HRAST i konzervativci potpisali suradnju: ‘Zvali su Brunu i Zlatka, čekamo njihov odgovor’

6 srpnja, 2018 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Predsjednici stranaka HRAST – Pokret za uspješnu Hrvatsku i Hrvatske konzervativne stranke (HKS) Ladislav Ilčić i Marijan Pavliček potpisali su u petak Deklaraciju o političkoj suradnji dviju stranaka.



To su stranka iznimno sličnih programa, gaje isti vrijednosni sustav pa je potpisivanje ovog sporazuma logično, poručili su.

– Tjednima i mjesecima imamo razgovore s raznim političkim akterima u našem dijelu političkog spektra, i iznimno mi je drago da su ove dvije stranke spoznali da je zajedništvo jako važno. Ovo okrupnjavanje odnosno politička suradnja jest ono što jamči prosperitet bilo koje političke opcije u bilo kojem dijelu političkog spektra – kazao je HRAST-ov Hrvoje Zekanović.

Marijan Pavliček, predsjednik HKS-a izrazio je zadovoljstvo zbog potpisivanja ove deklaracije.

– Svjesni smo i jedni i drugi da je tzv. desni politički spektar toliko rascjepkan u Hrvatskoj, a razlog tome su bivši čelnici tih političkih stranaka koji su imali preveliki ego da bi zajedno sjeli za stol. Smatram da je krajnje vrijeme da zajedno sjednemo i ovim potpisivanjem napravili smo veliki iskorak i ka ostalim strankama – kazao je Pavliček te dodao kako treba narodu ponuditi novu opciju kako se desnica više ne bi cjepkala. Njima je u fokusu upravo mali čovjek, obitelj i hrvatski narod, dodaje. 

– Uvjeren sam da će nam se u idućem mjesecima pridružiti i druge stranke i pojedinci kako bi na ravnopravnim osnovama gradili jednu novu opciju – tvrdi Pavliček. Upozorava da je demografija veliki problem Hrvatske, posebno u Slavoniji iz koje dolazi.

HRAST i Hrvatska konzervativna stranka potpisali deklaraciju o političkoj suradnji

– Na stotine slavonskih sela izgubilo je više od 50 posto stanovništva, više izgubili iseljavanjem nego u ratu, to je sramota. Krajnje je vrijeme da se stvori prava strategija demografske obnove, treba nam zasebno Ministarstvo demografije, prema stručnjacima treba oko 3-4 milijarde kuna na godišnjoj razini i samo pravim mjerama možemo zaustaviti negativne trendove, novca u proračunu ima dovoljno, ali je krivo raspoređen – objašnjava Pavliček. – Odnos prema iseljeništvu je također bitna tema kad se zna da imamo više Hrvata van domovine nego u Hrvatskoj, dodaje. Zato treba imati posebno Ministarstvo iseljeništva, jer ima puno ljudi koji žele ulagati u Hrvatsku, ali ne znaju kome se obratiti zbog brojne administracije – tvrdi.

Predsjednik HRAST-a Ladislav Ilčić pojasnio je ključne odrednice platforme.

Prvo, Hrvatska treba sama donositi propise o životu u Hrvatskoj, primjerice, Istanbulska konvencija. Druga točka je identitet, znamo koje temeljne vrijednosti određuju hrvatski narod i treba ih vrlo pažljivo štititi i promovirati – tvrdi Ilčić i prigovara da se SDP identitetski potpuno izgubio, jednako kao i HDZ koji promovira, nastavlja, jedinstveno amorfno društvo koja se već vani pokazala pogrešnom.

Snažna Europa može izrasti samo iz nacionalno snažnih država. Hrvatsko društvo će shvatiti da upravo naše politike jesu politike koje imaju veliku perspektivu i šanse da značajno utječu na politiku i život pojedinca.

Treća bitna stvar je odnos prema narodu i demokraciji, svjedoci smo da se od strane HDZ-a, SDP-a, ali i drugih stranaka, 400 tisuća ljudi koji su dali potpis za raspisivanje referenduma naziva marginalcima i pogubnim imenima. Ta ideja da politička elita zna sve puno više od naroda više ne vrijedi – uvjerava Ilčić koji kaže da narod vapi za ovakvom suradnjom. Od ove opcije može se očekivati argumentirana umjerenost, pojašnjava.

Zekanović dodaje kako su razgovarali s većinom stranka pa tako i sa strankom Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića Neovisni za Hrvatsku.

– Otvorili smo razgovore, a hoće li se priključiti ili ne, to je njihova odluka. Ovo je opcija koja je državotvorna, suverenistička i akademska pa je iz toga jasno koji nam partneri neće biti prihvatljivi – ustvrdio je Zekanović.

Ruža Tomašić ne planira se opet kandidirati za Europski parlament, kaže.

– Čelnici stranaka će odlučiti tko će biti na listi, ja ću pomoći svojim imenom da uđemo u Europski parlament, ali ne vidim se tamo opet, a ni u politici uopće.

MP/Foto:Fah


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->