Veliko priznanje slavnom Hrvatu: Europska akademija primila dr. Đikića u svoje članstvo

listopad 24, 2015 maxportal
Share Button

Prof. dr. Ivan Đikić, jedan od vodećih strukturalnih biologa u svijetu, profesor i direktor Goetheova Instituta za biokemiju II (IBCII), te direktor Buchmannova instituta za molekularne znanosti života (BMLS) postao  je novi  član Europske akademije sa sjedištem u Lodnonu.  



Nijemci su izuzetno ponosni na ovaj uspjeh priznatog Hrvata koji daje svoj veliki doprinos istraživanjima tumora, po kojima je priznat i poznat u svijetu, a posebice u Njemačkoj.

Njemački dnevnik Frankfurter Neue Presse, hvaleći profesora Đikića, posebno ističe njegove velike  zasluge u svijetu molekularne medicine i prestižne nagrade koje je do sada osvojio širom svijeta, poput: priznanja američkog (AACR) i europskog (EACR) udruženja za rak, zatim  njemačke nagrade “Hans Krebs “2010,  te 2013. nagrade “Gottfried Wilhelm Leibniz” .đikić,  faz

Ponosan na  novo veliko  priznanje koje mu je došlo iz obitelji europskih znanstvenika, prof.dr. Ivan Đikić kaže:  “Počašćen sam izborom u Europsku akademiju”

Prijem u Europsku akademiju može se reći da je  i jedna vrsta krune dugogodišnjeg marljivog i svjetski priznatog istraživačkog rada prof. dr. Ivana Đikića, koji već više od 25 godina stvara izvan svoje domovine i koji u Hrvatskoj slovi za  poznatog popularizatora znanosti u našoj javnosti.

Nijemci o njemu pričaju same hvalospijeve. Prof. Werner, Mueller-Esterl, predsjednik Sveučilišta Goethe, za poznatog Hrvata je nedavno izjavio kako Đikić za njega predstavlja idealnog znanstvenika koji s entuzijazmom i neiscrpnom energijom pristupa znanosti i podučavanju studenata.     

“Osobito mi se sviđa njegova kreativnost, konceptualno razmišljanje i originalna vizija vođenja instituta i projekata u znanosti”,  kazao je prof. Mueller-Esterl.   

 Svijet mu se divi a HAZU ga odbija

I dok Đikićev istraživački rad prepoznaju širom svijeta neki će se u Hrvatskoj  prisjetiti kako HAZU prije nekoliko godina slavnog prof. dr. Ivana Đikića nije izabrao za svojeg dopisnog člana, što je i danas posebno neshvatljivo Nijemcima.

Činjenica je da je prof. Đikić tada bio citiran više nego svih 18 hrvatskih akademika medicinskog razreda HAZU, a poznato je da se nečija znanstvena postignuća  najbolje ogledaju u citiranosti njegovih radova.

Mnogi se pitaju, kako će se hrvatsko društvo koje teži unaprijeđenju znanosti u budućnosti odnositi naspram ovakvih svjetskih znanstvenih veličina, i da li će im se i dalje na jedan način zatvarati vrata u domovini,  ili će se naša zemlja s njima ponositi. Puno toga, nažalost, ovisi o našoj politici koja često puta trči ispred znanosti.

Zoran Paškov/foto:croative.net



Komentirajte kao i prije. Jednostavno se prijavite putem Facebook-a, Gmail-a ili Twittera.


Share Button