog društva.

Taj plan za 2016. sadrži popis 93 programa za dodjelu bespovratnih sredstava projektima i programima organizacija civilnoga društva. U sklopu svojih nadležnosti pozive će raspisati 21 državno tijelo.

Iznosom od 985 milijuna kuna iz državnog proračuna, dijela prihoda od igara na sreću i fondova EU, planira se financirati i sufinancirati više od 6300 programa i projekata organizacija civilnoga društva na područjima prevencije nasilja među djecom i mladima, borbe protiv ovisnosti, socijalnih usluga, volonterstva, obrazovanja, sporta, kulture, društvenog poduzetništva, zaštite okoliša i prirode, poljoprivrede, turizma i drugim područjima od interesa za opće dobro.

Po podacima iz Registra udruga u Hrvatskoj je u 2014. bilo više od 51.000 udruga. Broj im se značajno povećao nakon 2008., što se povezuje s ekonomskom krizom, kada su brojni građani izgubili svoj redovni posao.

Tako je po podacima iz Registra u 2012. u nevladinom sektoru bilo zaposleno 18.500 osoba, što je iznosilo oko 1,3 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.

MP/Hina/foto:pxl


Komentari
Share Button
-->