Predsjednica u New Yorku o Savezu Baltik-Jadran koji razdvaja Merkel i Putina

rujan 24, 2015 maxportal
Share Button

UZ Hrvatsku, Jadran-Baltik čine tri baltičke države, Estonija, Litva i Latvija, četiri države Višegradske skupine (V4), Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska te Austrija i Slovenija, a Predsjednica u perspektivi tu vidi i Bosnu i Hercegovinu.



Stvaranje snažnih unutarnjih regija jedan je od načina jačanja Europske unije iznutra, tvrdi predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uoči odlaska na Opću skupštinu UN-a u New Yorku gdje će s čelnicima deset srednjoeuropskih zemalja razgovarati o svojoj incijativi povezivanja prostora od Jadrana do Baltika, s Hrvatskom na njezinom južnom rubu i Poljskom na sjevernom, s ciljem stvaranja jakog saveza na političkom, gospodarskom, energetskom i sigurnosnom planu, prenosi hina.

“Meni je regija Jadran-Baltik posebno bitna, ta uspravnica koja tako prirodno izgleda. To je ona prava, istinska, srednja Europa”, kazala je predsjednica, koja je za to povezivanje već dobila potporu poljskog kolege Andrzeja Dude.

“To vidim kao zajednički projekt (…) i Poljska kao geografski velika i mnogoljudna država na cijelom tom prostoru može puno toga povući skupa s nama”, kazala je predsjednica, istaknuvši da je Jadran-Baltik idealan okvir unutar kojeg 10 zemalja ima priliku “promicati interese u EU-u i NATO-u koji su uvelike jednaki ili vrlo slični”.baltik jadran

Uz Hrvatsku, Jadran-Baltik čine tri baltičke države, Estonija, Litva i Latvija, četiri države Višegradske skupine (V4), Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska te Austrija i Slovenija, a predsjednica tu u perspektivi vidi i Bosnu i Hercegovinu.

Grabar-Kitarović uvjerena je da se ambicioznijim i odlučnijim pristupom prostoru srednje Europe može stvoriti podregija koja će istovremeno osnažiti poziciju njezinih članica i samu Uniju.

“Idemo na prometno, energetsko povezivanje i povezivanje u interesnim sferama kako bi svi mi oblikovali europske politike, a ne ih samo slijedili. Ja tu u perspektivi, naravno, vidim i Bosnu i Hercegovinu”, kazala je predsjednica.

Povezivanjem Jadrana i Baltika, kazala je predsjednica, veći smisao za Hrvatsku dobivaju koridori poput cestovnog pravca 5C, a ističe i važnost energetske sigurnosti.

Dodaje da se čelnici spomenutih zemalja s kojima je kontaktirala slažu da se treba pobrinuti da sve zemlje na toj vertikali, u srednjoj Europi, “nisu ovisne o samo jednom dobavljaču, jednom izvoru energije”.

“To je u ovom trenutku Rusija. Moramo diversificirati izvore energije, treba zaštititi protoke i rute dolaska energije i treba nadograditi i izgraditi infrastrukturu kako bismo se svi povezali”, rekla je Grabar-Kitarović i pojasnila da to uključuje i Jadransko-jonski plinovod, njegovo povezivanje na Trans-jadranski plinovod (TAP) te izgradnju LNG terminala na Krku.

Što se LNG terminala tiče, ocijenila je da Hrvatska s tim previše kasni, a rješenje vidi u plutajućem terminalu i njegovom povezivanju na terminale u Poljskoj i Baltiku.

Predsjednica smatra da je jačanje regije Jadran-Baltik važno i sa sigurnosnog aspekta, posebice u kontekstu aktualne izbjegličke krize koja je zapljusnula Europsku uniju, ocjenivši da se radi o “složenom problemu koji se gleda prilično površno, s raspravom koja se fokusira samo na kvote, što odvlači pozornost od rješavanja onih uzroka krize koji su dobrim dijelom izvan naše moći jer su se razbuktali sukobi diljem Bliskog istoka i Afrike”.

Predsjednica je upozorila da je najavljenim referendumom o izlasku Velike Britanije iz Europske unije, stanjem u Grčkoj, oprezom prema nastavku politike proširenja i izbjegličkom krizom budućnost europskog projekta, institucija Unije i njezinih vrijednosti te njezino pozicioniranje na globalnoj sceni dovedeno u pitanje te da je nužno donijeti odluke i oblikovati politike koje će EU održati svjetskim čimbenikom.

Jačanje europskih regija jedna je od mjera za jačanje konkurentnosti EU-a u uvjetima globalizacije, gdje Kina, SAD, Japan i ostali polako preuzimaju tržišta, inovacije i svjetske trendove, zaključila je predsjednica države.

Tijekom višednevnog boravka u New Yorku, Grabar-Kitarović će sudjelovati na plenarnom zasjedanju Summita o održivom razvoju za razdoblje nakon 2015. te na interaktivnom panelu “Rješavanje nejednakosti, osnaživanje žena i djevojaka i neisključivanje nikoga”. Također će imati niz bilateralnih susreta, a sastat će se i s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku.

Nazočit će i panelu “Leaving No One Behind” konferencije svjetske inicijative glavnog tajnika UN-a Obrazovanje je prvo pod nazivom “Premošćivanje milenijskih razvojnih ciljeva i ciljeva održiva razvoja za obrazovanje 2030.”.

Očekuje je interaktivni panel Summita o održivom razvoju za razdoblje nakon 2015. pod nazivom “Izgradnja učinkovitih, odgovornih i uključivih institucija”, sastanak svjetskih vođa o jednakosti spolova i osnaživanju žena pod nazivom “Predanost djelovanju” te sastanak na visokoj razini o očuvanju mira. Također će sudjelovati na okruglom stolu Vijeća svjetskih liderica na temu “Budućnost Istočne Europe: Osnaživanje žena”.

Na poziv predsjednice u utorak će se održati prvi sastanak predsjednika i ministara vanjskih poslova zemalja inicijative “Jadran-Baltik-Crno more” uz predstavnike Atlantskog vijeća, a u srijedu će Grabar-Kitarović održati govor na 70. Općoj skupštini UN.

AUTOR: MP/Hina/foto:Ured predjednce, Ilustracija: Maxportal



Komentirajte kao i prije. Jednostavno se prijavite putem Facebook-a, Gmail-a ili Twittera.


Share Button