KAMO NAS VODI MOST: Mladi stručnjak Matija Marić analizira reforme koje predlaže MOST

24 studenoga, 2015 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Cilj ovog teksta je staviti u prvi plan program i reforme koje zagovara MOST, te kratka analiza istih. Zašto? Zato da svi mogu vidjeti o kakvim reformama je riječ i koliko sve skupa ima smisla.



matija marić

Piše: Matija Marić

Posljednjih nekoliko dana nekoliko analitičara je ideje MOST-a proglasilo nedovoljno dobrima uspoređujući ih čak s HDZ-ovim i SDP-ovim. Dojam da se većina novih analiza bavi spletkarenjem i političkim igrama, umjesto konkretnim reformama.

Program i reforme MOST-a možete pronaći na slijedećem linku: http://most-nl.com/wpcontent/uploads/2015/10/most-program-web.pdf

Prije nego uopće krenem u analizu, ukratko bih opisao političko-ekonomski kontekst Hrvatske. Od 25. lipnja 1991. Hrvatska je samostalna država i sve do danas na vlasti su se izmjenjivale dvije jake stranke – SDP i HDZ s partnerima. To je više od 24 godine prilike da se ova zemlja usmjeri prema napretku. Nažalost, Domovinski rat je usporio napredak i sve do 1995. godine Hrvatska nije mogla naprijed.

Domovinski rat završen je prije 20 godina. HDZ i SDP imali su 20 godina i Hrvatska je ostvarila malen rast u odnosu na stanje 1990. godine. Ono što je zanimljivo je da se u međuvremenu zemlja zadužila u milijardama, dogodio se gospodarski kriminal, pljačka državne imovine, pad zaposlenosti, uvođenje novih poreza, rast poreza itd. Dogodile su se i pozitivnije stvari poput završetka Domovinskog rata, stabilizacije hiperinflacije iz 1990-ih, porasta broja obrazovanih i kakav-takav rast BDP-a.

Nikada veći broj ljudi nije želio promijeniti Hrvatsku ili otići u inozemstvo. Mislim da bi se većina složila da to nije država kakvu su zamišljali 1990., 1971. ili bilo koje druge godine.

O programu MOST-a.

Prvo se polazi od kratke analize stanja gospodarstva. Školski, tako rade uspješne države i poduzeća. Detektirani su osnovni problemi: nedostaje zaposlenih što ima niz negativnih učinaka, dugovi rastu, nelikvidnost itd. Ono što većina ekonomskih analitičara propušta reći je da Hrvatska zapravo raste na dug, nitko nikome ne plaća i ne generira se dovoljno novih radnih mjesta.

Zamislite vi lijepo da odete u banku, oni vam odobre kredit od 200.000 eura i za te novce kupite stan i luksuzan automobil. Zatim se pohvalite kako rastete i napredujete. E pa tako otprilike funkcionira rast Hrvatske. U svakom slučaju, to je rast na kredit i kupovanje luksuza – nečega što neće donijeti značajan budući kapital. Pametan čovjek bi, kad već uzima kredit, uzeo manji kredit i kupio jeftiniji automobil. Pritom uz to sve Hrvatska da bi vraćala kredit diže novi kredit. S obzirom da je naša država tu radi građana, odnosno obitelji kojoj trebaju stan i automobil, bilo bi dobro da se ponaša štedljivo i racionalno.

Zar nebi bilo logično zauzdati državnu potrošnju za nepotrebno i pritom dobro rasporediti ono što stvarno imamo od prikupljenih poreza? Pod nepotrebnu potrošnju mislim na luksuzne službene automobile, plaće lokalnih zamjenika načelnika, prevelike plaće saborskih zastupnika, plaće prekobrojnih u ministarstvima, agencijama, gradovima itd. Vjerujte, skupilo bi se tu najmaje 5-6 milijardi kuna ušteda godišnje i značajno smanjilo deficit.

Uvođenje eura

Vratimo se na program MOST-a i možete vidjeti na trećoj stranici gdje oni upravo to navode kao jedan od glavnih ciljeva. Što je tu loše? Meni je logično da država treba napraviti reda u svojim financijama. Posebno u situaciji kada svake godine imamo velik deficit, a pritom gospodarstvo ne raste.

Nadalje, MOST stavlja cilj rasta BDP-a od 4% i povećanje zaposlenosti. Ostali ciljevi su transformacija u proizvodno gospodarstvo i monetarni ciljevi. Što se tiče monetarnih ciljeva, tu su se kritičari najviše obrušili na MOST.

Prvo, situacija sa švicarcima je prouzročila društveni problem i ideja MOST-a o ukidanju CHF valutne klauzule nije ništa novo. Sadašnja Vlada je praktički napravila istu stvar. Ono što je tu zanimljivo je da MOST zagovara ukidanje valutne klauzule općenito. Činjenica jest da u Hrvatskoj postoji premalo povjerenje u domaću valutu i prisutna je eurizaciju.

Valutna klauzula pomaže bankama u održavanju stabilnosti s obzirom da građani u depozitima preferiraju strane valute. Problem je u tome što se malo tko usudi reći na glas da taj sustav nevalja. Bilo bi bolje kada bi se poduzele mjere deeuroizacije ili kada bi postupno uveli euro kao valutu. Ovako se godinama nalazimo negdje između. Imam dojam da se već dugo planira uvođenje eura i zbog toga postoji otpor prema MOST-u.

Ostaje pitanje zašto se negira činjenica da MOST nudi zanimljivo rješenje koje bi dugoročno (kroz 4-10 godina) sigurno donijelo dobre rezultate. Ipak, napomenuo bih da je teško očekivati da će doći do promjene monetarne politike i ciljeva, zato što je HNB neovisna institucija.

Što može 19 zastupnika?

Teško se može očekivati da će 19 zastupnika ili čak premijer i ministri utjecati na odluke HNB-a. Čak i da dođe do realizacije takve monetarne politike podrazumijeva se da bi država prije toga trebala vratiti dobar dio dugovanja u stranim valutama.

Reforma javne uprave, pravosuđa, lokalne samouprave i poreznog sustava spominje se najmanje četiri godine. I sada kada to predlože neki novi ljudi na političkoj sceni, neki kažu da to nije dovoljno.

Mislim da zapravo samo nove političke snage imaju kredibilitet kad govore o ovim reformama. HDZ (J. Kosor) i SDP (A. Bauk) su ih ranije najavljivali, a svi vidimo da se ništa nije dogodilo.

Što se tiče reformi u financijskom sustavu, tu se ponavlja priča o monetarnoj politici uz dodak da bi ubuduće trebalo više kreditirati proizvodnju, a manje potrošnju. To je dobro razmišljanje i o tome HNB uglavnom vodi računa. Željeni poslovni uvjeti u programu su jasni i svaki poduzetnik bi sigurno želio da se tako nešto ostvari. Ono što je zanimljivo u ovom programu je ekspanzivna monetarna i fiskalna politika. Posebno ekspanzivna fiskalna politika koja bi stvarno omogućila rast gospodarstva. Pored toga, povećanje neoporezivog dijela dohotka i ukidanje parafiskalnih koje MOST spominje, sigurno bi povećalo potrošnju građana i na kraju BDP.

Više novca u džepovima građana

Dakle, MOST zapravo želi uzeti manje novca iz džepova građana, a ono što uzme namjerava bolje iskoristiti. HDZ i SDP su na tom polju do sada nudili izmišljanje novih poreza, izmišljanje nameta poduzetnicima, povećanje poreza te stvaranje enormnog deficita. Pametnome dosta! U svom programu spomenuli su i energetiku, gospodarenje otpadom, mirovinski sustav, poduzetništvo i poljoprivredu.

Kod energetike i gospodarenja otpadom MOST nudi okretanje prema budućnosti što su mnoge zemlje već uspješno napravila i to svakako treba pozdraviti. Predlaže se jačanje mirovinskog sustava, kako bi mirovine u budućnosti bile veće. Tu postoji mnogo različitih riješenja i prostora za stručnjake, no najvažnije je pokrenuti gospodarstvo što MOST definitivno nudi. Poduzetništvo i poljoprivreda su konstantno zanemareni i te reforme bi također mogle samo pomoći Hrvatskoj.

Ostale reforme koje MOST spominje su vezane uz samu državu i neki ih zbog toga optužuju za okretanje nekakvim zastarjelim državnim ekonomijama. To je apsurdno zato što svatko malo bolje upućen zna da je Hrvatska još uvijek država gdje vlada u ime države intervenira u mnogim područjima. I to je posve normalno s obzirom na to da država posjeduje veliku imovinu, s obzirom da je u Ustavu definirana kao socijalna država, s obzirom na bližu povijest itd. Kritičari MOST-a očito ne znaju što je državni intervencionizam ili nisu dobro čitali program. Državni intervencionizam nije sređivanje sudstva, reorganizacija javne uprave ili smanjenje broja općina.

U novi razred u novoj obući

U tom smislu MOST predlaže da se konačno iskoristi sva ta državna imovina koju imamo, da imamo pravdu (ne Josipovićevu novu pravednost ili pretvorbu i privatizaciju), da se manje razbacuje novcem poreznih obveznika i da građani dobiju bolju uslugu. Sve konkretno i jasno piše u programu. Uvijek će biti rasprave oko toga što je moguće bolje napraviti i koje je najbolje riješenje za neke probleme. Zato pozivam sve stručnjake koji tvrde da znaju što treba napraviti i ljude dobre volje da se radije ujedine i ponude pomoć idućoj Vladi, tko god bio u njoj. 

Ako se svi slažemo da je Hrvatska u krizi i da dosadašnje vlade nisu znale ili nisu imale volje riješiti problem, onda je logično pronaći nekog novog tko će nešto poduzeti. Logično bi bilo da taj netko ima kredibilitet, tj. volju, znanje i da nije sudjelovao u prijašnjim vladama.

Nije to pitanje MOST-a, to je pitanje bilo koga kome građani žele dati povjerenje za toliko željeni napredak. Danas je tu MOST koji nudi riješenja, ima ljude koji su se dokazali na lokalnoj razini i sada žele pokušati nešto na državnoj razini. Sutra će to biti netko drugi ohrabren današnjim uspjehom MOST-a. A ono što je najvažnije, to su novi ljudi i zapitajmo se što uopće mogu tako loše napraviti da budu lošiji od HDZ-a i SDP-a. To je zbilja teško nadmašiti.

Vjerujem u bolju budućnost Hrvatske.

Ilustracija: M. M.

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->