Analiza pomorskih kapetana: Horvatinčić je lagao, a sud sudio izvan pameti

listopad 20, 2017 maxportal
Share Button

Udruga pomorskih kapetana iz Splita oglasila se otvorenim pismom ‘onome koga se tiče’, a povodom nepravomoćne presude Tomislavu Horvatinčiću i njegovog oslobađanja optužbe za izazivanje pomorske nesreće te smrt dvoje talijanskih turista.



Famoznom sinkopom nisu se ni bavili jer je ne smatraju bitnom za ovaj slučaj. Tvrde da je presuda šibenskog suda ‘u koliziji s Pravilnikom o izbjegavanju nesreća na moru, dobrom pomorskom praksom i zdravim razumom’

Predsjednik udruge kapetan Sanjin Dumanić tvrdi da uoči sudara Horvatinčić očigledno nije bio na upravljačkom mjestu glisera, a da su talijanski nautičari stradali iako su postupali savršeno u skladu s pravilnikom. Upozorava i da se u ovoj nesreći nije radilo o manevru mimoilaženja, kako se često spominjalo i na sudu i u javnosti, nego o križanju kurseva prilikom kojeg je talijanska jedrilica imala prvenstvo prolaza. U prilog tome pomorski kapetani priložili su i skicu iz koje se vidi razlika.

Njihovo otvoreno pismo i objašnjenje zašto je Horvatinčićeva presuda ‘u koliziji s činjenicama’ prenosimo u cijelosti:

“Obraćamo se javnosti poslije oslobađajuće i nepravomoćne presude T. Horvatinčiću, kako bismo izrazili svoje nezadovoljstvo i skrenuli pažnju na činjenice na koje smo ukazivali i u svojim ranijim istupima. Bez obzira na pritiske, neugodnosti i tužbe, opet se borimo za dignitet svoje profesije, mi nemamo namjeru ulaziti u polemiku o SINKOPI, jer je ne smartamo bitnom za ovaj sudar.

Također nemamo namjeru nikoga klevetati, ali smo dužni dati svoje mišljenje o cijelom slučaju. Zaprepašteni ali i potaknuti reakcijama cjelokupne javnosti, odlučili smo ponovo izraziti mišljenje naše struke.

Neprihvatljivo je stajalište Sudskog vijeća, citat iz presude: ‘nepoduzimanje nikakvog manevra u zadnjoj fazi mimoilaženja na udaljenosti 250 metara od talijanske jedrilice, ide u prilog činjenici da je optuženik nakratko bio u nesvijesti. Najprije treba naglasiti da se nije radilo o mimoilaženju, već o križanju kurseva pri kojemu je talijanska jedrilica uživala prvenstvo puta, a manevar izbjegavanja je morao poduzeti skiper glisera i to (v. čl. 8 Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru) ‘morao izvršiti odlučno, PRAVODOBNO i onako kako to treba učiniti dobar pomorac’ (naš termin).

A ‘dobar pomorac’ u ovom slučaju (jer glisira), već na udaljenosti od 4 do 5 milja, uzeo bi dalekozor da vidi kako se kreće jedrilica koja mu je na putu, ide li u istom pravcu, ili suprotnom, ili možda siječe njegov kurs. Obzirom na visinu oka motritelja na ‘upravljačkom pultu’ na 3 milje udaljenosti mogao se viditi čitav trup jedrilice, dakle već tada, tj. cca 6 MINUTA PRIJE SUDARA moglo se NEDVOSMISLENO utvrditi činjenicu da se radi o križanju i da se ‘pramčani kut broda koji se približava znatnije ne mijenja’ (v. čl. 7, pod a, Pravilnika), a što znači da POSTOJI RIZIK SUDARA.

Sutkinja Maja Šupe

Nakon te spoznaje ‘savjestan pomorac’ ne bi odugovlačio, već bi PRAVODOBNO poduzeo potrebnu radnju. Tada bi eventualni nastup navodne sinkope bio bez posljedica. Radnju izbjegavanja (promjenu kursa u desno), a što je u našem slučaju bio dužan učiniti iz još jednog razloga, tj. zato da bi mogao zadržati istu brzinu (da ne uđe sa 26 čv u područje ispod 300m od obale, jer je tu ograničenje maksimalne brzine 8 čvorova), sukladno čl. 8. izvršio bi odlučno i bez odlaganja, tako da onaj drugi (talijanska jedrilica) odmah primijeti da je ‘give way’ (brod koji je dužan izvršiti manevar izbjegavanja sudara) prepoznao svoju obvezu. Dakle, pasivnost ‘give way’ mogla bi opravdat navodna SINKOPA koja bi trebala trajati barem 5 minuta.

Kada bismo zanemarili odredbu čl. 2. (a to sud nikako ne bi smio, jer sudovi u svijetu kao mjerilo uvijek uzimaju postupanje ‘savjesnog pomorca’), pa pretpostavili da nije riječ o ‘dobrom’, već, nazovimo ga tako – ‘neodgovornog pomorcu’, tada bi potrebnu radnju izbjegavanja poduzeo barem 2 MINUTE PRIJE SUSRETA (na udaljenosti od cca 1 milje, jer napomenimo, brzina približavanja je bila 30,0 čv odn. 15,4 m/s).

Prema stajalištu sudskog vijeća tu je radnju trebalo poduzeti ‘na udaljenosti 250 metara od talijanske jedrilice’, što bi značilo 16 SEKUNDI prije prijetećeg sraza!!!??

U tom momentu su brodovi već u položaju ‘opasne blizine’ u koji se sukladno čl. 8 ne bi smijeli naći. Zar je moguće da sudsko vijeće može zauzeti stav koji je u koliziji sa Pravilnikom, dobrom pomorskom praksom i zdravim razumom?Skica mimoilaženja i križanja

Skiper glisera je izjavio kako je smatrao da će se ‘normalno mimoići jedan kraj drugoga’. Sud takvu izjavu prihvaća, premda je trebao prepoznati kako ova izjava pokazuje da on jedrilicu nije uopće vidio. Da je on jedrilicu stvarno vidio, do takvog zaključka (o mimoilaženju) ne bi mogao doći, zato što ne vidi ISTI već SUPROTNI BOK.

Gliser je preko svoje desne strane gledao lijevi bok jedrilice (vidi priloženu skicu) i to pod istim pramčanim kutom (dokaz tome je da se sudar dogodio, nakon približavanja u nepromijenjenim kursevima). Isti pramčani kut znači SUDAR!!! I umjesto da u ovoj izjavi sud prepozna dokaz da duže vrijeme skiper nije bio na upravljačkom mjestu, sud ponavlja besmislicu o mimoilaženju. Da je u takvoj situaciji zaista bio na mostu, ako ne zbog drugoga, mijenjao bi kurs radi sebe, jer nije unaprijed mogao znati hoće li i on  sam stradati.

U prilog  tvrdnji da skiper glisera nije bio na upravljačkom mjestu govori i njegova izjava ‘da je on siguran da prije toga što mu se dogodilo (prije sinkope), nije bilo nikakve opasne situacije, niti je on trebao bilo što poduzeti radi izbjegavanja sudara’. Da je on vidio jedrilicu ovo nikako ne bi mogao izjaviti, jer ‘opasna situacija’ odnosno rizik sudara bio je prisutan SVO VRIJEME otkako su se ugledali, odnosno trebali ugledati, tj. skiper glisera je svo vrijeme bio u obvezi poduzeti radnju izbjegavanja.

Dakle, skiper glisera očito NIJE BIO NA UPRAVLJAČKOM MJESTU, a skiper jedrilice videći da gliser ne poduzima manevar izbjegavanja, postupio je na način kako to čl. 17   propisuje, skrenuo  desno. Danas opet možemo ponoviti, talijanski bračni par je stradao iako su postupali SAVRŠENO u skladu sa Pravilnikom o izbjegavanju sudara na moru.

Tradicija, afirmacija, ugled i stručnost naš hrvatskih pomoraca daje nam pravo da iskažemo svoje mišljenje, a isto temeljimo na pomorskim zakonima, iskustvu i vremenu provedenom na moru. Jedina nam je želja da naš Jadran bude MIRNO MORE’, piše u priopćenju Udruge pomorskih kapetana.

 




Share Button