Dr. Ilija Protuđer: Uzalud vam trud svirači, hrvatski je naš materinski jezik

ožujak 30, 2017 maxportal
Share Button

Reagiranje na najavljeno potpisivanje Deklaracije o zajedničkom jeziku koja je nastala kao rezultat projekta Jezici i nacionalizmi u kojem su odrađene četiri tribine tijekom 2016.: u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu, a sa svrhom da se dokaže kako se u četirima državama govori jedan – isti jezik



Dr. sc. Ilija Protuđer, jezikoslovac iz Splita

Možda bi se i mogao pronaći pokoji Hrvat koji se odriče imena hrvatski jezik za svoj materinski jezik, ali jamačno nema ni jednog Srbina koji bi svoj srpski jezik nazvao nekim drugim imenom!

Tako je to u nas Hrvata.

Nažalost, svi oni koji su mislili da hrvatski jezik nije više ugrožen, nego da se slobodno i samostalno razvija, usustavljuje, standardizira i sl., te da za njegovu samostalnost i opstojnost nema straha, očito se varaju jer ne treba podcijeniti mnoga događanja i nastojanja raznih jezikoslovaca i intelektualaca sa Snježanom Kordić na čelu, okupljenih u balkansku, orjunašku i antihrvatsku seriju regionalnih konferencijskih debata Jezici i nacionalizmi, čiji je projekt nastao zajedničkim djelovanjem Udruženja Krokodil iz Beograda, Udruge Kurs iz Splita, podgoričkoga Centra za građansko obrazovanje (CGO) i PEN centra BiH iz Sarajeva.

Sumnju u samostalan razvitak hrvatskoga jezika, njegov naziv (hrvatski) i odmak od drugih sličnih jezika s prostora bivše države, pojačava okupljanje i potpisivanje Deklaracije o zajedničkom jeziku, koje će se održati 30. ožujka 2017. u Media centru u Sarajevu, a podržavaju ga i Hrvati, odnosno predstavnici iz Republike Hrvatske. Istina, njih se očekuje jedna mizerna šačica, ali ipak postojana.

Istina je i to da se u toj šačici ne nalazi ni jedan ozbiljan hrvatski jezikoslovac, nego su u njoj samozvani stručnjaci za jezična pitanja, od kojih neki imaju samo srednju školu, a oni drugi Hrvatsku nikada nisu doživljavali kao svoju državu i hrvatski jezik kao svoj materinski.    

Kao predradnja potpisivanju Deklaracije o zajedničkom jeziku, bile su marljivo, kako kažu, u zajedničkim i partnerskim poslovima odrađene četiri tribine tijekom 2016.: u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu.

U Podgorici je kao hrvatski predstavnik nastupio Bojan Glavašević, u Beogradu Snježana Kordić i Vuk Perišić, u Sarajevu samo Snježana Kordić dok je u Splitu nastupilo njih četvero: Mate Kapović, Jagoda Granić, Vladimir Matijanić te Snježana Kordić.

Ovim se sudionicima svojim potpisima, kako najavljuju mediji, pridružuju i drugi hrvatski predstavnici: Rade Šerbedžija, Boris Dežulović, Rajko Grlić, Viktor Ivančić, Dragan Markovina, Ivana Bodrožić i dr.

Možda će onim bojažljivijim Hrvatima pomoći činjenica da se hrvatski jezik nalazi među 24 ravnopravna jezika u EU, a također je i međunarodno priznat kao samostalan jezik i od 1. rujna 2008. ima svoju kodnu oznaku hrv pri Međunarodnom tijelu za norme ISO 639-2 Registration Authority u Washingtonu.

Uz to, tim zagovornicima jednoga – istoga jezika za Hrvate, Srbe, Bošnjake i Crnogorce, treba reći sljedeće činjenice: Hrvatski jezik je poseban slavenski jezik gledano lingvistički i sociolingvistički, a njegov se kulturni, povijesni i politički tijek provodio samostalno i odvojeno od susjednih i sličnih mu jezika.

Hrvatski i srpski jezik imaju odvojenu  jezičnu povijest i književnost koja se stoljećima baštinila na bogatoj crkvenoj i svjetovnoj književnosti (od prvih pisanih spomenika u 11. st., preko Marka Marulića do današnjih dana) dok je srpska moderna književnost nastala tek polovicom 19. st. Dakle, dvije odijeljene književnosti na dva književna jezika.

Standardni hrvatski književni jezik razvijao je svoje posebnosti na fonološkoj, morfološkoj, tvorbenoj, sintaktičkoj, leksičkoj i stilskoj razini te je odavno usustavio svoj latinički grafijski način pisanja. Prema tome, razumljivost nije najvažnija odrednica, a ni presudna u razgraničenju dvaju ili više jezika. Ni lingvistika još nema jasne i točne pokazatelje gdje počinje i prestaje jedan jezik te počinje i završava drugi.

Iz svega ovoga, ukratko rečenog, zagovornicima okupljenih oko Deklaracije o zajedničkom jeziku, treba reći; uzalud vam trud svirači, jer hrvatski jezik ide i dalje svojim samostalnim i hrvatskim putem!

Dr. sc. Ilija Protuđer, jezikoslovac iz Splita



Komentari
Share Button