Silvana Oruč Ivoš: Kamo nas je dovela Kukuriku učinkovitost?!

travanj 3, 2015 maxportal
Share Button

U ukupno 54 državne ustanove; ministarstva, zavode, uprave, državne urede, državne urede po županijama, Vladino glavno tajništvo, stručne službe itd., posao će uskoro dobiti 1211 osoba.

silvana_oruc_ivos-1111111[1]
Piše: Silvana Oruč-Ivoš



ISTODOBNO svaki dan ćemo slušati prodike kako moramo smanjiti glomazni, neučinkoviti državni aparat. Kako se zbog njega ni realan sektor, koji puni proračun, ne može razvijati, kako smo svi skupa taoci tog skupog sustava. Što je najtragičnije, svi, od vlasti do oporbe, slažu se s time da je racionalizacija državne uprave ključna ako se neki negativni procesi u državi žele prekinuti i zaustaviti. Ali, očito se neke stvari mijenjaju tako da bi vječno ostale iste.

Iako svi znamo da je car već odavno gol, Milanović se posljednjih dana pretrgao da dokaže suprotno. Pa, niti pola godine do parlamentarnih izbora mora okrenuti pilu naopako i pokazati kako svi mi živimo puno bolje nego što to mislimo i znamo. I kako je hrvatsko gospodarstvo u punom cvatu, pače da sve buja. Otvaraju se tako prigodno nova radna mjesta, pogoni, luke, hale… Da se razumijemo predizborno otvaranje svega i svačega i presijecanje vrpci nije  Milanovićev izum. I u ne tako dalekoj prošlosti, bez obzira na stranački predznak, nagledali smo se otvaranja radova, polaganja kamena temeljaca… Ma sve je to legitimno ali gdje je granica?!

Evo, prije koji dan ministar Hajdaš Dončić otvorio je zadarsku luku Gaženicu. Sve bi bilo u redu, da ta luka nije otvorena ni manje, ni više nego  – treći put. Spomenuti ministar odlučio je promijeniti neke planove izgradnje, kvadraturu pristaništa što je bilo dovoljno da odjene novo odijelo i fotografira se sa smiješkom na licu i vjetrom u kosi. To što je usput prodao i pristojnu količinu magle, nikom ništa.

Ili, primjer drugi, premijer Milanović koji žurno obilazi Hrvatsku da pokaže – onima koji su mu predbacivali da prve tri godine nije bio na radnom mjestu, a ako se i slučajno zatekao da nije dugo ostao – kako je i te kako angažiran.  Zato je, pak, početkom tjedna otvorio radove na čak 273 milijuna kuna vrijednom projektu Aglomeracije Čakovec, koji sa 73 posto bespovratnih sredstava sufinancira Europska unija. Sjajno reći će netko. I je, ali kakve veze ima Milanović s tim projektom?! Rezultat je to rada ljudi u Čakovcu pri čemu je država, ako i je, pomogla onoliko koliko je trebala ili morala.

S druge strane, za mandata ove Vlade, Hrvatska je prokockala milijune eura koje je mogla povući iz fondova EU, a što je izravna odgovornost Milanovića i njegovih nadležnih ministara. Ali za to, sankcija nema i  nikom ništa. Već sada, tako, znamo da zbog toga što Milanovićeva vlada ne zna koristiti europske fondove u 2016. i 2017. imamo siguran gubitak sredstava od 800 milijuna eura.

Naime, iz iskustva drugih europskih zemalja jasno je da su za učinkovito povlačenje fondova u idućim godinama nužni realizirani projekti. Isto tako, za stopostotno korištenje dodijeljenih sredstava treba imati gotovo dva puta više pripremljenih projekata. Drugim riječima za iskoristiti 8,4 milijarde eura koliko se Hrvatskoj nudi do 2020., treba provoditi projekte u vrijednosti od 17 milijarda eura. To je otprilike više od dvije milijarde godišnje. Ali Milanovićeva Vlada se, međutim, nije pomakla s deset puta manje razine provedbe, dakle od oko 200 milijuna eura godišnje.

I umjesto da napravi nešto konkretno i mudro u svezi s tim, da dovede stručnjake koji znaju taj posao i koji će Hrvatskoj osigurati sredstva, Milanović iz Čakovca, kao da to nisu njegova posla, mirno poručuje kako je važno da se Europi nametnu dobri projekti jer EU ima puno toga novca jer je i naš novac unutra, ali onaj tko se ne zna organizirati ne će taj novac i izvući?!

Ali nije ni čudo što premijer sve bagatelizira kad se veći dio svog mandata bavio sam sa sobom. Sada, pak, da je izvjesno da će se, unatoč igricama oko datuma, parlamentarni izbori održati na jesen po naputku svog PR savjetnika Alexandera Brauna – a nakon što je tijekom siječnja i veljače povukao nekoliko populističkih poteza, od zamrzavanja tečaja švicarskog franka do oprosta duga najsiromašnijim građanima – mora ostaviti dojam da je Hrvatska veliko gradilište, a samim tim da je ova Vlada otvorila velike mogućnosti.

No, ako se zagrebe ispod površine, slika je sasvim drukčija. Svi relevantni pokazatelji su i dalje loši ili u silaznoj putanji.

Zato treba prodati priču. Pa se tako ovih dana krenulo i u realizaciju davno najavljene, a sada pod pritiskom Bruxellesa i započete, racionalizacije broja i troškova agencija, zavoda, fondova i javnih instituta. Još početkom 2014. godine Vlada je usvojila plan smanjenja po kojem su uštede trebale biti oko 1,2 milijuna kuna, a broj zaposlenih manji za 75. S obzirom na to da se tek pola godine do novih parlamentarnih izbora krenulo u taj postupak, jasno je da je riječ tek o kozmetičkim promjenama odnosno mazanju očiju.

A da je to tome tako zorno pokazuje još jedan potez vladajućih. Dakle, ovih je dana u Narodnim novinama objavljen Plan prijama u državnu službu u tijela državne uprave i stručne službe te urede Vlade za 2015. A on predviđa zapošljavanje čak – 1040 službenika na neodređeno vrijeme. Uz to, u državnim se službama s obrazloženjem da je povećan opsega posla nudi i 171 mjesto za rad na određeno vrijeme. Ili pojednostavljeno, u ukupno 54 državne ustanove: ministarstva, zavode, uprave, državne urede, državne urede po županijama, Vladino glavno tajništvo, stručne službe itd., posao će dobiti – 1211 osoba. I to odmah.

Istodobno svaki dan ćemo slušati prodike kako moramo smanjiti glomazni, neučinkoviti državni aparat. Kako se zbog njega ni realan sektor, koji puni proračun, ne može razvijati, kako smo svi skupa taoci tog skupog sustava. Što je najtragičnije, svi, od vlasti do oporbe slažu se s time da je racionalizacija državne uprave ključna ako se neki negativni procesi u državi žele prekinuti i zaustaviti. Ali, očito se neke stvari mijenjaju tako da bi vječno ostale iste.

Foto: Maxportal/ D. Radnić



Komentirajte kao i prije. Jednostavno se prijavite putem Facebook-a, Gmail-a ili Twittera.


Share Button