OBLJETNICE: Sjećanje na masakr u Borićevcu koji su počinili zločinci iz Srba

27 srpnja, 2016 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

U Boričevcu je danas – na dan kad se u Srbu slavi ” ustanakodržan skup kao dan sjećanja na žrtve krvavog pohoda na  katoličkim i muslimanskim stanovništvom.

Na današnji dan prije 75 godina stanovnici Boričevca i okolnih župa prognani su sa svojih ognjišta. Svi koji nisu prognani ubijeni su.



Do stradanja Boričevca došlo je kao izravna posljedica četničkog ustanka u Srbu 27. srpnja 1941. koji je kasnije proglašen, slavljen i obilježavan kao antifašistički.

Proslava lažnog antifašističkog ustanka i obnova spomenika u Srbu izazvala je mnoge prosvjede i polemike, no prijeporno pitanje su tragične posljedice u Boričevcu. Povijesne činjenice govore o srpskoj pobuni 27. srpnja 1941. po kojoj je za izravnu posljedicu uslijedio zločin u obližnjem mjestu Brotinja, gdje su u jamu bačena 38 Hrvata, svi s prezimenom Ivezić.

Najmlađi Jakov imao je 2, a najstariji Luka 82 godine.

U noći između 1. i 2. kolovoza 1941. g. Boričevljani su bili prisiljeni pobjeći u Kulen Vakuf. Kada su srpski pobunjenici ušli u Boričevac, zapalili su župnu crkvu, palili napuštena imanja i pobili preostalo uglavnom staračko hrvatsko stanovništvo. Počinili su zločine i u ostalim mjestima u okolici. Uz Brotinju i Boričevac, stradala su Poljica, Mišljenovac, Donji i Gornji Lapac.

Srbi su 6. rujna 1941. napali i Kulen Vakuf te pobili više stotina izbjeglih Hrvata iz Boričevaca i tamošnjih muslimana. Poslije Drugog svjetskog rata, Hrvatima nije bio dopušten povratak u razoreni Boričevac, a samo mjesto je izbrisano iz popisa naselja SR Hrvatske. Najviše Boričevljana naselilo se u Bjelovar. Računa se da je 1941. prognano, poubijano i raseljeno više od dvije tisuće Boričevljana. Za taj zločin nitko nikada nije odgovarao

Nakon vojno-redarstvene akcije Oluja u kolovozu 1995. g., Boričevac, kao i cijela Lika oslobođeni su od velikosrpskog režima. Na blagdan zaštitnice župe, Male Gospe, 8. rujna. 1996. g. u Boričevcu se poslije 55 godina progonstva, okupilo oko petstotinjak Boričevljana. Nakon mise pred razorenom crkvom, održana je osnivački skup s odlukom o obnovi crkve.

Obnova je započela 2007. g. sa sredstvima Ministarstva kulture RH i privatnih donatora te ona još uvijek traje. Ove godine vidljivo je krenulo s postavom krovišta crkve. No, hrvatska vlast do sada nije zakonski omogućila zaštitu prava vlasništva zemlje Boričevljana od nezakonitog prisvajanja, odnosno povratak posjeda, kao ni plansku obnovu sela.

Maxportal/Foto:Slobodnalika.com


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->