HKG objavila: Smanjen javni dug Hrvatske za 4,7 milijardi kuna!To se nije dogodilo od 1999.

Share Button

NA KRAJU prvoga kvartala ove godine javni dug Hrvatske iznosio je 288,3 milijarde kuna, ili 4,7 milijardi manje nego na kraju istog lanjskog razdoblja, što predstavlja prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od 1999., poručuju analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Prema nedavno objavljenim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), na kraju ožujka javni dug iznosio je 288,3 milijarde kuna, dok je na kraju istog mjeseca prošle godine bio 293,09 milijardi kuna.

“U odnosu na ožujak prošle godine zabilježeno je smanjenje razine javnoga duga za 4,7 milijardi kuna ili za 1,6 posto, što je prvi međugodišnji pad javnoga duga otkad se podaci vode po usporedivoj metodologiji – od kraja 1999. godine”, navodi se u analizi HGK, objavljenoj u nedjelju.

Iz Komore ističu da se to zahvaljuje nastavku pozitivnijih proračunskih kretanja.

“Naime, u prvom je kvartalu ove godine na razini konsolidirane središnje države zabilježen proračunski manjak u iznosu od 2,6 milijardi kuna, što je više nego upola manje nego u istom razdoblju prošle godine, čime su smanjene i potrebe za financiranjem”, navodi se u analizi.

Povoljnija proračunska kretanja, a time i kretanja javnog duga, dijelom su rezultat, poručuju analitičari HGK-a, i činjenice da je u prvom kvartalu ove godine bilo na snazi privremeno financiranje s ograničenom mogućnošću stvaranja novih obveza.

“Ipak, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u s 86,7 posto na kraju prošle godine na 85,8 posto na kraju prvoga kvartala ove godine pokazuje da bi se, uz dodatne napore povezane s aktivacijom odnosno prodajom dijela državne imovine, do kraja godine moglo stabilizirati kretanje duga opće države”, poručuju iz HGK.

Inozemni dug smanjen više nego što je domaći povećan

U odnosu na veljaču, u ožujku je iznos javnoga duga smanjen za 1,3 milijarde kuna, i to unatoč izdavanju državne obveznice na domaćem tržištu u iznosu od četiri milijarde kuna s rokom od deset godina uz prinosod 3,99 posto.

“Navedena je obveznica utjecala na povećanje unutarnjega duga opće države za 2,6 milijardi kuna, ali je istodobno tijekom ožujka razina inozemnog duga smanjena znatno više, za 3,9 milijardi kuna”, objašnjavaju analitičari HGK.

Tijekom prvoga kvartala ove godine razina javnoga duga smanjena je za 1,3 milijarde kuna, pri čemu je razina unutarnjega duga povećana za 3,7 milijardi kuna, dok je istodobno inozemni dug smanjen za pet milijardi kuna.

“Pri smanjenom inozemnom financiranju, država se u prva tri mjeseca ove godine orijentirala na domaće tržište na kojem se najviše zaduživala izdavanjem obveznica (dug povećan za 5,4 milijarde kuna), a snažno su korišteni i kratkoročni oblici zaduživanja (uglavnom trezorski zapisi) putem kojih je razina kratkoročnoga duga povećana za 0,8 milijardi kuna”, navodi se u analizi.

Iz HGK podsjećaju da je zbog nestabilne političke situacije i stoga nepovoljnih kamatnih stopa koje su tražili investitori, država prolongirala izdavanje inozemne obveznice planirano za sredinu ove godine.

“To zasad neće proizvesti znatnije posljedice, s obzirom na činjenicu da se potrebna sredstva mogu pribaviti na domaćem tržištu kapitala”, smatraju analitičari HGK.

Politička nestabilnost ugrožava pozitivan trend

Navode da privremeno proračunsko financiranje, pa potom razdoblje tehničke Vlade, kratkoročno smanjuju intenzitet stvaranja dodatnih obveza, što rezultira i nešto povoljnijom dinamikom kretanja javnoga duga.

“Međutim, realno, politička nestabilnost ugrožava nastavak povoljnijihtendencija u kretanju javnog duga jer putem usporavanja provedbe strukturnih reformi i ograničavanja mogućnosti poboljšanja kreditnogrejtinga zemlje zadržava visoke troškove financiranja, a time otežava i čini rizičnijim buduće servisiranja obveza”, upozoravaju iz HGK.

Zbog takvih je okolnosti, smatraju, ograničena mogućnost da se, slično onom što je uradila Slovenija, u razdoblju povijesno niskih kamatnih stopa na svjetskom tržištu pokušaju restrukturirati obveze otkupom dijela skupih obveznica i njihovom zamjenom novima s nižim kamatnim stopama.

Analitičari HGK upozoravaju, također, da je u okolnostima tehničke Vlade, teže očekivati da će se u cijelosti i u predviđenim rokovima obaviti planirana aktivacija državne imovine, čime bi se utjecalo na kretanje javnog duga, dok istodobno i dalje izostaje napredak u definiranju učinkovitije strategije upravljanja javnim dugom.

“Stoga ostvarivanje ciljeva povezanih s kretanjem duga opće države iz Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije postaje sve izazovnije. Tim više što je udio javnog duga u BDP-u nešto viši od europskog prosjeka, a znatno viši nego u nama sličnim zemljama”, zaključuju analitičari Komore.

MP/Hina/foto:ilustracija


Komentari
Share Button
-->