Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, konstituiran je prvi višestranački hrvatski demokratski Sabor te je uvedena kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, i zamjenom za dotadašnji “privremeni” hrvatski dinar u odnosu 1:1000.
Odlučeno je da će kratica za kunu biti kn u platnom prometu u Hrvatskoj, a za lipu lp. Prema normi ISO 4217, oznaka za kunu u međunarodnom prometu postala je HRK, a brojčana oznaka 191.
Naziv kuna za hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Prije nego li je kuna postala novac u modernom smislu, kunino se krzno koristilo za naturalno plaćanje i trampu. Njome se plaćao i porez u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji. Lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća i na slavnom hrvatskom kovanom novcu banovcu, srednjovjekovnoj autohtonoj moneti nadaleko poznatoj u tadašnjoj Europi.
Od 1941. do 1945. kuna je bila valuta NDH. Privremeno su u opticaju bile i talijanske lire i njemačke Reichskreditkassenschein, no uskoro je kuna postala jedinim i isključivim zakonitim sredstvom plaćanja na području koje kontrolirao Pavelićev režim.
Tijekom 1993. godine održan je natječaj za dizajn kovanog novca kuna i lipa. Zanimljivo, natječaj je bio raspisan 25. ožujka 1993., a rok za podnošenje rješenja bio je već 5. travnja 1993.
Izabrano je rješenje hvarskoga kipara Kuzme Kovačića prema kojem su i izrađene kovanice kakve i danas imamo u opticaju.
Dizjan novčanica je djelo hrvatskog slikara i grafičara Miroslava Šuteja i dr. Vilka Žiljka.
Odabir ikonografije novog hrvatskog novca bio je uvjetovan željom da njegova grafička rješenja ispoljavaju učinkovite i jasne poruke o kulturno-umjetničkom, filozofsko-etičkom i državno-pravnom statusu nove suverene zemlje Hrvatske.
Sve je kovanice iskovao Hrvatski novčarski zavod na Savskoj cesti 23., a sve papirne novčanice je tiskala njemačka tvrtka Giesecke & Devrient iz Muenchena. Kovničke matrice su rađene prvo u državnoj kovnici u Stuttgartu, a potom u britanskom Royal Mintu. Zamjena je izvršena tijekom 30. svibnja 1994. godine i još nekoliko dana, bez ikakvih poteškoća i incidenata, iako se zbog visoke stope inflacije mijenjalo 1.000 hrvatskih dinara za jednu kunu.
Prva serija novčanica kuna izdana je u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kuna, nosi datum izdanja 31. listopada 1993. godine i sadrži potpis tadašnjeg guvernera Narodne banke Hrvatske dr. Pere Jurkovića. Izrada kovanog novca kuna i lipa započinje u Zagrebu 14. siječnja 1994. otvorenjem Hrvatskog novčarskog zavoda.
Zbog činjenice da je kuna bila službena novčanica u NDH predsjednik Tuđman u početku je dvojio oko imena hrvatske valute, no na kraju je pristao da je hrvatski dinar zamijeni kunom.
MP/foto:press
