Zaokret u vanjskoj politici: Zemlje Višegradske skupine novi partner Hrvatske

listopad 8, 2015 maxportal
Share Button

Mađarski Balatonfüred postao je neočekivani domaćin jedinstvenog sastanka šefova država zemalja Višegradske grupe – Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske.



Danas započeti dvodnevni summit trebao se odvijati u Pragu, glavnom gradu Češke koja je krajem kolovoza preuzela predsjedanje Višegradskom grupom, te je uz tu čast prihvatila i organizacijsku odgovornost za funkcioniranje Saveza u slijedećih godinu dana, a sve jer Višegrad, za razliku od Europske unije i mnogih drugih međunarodnih organizacija, nema vlastiti proračun ni vlastitu birokraciju, pa čak ni zgradu koja bi predstavljala fizičko sjedište saveza.

Funkcioniranje Višegrada u svakom trenutku najviše ovisi o zemlji koja u tom trenutku predsjeda Višegradom, a sjedište saveza je u zgradi Vlade zemlje predsjedateljice. Češka je dakle pripremala summit, ali onda se prije tjedan dana, za trajanja Glavne skupštine Ujedinjenih Naroda, sve stubokom promijenilo.višegrad, karta hrt

Inicijativa Hrvatske i Poljske, koja je službeno predočena Atlantskom vijeću o energetskom povezivanju Jadrana i Baltika, naišla je na odobravanje ne samo zemalja Višegradskog saveza preko čijeg teritorija bi budući jadransko-baltički plinovod trebao prolaziti povlačeći i druge popratne modalitete uvezivanja trans-europske „Uspravnice“, za projekt su se neočekivano zainteresirale još dvije članice Antlantskog vijeća: Rumunjska i Bugarska.

U frenetičnom tjednu koji je uslijedio inicijativa je najprije službeno preimenovana u Inicijativu Jadran-Baltik-Crno More, a onda je odlučeno da se summit Višegradske grupe koji se trebao odvijati na razini premijera i odlučivati jedino o raspoređivanju vojno-policijskih snaga uzduž južnih granica Mađarske kako bi se zemlji članici pomoglo nositi sa pritiskom ilegalne migracije, uzdigne na razinu državnih poglavara, pa zatim i da se proširi dnevni red sa drugim temama, te u konačnici da se prvi put od pokretanja Saveza 1992. u njegov rad uključi i Hrvatska koju će predstavljati predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Češka je, uz suglasnost Mađarske, odustala od domaćinstva summita u Pragu, a za alternativnu lokaciju odabrana je mondena rezidencija Habsburške dinastije na obali Blatnog jezera u Mađarskoj – Balatonfüred.

Organizaciju samita preuzela je mađarska Vlada, ali nominalni domaćin summita ostao predsjednik Republike Češke Miloš Zeman pa je tako on, a ne mađarski predsjednik danas dočekivao goste u Balatonfüred, želeći im dobrodošlicu i ugodan boravak u Mađarskoj, a što je zaželio i samom mađarskom predsjedniku, na zadovoljstvo brojnih svjetskih medija koji su svjedočili neobičnoj protokolarnoj situaciji.

v44

U sličnom tonu se i nastavilo. Iako u statusu gosta, Hrvatska je na današnjem summitu i u službenom protokolu tretirana kao i sve druge zemlje članice, pa se tako umjesto uobičajene 4 intoniralo čak 5 državnih himni, a prva među njima za uobičajene pratitelje Višegradskih summita predstavljala je glazbenu novinu. Mihanovićeva oda ljepoti hrvatske zemlje, hrvatska himna “Lijepa naša domovino” intonirana je prva – s druge strane češka himna u čijem se naslovu postavlja ponešto neobično pitanje „Gdje je moj Dom?“ intonirana je posljednja, jer da, Češka je bila domaćin, a Mađarska gost usred Balatona. Između te dvije pjevalo se još o „Grmljavini nad Tatrama“, ustvrdilo kako „Poljska još nije umrla“, te o mnogim traumama iz mađarske povijesti u himni koja se jednostavno tako i služneno naziva: „Himna“.

Za ambiciozno postavljeni summit uz ograničeno vrijeme na raspolaganju za njegovu pripremu u konačnici su se iskritalizirale slijedeće točke dnevnog reda:

1.Klimatske promjene i usuglašavanje zajedničkog stava Višegradske grupe za nastupanje u pregovorima oko izmjena protokola iz Kyota.

2.Geopolitičke prilike u regiji Zapadnog Balkana

3..Migracijska kriza u Europskoj uniji i razmatranje zahtjeva države članice (Mađarske) za vojnom i policijskom pomoći u osiguranju državne granice

4. Mogućnosti i perspektive suradnje Republike Hrvatske i Višegradske grupe.

No prije svih riječ je uzeo poljski predsjednik Andrzej Duda, kojemu je kao i hrvatskoj predsjednici, današnji summit bio prvi na kojem je sudjelovao kao novoizabrani šef poljske države.

On se imao potrebu ispričati ostalim zemljama članicama saveza zbog kako je rekao „velike nepravde“ koju im je nanijela Vlada Poljske kada je na Vijeću ministara unutarnjih poslova održanom potkraj rujna u Bruxellesu, Poljska glasovala za prihvaćanje obvezujućih migrantskih kvota kako ih je bila predložila Europska komisija. Predsjednik Duda izvijestio je summit o stavovima poljske oporbe koji su osudili tu odluku vlade u Varšavi kao i mogućnosti da nova poljska vlada nakon izbora koji se održavaju 25-og listopada službeno preinači svoje glas u PROTIV a što je, po tumačenju predsjednika Dude, dopušteno pravilnikom Europskog vijeća.višegrad 2, karta

Po okončanju izlaganja poljskog predsjednika, riječ je uzeo sudomaćin summita, mađarski predsjednik Janos Ader, koji je rekao kako sudionici summita primaju na znanje izjavu poljskog predsjednika, dodavši kako je Savez imao i ranije različita gledišta po određenim pitanjima koja nikada nisu ugrožavala temeljna načela solidarnosti među zemljama članicama te je dodao kako ni na današnjem summitu poljski predsjednik „nikako nije jedini čiji stavovi odudaraju od stavova Vlade države kojoj je na čelu“.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović riječ je uzela tijekom rasprave o drugoj točki dnevnog reda, gdje je komentirajući geopolitičke prilike u zapadnobalkanskoj regiji ustvrdila kako je u interesu zemalja Višegrada što je moguće brže uključenje Crne Gore u NATO savez, naglasivši kako bi neopravdano odgađanje te odluke moglo izazvati političku nestabilnost kako u samoj Crnoj Gori tako i izvan njenih granica.

U tom kontekstu istaknula je primjer Makedonije kojoj je članstvo u NATO-u bilo obećano u isto vrijeme kada i Hrvatskoj, ali još do danas nije realizirano i to zbog protivljenja Grčke koja i dalje ustrajava na blokiranju makedonske integracije u euro-atlantske strukture uslijed nepriznavanja ustavnog imena te države.

Predsjednica Grabar-Kitarović ustvrdila je kako vjeruje da Višegradska grupa u oba slučaja svojim zajedničkim glasom može pomoći u rješavanju opisanih problema što bi po ocjeni hrvatske predsjednice znatno doprinijelo stabilnosti Zapadnog Balkana, kao susjedne regije zemljama Višegradskog saveza.

Summit Višegradske grupe nastavlja se sutra diskusijama po preostale dvije točke dnevnog reda. Tako se očekuje donošenje odluke o upućivanju vojno-redarstvenih pojačanja na mađarske granice sa Hrvatskom, Srbijom i Rumunjskom. Dok će kraj samita obilježiti diskusija u budućoj suradnji Hrvatske i zemalja Višegrada, za koju će uvodno slovo iznijeti hrvatska predsjednica.

Summit će završiti usvajanjem zaključaka i preporuka Vladama zemalja članica, te zajedničkom konferencijom za medije svih šefova država sudionica sastanka.

Autor:Novi pogledi




Share Button