Maletić: Izvješće o EU fondovima Vlada krivo prezentira, Hrvatska je na dnu po sredstvima EU

kolovoz 31, 2015 maxportal
Share Button

IZVJEŠĆE Europske komisije kojim se Vlada hvali i prezentira ga kao izvješće o uplatama i isplatama iz europskog proračuna je Izvješće o prihodima i rashodima europskog proračuna po državama članicama i ono je još jedan dokaz da je Hrvatska zadnja u EU po korištenju EU fondova. Uplate i isplate nisu isto što i prihodi i rashodi i to bi Vlada trebala znati.



Rashodi europskog proračuna bi za Hrvatsku trebali biti 3 do 4 puta veći od prihoda koji se dobiju iz Hrvatske kao što je to slučaj u većini država članica iz petog i šestog vala proširenja, a ne svega 1,36 što u nastavku prikazujemo.

Europska komisija je još u srpnju ove godine objavila Izvješće o prihodima i rashodima europskog proračuna po državama članicama:

http://ec.europa.eu/budget/financialreport/2014/foreword/index_en.html

I ovo izvješće kao i sva ostala izvješća Europske komisije pokazuje da je Republika Hrvatska na najlošijoj poziciji. Države članice za koje su prihodi EU proračuna (sredstva koja država članica uplaćuju u EU proračun) u pravilu manji od rashoda (sredstva koja EU vodi kao trošak za državu članicu, a uključuju i sve isplate prema državi članici) su manje razvijene države, države korisnice sredstava iz Kohezijske politike. Republika Hrvatska je po razvijenosti odnosno po visini BDP-a u odnosu na prosjek Europske unije treća odozdo i iza nas su samo Rumunjska i Bugarska uz trend da nas prestignu jer rastu brže.

Dakle, razlika između rashoda EU proračuna i prihoda mora biti značajno pozitivna (rashodi moraju biti tri do četiri puta veći od prihoda) za države članice petog i šestog vala proširenja: Slovenija, Mađarska, Slovačka, Čehoslovačka, Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Malta, Cipar, Bugarska, Rumunjska, i naravno za Hrvatsku kao novu i nerazvijenu državu članicu.

Kada u Izvještaju Europske komisije pogledamo kakvi su rezultati za navedene države članice vidimo da je Hrvatska na dnu. Po apsolutnom iznosu je samo Cipar iza Hrvatske, međutim kada se pogleda odnos rashoda i prihoda te udio razlike rashod i prihoda u BND-u (bruto nacionalnom dohotku) svake od država članica onda je jasno da je Hrvatska uvjerljivo najgora –što prikazujemo u nastavku:

Tablica 1: Razlika rashoda i prihoda europskog proračuna o državama članicama u 2014.

tablica 1

Tablica 2: Odnos rashoda i prihoda u europskom proračunu po državama članicama u 2014.

tablica 2

Graf 1: Odnos rashoda i prihoda u europskom proračunu po državama članicama u 2014.

graf 1

Sve ovo pokazuje da se da Hrvatska najlošije koristi europske fondove što potvrđuje i izvješće Europske komisije po kojem je Hrvatska dvije godine za redom na zadnjem mjestu i s 31.12.2014. povučeno je svega 48,1% EU sredstava iz razdoblja 2007.-2013.

https://cohesiondata.ec.europa.eu/EU-Cohesion-Funding/Bar-chart-Funds-Absorption-Rate-Cohesion-Policy-20/jsgy-rdzf

Zar nije žalosno da ovakvi poražavajući rezultati zbog kojih Republika Hrvatska gubi priliku za gospodarski rast i razvoj od barem 2% vesele podpredsjednika Vlade koji ili stvarno ne razumije EU proračun i europske fondove ili namjerno i svjesno obmanjuje javnost izjavama kako su rezultati sjajni.

Uplate i isplate u i iz europskog proračuna nisu isto što i prihodi i rashodi europskog proračuna po državama članicama. Neke uplate iz našeg proračuna nisu konsolidirane kao prihod EU proračuna ali jesu uplate prema EU poput uplata Europskoj investicijskoj banci i Agenciji za ugljen i čelik.

Graf 2.: Udio razlike rashoda i prihoda europskog proračuna po državama članicama u bruto nacionalnom dohotku (BND) u 2014.

graf 2

 

Isto tako neki rashodi EU proračuna nisu uplate u RH poput troškova administracije i prevođenja dokumenata i regulative na hrvatski jezik ili troška sudjelovanja u programima Unije. Državni ured za reviziju je u svom Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja sredstvima EU fondova u Republici Hrvatskoj(http://www.revizija.hr/datastore/filestore/57/izvjesce_o_obavljenoj_reviziji_ucinkovitosti_upravljanja_sredstvima_eu_fondova_u_rh.pdf) dao pregled na str. 37 uplata u europski proračun i isplata iz europskog proračuna u proračun Republike Hrvatske od početka članstva do 31.12.2014. te je i ovaj rezultat poražavajući odnosno u minusu smo 30 milijuna eura.

Sve bi nas naravno radovale pozitivne vijesti o uspješnom korištenju EU fondova u Republici Hrvatskoj, ali na žalost još smo daleko do toga. Dovoljno je samo podsjetiti se kako Vlada ne realizira čak niti vlastite planove i obećanja te su od planiranih 600 milijuna eura u 2013. ugovorili manje od 150 milijuna eura, a od planiranih gotovo 1,2 milijarde eura u 2014. ugovoreno je svega 450 milijuna eura. Detaljan tekst o nerealiziranim, a neambicioznim planovima Vlade objavili smo još u lipnju 2015. na:http://ivana-maletic.com/index.php/vijesti/item/812-republika-hrvatska-zadnj-u-koristenju-europskih-sredstava

Ono što je još važno primijetiti u izvješću Europske komisije o prihodima i rashodima iz europskog proračuna je da je 2013. Hrvatska isključivo koristila IPA sredstva te je od 290 milijun eura rashoda za Hrvatsku 137,6 milijuna eura IPA, a EU fondovi su na nuli jer se nije uspio realizirati predujam od 150 milijuna eura za razdoblje 2007.-2013.

Taj predujam i predujam za novu perspektivu 2014-2020 plaćeni su u 2014. te ponovno osim predujmova nema nikakve realizacije iz EU fondova. Druge države iz petog i šestog vala proširenja nemaju u 2014. predujmove iz 2013., kod njih su uplate iz fondova najvećim dijelom vezane uz realizaciju projekata te je zaostajanje Hrvatske unatoč velikim predujmovima dodatno poražavajuće.

Ivana Maletić



Komentirajte kao i prije. Jednostavno se prijavite putem Facebook-a, Gmail-a ili Twittera.


Share Button