Na današnji dan uvedena je hrvatska kuna – Tuđman je u početku dvojio oko imena

svibanj 30, 2017 maxportal
Share Button

Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, konstituiran je prvi višestranački hrvatski demokratski Sabor te je uvedena kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, i zamjenom za dotadašnji “privremeni” hrvatski dinar u odnosu 1:1000.



Odlučeno je da će kratica za kunu biti kn u platnom prometu u Hrvatskoj, a za lipu lp. Prema normi ISO 4217, oznaka za kunu u međunarodnom prometu postala je HRK, a brojčana oznaka 191.

Naziv kuna za hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Prije nego li je kuna postala novac u modernom smislu, kunino se krzno koristilo za naturalno plaćanje i trampu. Njome se plaćao i porez u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji. Lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća i na slavnom hrvatskom kovanom novcu banovcu, srednjovjekovnoj autohtonoj moneti nadaleko poznatoj u tadašnjoj Europi.

Od 1941. do 1945. kuna je bila valuta NDH. Privremeno su u opticaju bile i talijanske lire i njemačke Reichskreditkassenschein, no uskoro je kuna postala jedinim i isključivim zakonitim sredstvom plaćanja na području koje kontrolirao Pavelićev režim.

Tijekom 1993. godine održan je natječaj za dizajn kovanog novca kuna i lipa. Zanimljivo, natječaj je bio raspisan 25. ožujka 1993., a rok za podnošenje rješenja bio je već 5. travnja 1993.

Izabrano je rješenje hvarskoga kipara Kuzme Kovačića prema kojem su i izrađene kovanice kakve i danas imamo u opticaju.

Dizjan novčanica je djelo hrvatskog slikara i grafičara Miroslava Šuteja i dr. Vilka Žiljka.

Odabir ikonografije novog hrvatskog novca bio je uvjetovan željom da njegova grafička rješenja ispoljavaju učinkovite i jasne poruke o kulturno-umjetničkom, filozofsko-etičkom i državno-pravnom statusu nove suverene zemlje Hrvatske.

Sve je kovanice iskovao Hrvatski novčarski zavod na Savskoj cesti 23., a sve papirne novčanice je tiskala njemačka tvrtka Giesecke & Devrient iz Muenchena. Kovničke matrice su rađene prvo u državnoj kovnici u Stuttgartu, a potom u britanskom Royal Mintu. Zamjena je izvršena tijekom 30. svibnja 1994. godine i još nekoliko dana, bez ikakvih poteškoća i incidenata, iako se zbog visoke stope inflacije mijenjalo 1.000 hrvatskih dinara za jednu kunu.

Prva serija novčanica kuna izdana je u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kuna, nosi datum izdanja 31. listopada 1993. godine i sadrži potpis tadašnjeg guvernera Narodne banke Hrvatske dr. Pere Jurkovića. Izrada kovanog novca kuna i lipa započinje u Zagrebu 14. siječnja 1994. otvorenjem Hrvatskog novčarskog zavoda.

Zbog činjenice da je kuna bila službena novčanica u NDH predsjednik Tuđman u početku je dvojio oko imena hrvatske valute, no na kraju je pristao da je hrvatski dinar zamijeni kunom.

MP/foto:press

 



Komentari
Share Button