PROTIV Vojislava Šešelja istraga je za ratne zločine otvorena u Osijeku još 5. siječnja 1996., a istoga mu je dana osječki Županijski sud odredio i pritvor od mjesec dana. Ispisana je odmah i naredba za raspisivanje tjeralice, a ona je poslana PU vukovarsko-srijemskoj.
No, tjeralica nikada nije raspisana jer policija “nije imala dovoljno podataka za identifikaciju osobe”. Istražni je zatvor i danas na snazi. Šešelju je, međutim, MUP u četvrtak izrekao zabranu ulaska u našu zemlju. No, i da uđe, policija ga bez tjeralice ne može uhititi, a i haaški proces ima prednost, piše Večernji list.
Državno odvjetništvo danas je, doznajemo, pregledavalo sudske spise, kako bi se vidjelo postoji li tjeralica, ali i što bi naše pravosuđe moglo učiniti u slučaju Šešelj. Tri su se istrage svojedobno vodile za ratne zločine u Vukovaru, i to na bjelovarskom, vukovarskom i osječkom sudu.
Složene su na koncu u jednu, osječku optužnicu s osam imena, a na njoj su Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Zvonko Jurjević, Božidar Stevanović, Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin, Vojislav Šešelj te Goran Hadžić.
Kadijević i Adžić su preminuli, a Šešelja i Hadžića hrvatsko pravosuđe ne može goniti sve dok se ne okončaju njihovi postupci u Haagu.
Kada je početkom 1996. pokrenuo istragu za zvjerstva u Vukovaru i na Ovčari, osječki je sud naredio izdavanje tjeralice protiv 198 osoba, a ime Vojislava Šešelja bilo je na 25. mjestu. U odgovoru na tu naredbu, PU vukovarsko-srijemska zatražila je da joj se “dopune podatci” za Kadijevića i Šešelja.
U sudskom je spisu i dopis koji je potom policija proslijedila Odvjetništvu, a u njemu su ipak navedeni Šešeljeva adresa u Zemunu, datum rođenja, ime roditelja. O statusu tjeralice protiv osumnjičenika za ratne zločine, Županijski sud u Osijeku upitao je PU vukovarsko-srijemsku u travnju 2004.
“Na snazi je naredba Županijskog suda, ali tjeralica nije raspisana u sustavu Automatske obrade podataka MUP-a jer nemamo dovoljno osobnih podataka za identifikaciju” – stoji u odgovoru. Potpisao ga je tadašnji načelnik Blaž Topalović, kojemu je upravo pri kraju suđenje zbog zloporabe položaja i primanja mita dok je bio na čelu tamošnje policije. Posljednji je to trag u spisu o Šešeljevoj tjeralici. Tri godine kasnije, izdane su međunarodne tjeralice za Adžića, Jurjevića, Mrkšića i Šljivančanina, u listopadu 2007. Šešelj je već bio u Haagu.
Optužnica protiv osmorke ima osam stranica, od čega su na čak šest stranica imena poginulih. Šešelja se tereti kao zapovjednika paravojnih četničkih postrojba Belih orlova. Optuženici su izdavali ili slušali zapovijedi čija je namjera bila da se “branitelji pokore, grad uništi i osvoji, pa je na Vukovar pucano masovno i bez izbora ciljeva”. Ispaljeno je više stotina tisuća projektila. Vukovar je uništen.
Ranjenici iz vukovarske bolnice, bolesnici te zarobljeni pripadnici ZNG-a i policije masovno su zlostavljani te odvezeni na Ovčaru i usmrćeni. Šešelja i ostale tereti se za ratne zločine protiv civila, ranjenika i bolesnika te ratnih zarobljenika, te za uništavanje kulturnih i povijesnih spomenika.
Oslobodi li Haag Šešelja i pravomoćno, da bi mu se moglo suditi u Hrvatskoj, prvo treba usporediti hrvatsku i međunarodnu optužnicu.
Ako je našom optužnicom obuhvaćeno sve za što mu se već sudilo u Haagu, ne može ga se opet procesuirati za iste zločine.
MP/Foto:novosti.rs
