ovrha-mucna-svakodnevica-prevarenih-ljudi1

Jure Ivančić: Ovršni zakon hitno se mora mijenjati i ukinuti javne bilježenike u naplati dugova

Share Button

PIŠE: Jure Ivančić

OVRHA je postupak u kojem ovrhovoditelj, uz pomoć suda ili javnog bilježnika, odnosno i suda i javnog bilježnika, prisilno ostvaruje svoju tražbinu. Sadašnji Ovršni zakon usvojen je radi bolje zaštite vjerovnika koji je do tada vrlo otežano mogao naplatiti svoja potraživanja.

Promjena takvog sustava bila je posve opravdana ali se pri izradi sadašnjeg zakona nije vodilo računa da i dužnik mora imati ravnopravni položaj i zaštitu od pretjeranih troškova i da stoga ne smije biti doveden u takav položaj da plaća višestruko veće iznose od stvarnog iznosa dugovanja te da doslovno bude opljačkan. Od dobre namjere da se zaštiti vjerovnika otišlo se iz jedne krajnost u drugu. Mnogi dužnici su danas egzistencijalno ugroženi ovršnim dugom, a u slučaju da ga ne uspiju otplatiti za života prenosi se na nasljednike.

Danas je opće poznato da je ovrha u Hrvatskoj veliki društveni problem koji unatoč zahtjevima brojnih građana i njihovih udruga kao i šire javnosti ne dolazi na dnevni red nadležnih tijela za njegovo rješavanje, a to su u ovom slučaju Sabor i Vlada Republike Hrvatske.

Prijedlog Mosta da se onima koji u ovrsi ostaju bez stana ili kuće osigura nekakav nužni smještaj je samo ublažavanje posljedica koje stvara jedan loš i nepravedan zakon ali  ne i otklanjanja uzroka koji do toga dovode. Brojne političke stranke stavljaju ovaj problem u svoje predizborne programe a na zadnjim parlamentarnim izborima građanska udruga Blokirani nastupila je samostalno na parlamentarnim izborima kao politička stanka.

Dužnik je postao žrtva Ovršnog zakona kojeg se mora hitno mijenjati u smislu ravnopravne zaštite interesa obiju stranaka u dužničko-vjerovničkom odnosu. U Zakonu je ugrađena sustavna pogreška preskupog i dugotrajnog postupka s puno sudionika koji u tome ostvaruju laku i unosnu zaradu na teret dužnika. Kamate i troškove postupka koji rastu brže od prihoda dužnika dovode ga u dužničko ropstvo kojeg se uz najbolju volju mnogi nikad neće osloboditi.

Prema podacima Fine u Republici hrvatskoj trenutno ima 330.000 građana kojima su blokirani računi u bankama a na dan 20. rujna 2016. godine u postupku provedbe ovrhe ukupni nenaplaćeni iznos duga po osnovi glavnice iznosio je 57.808.236.462.51 kn, a ukupna dospjela nenaplaćena kamata na glavnicu iznosila je 28.359.841.737.05 kn.

Ukupni iznos nenaplaćenih troškova evidentiran u Očevidniku je 1.867.637.538,87 kn, a obračunata dospjela kamata na trošak evidentirana je u ukupnom iznosu od 695.913.894,47 kn.

Iz ovih podataka jasno je vidljiva sva složenost i problematika ovrha do čega je doveo sadašnji Ovršni zakon. Zatezna kamata koja na razini ukupno evidentiranog duga iznosi skoro 50% glavnice dok na razini pojedinačnih slučajevima, ovisno o trajanju postupka ona može biti i višestruko veća od glavnice duga. Visina nenaplaćenih troškova također ukazuju da je postojeće zakonsko rješenje koje dovodi do ovakvog enormnog uvećanja dug građana nepravedno i neodrživo.

Mnogi će reći, pa dužnici su sami krivi što su se doveli u takvu poziciju. Morali su na to misliti prije i biti svjesni posljedica onoga što čine ili što su propustili učiniti. Što je točno. Odgovornost dužnika za njihov dug svakako nije upitna. Svatko tko stvara sebi obveze mora ih i izvršavati. Među ovršenicima ima sigurno puno onih koji zanemare svoje obveze ili olako drže da neki dug neće morati platiti, ali i onih koji zbog promijenjenih životnih okolnosti postanu nesposobni izvršiti svoje obveze. Sve njih to ne ispričava i ne oslobađa plaćanja duga, ali je pitanje njegove visine koja se višestruko uvećava zbog zakonski loše uređenog sustava prisilne naplate duga.

Zašto bi dužnik pored svog duga morao plaćati cijenu neučinkovitog sudstva koje godinama razvlači najjednostavnije sporove a za to vrijeme drastično rastu kamate i troškovi postupka?

Sadašnje stanje ovrha gdje se svi bogate na teret dužnika ne može se riješiti bez promjene postojećeg zakona u kojem bi ponajprije trebalo riješiti pitanje kamata na način da se stopa zatezne kamate smanji na par indeksnih poena iznad stope inflacije kako bi se sačuvala realna vrijednost novca, u ovom slučaju glavnice te da se ukupan iznos kamata ograniči do visine glavnice duga.

Zatezna kamata od 12% donosi vjerovniku ogromnu zaradu koju ne bi mogao ostvariti ni u jednom legalnom poslu a sve na teret i štetu dužnika što je krajnje nepravedno.  

Uključivanje odvjetnika i javnih bilježnika kao i drugih sudionika u postupku treba reducirati na najmanju moguću mjeru. Državne tvrtke ne bi smjele angažirati odvjetnike pored svojih pravnih službi, posebice u jednostavnim predmetima kao što su naplate TV pristojbe i komunalnih naknada, a ulogu javnih bilježnika tamo gdje se javljaju samo kao transmisija u kolanju dokumentacije od vjerovnika do suda, treba ukinuti. Na taj način skratili bi se rokovi te smanjili troškovi postupka.

Sadašnje stanje ovršnog sustava je neodrživo i društveno opasno jer ugrožava egzistenciju stotinama tisuća građana dok se istovremeno štite grupe i pojedinci koji se na tome bogate.

Foto: Kadar iz filma”Ovrhe”/Hrvoje Hitrec 


Komentari
Share Button
-->