Dr. Marijo Bekić u Düsseldorfu: Zapaženo predavanje o hrvatskoj ratnoj kirurgiji

prosinac 30, 2017 maxportal
Share Button

Doc. dr. sc. Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik, kirurg i pričuvni natporučnik OSRH, održao je na Međunarodnoj konferenciji urgentne i vojne medicine zapaženo stručno predavanje fokusirano na rad hrvatskih liječnika u Domovinskom ratu

 



 

 

U njemačkom gradu Düsseldorfu održana je 14. i 15. studenog već petu godinu zaredom Međunarodna konferencija urgentne i vojne medicine (International Conference on Disaster and Military Medicine – DiMiMED).

Događaj na kojem sudjeluju stručnjaci iz cijelog svijeta dio je MEDICA-e, najveće međunarodne izložbe medicinske opreme. Izložba ima tradiciju održavanja dulju od 40 godina, a na ovom je izdanju sudjelovalo više od 4500 izlagača. Prvi DiMiMED održan je 2013., a organizator je tvrtka Beta Group/Beta Verlag &  Marketinggesellschaft mbH.

Na ovogodišnjoj su Konferenciji izlagali predavači iz 37 zemalja, a okupila je oko 200 sudionika. Program je tematski bio podijeljen na nekoliko sekcija: traumatološku, urgentnu medicinu, zarazne bolesti i ozljede središnjeg živčanog sustava.

Održana je i radionica o postupku s opeklinama

Republika Hrvatska ove je godine prvi put imala predstavnika – doc. dr. sc. Marija Bekića: specijalista opće kirurgije, traumatologije i ortopedije, subspecijalista traumatologije, pričuvnog natporučnika Hrvatske vojske, trenutačno i ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik.

Održao je zapaženo predavanje Principles of External Fixation at Open Fractures and War Trauma (Pravila vanjske fiksacije kod otvorenih prijeloma i ratne traume), u kojem su sadržana iskustva u liječenju tih ozljeda iz Domovinskog rata na Klinici za kirurgiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu i u Općoj bolnici Dubrovnik od 1991. do 1995. godine.

U predavanju doc. dr. Bekića posebno je bila izdvojena činjenica da se ratna rana u mnogočemu razlikuje od mirnodopske: načinu nastanka te jačoj kontaminaciji, uz koju je povezana opasnost od nastanka infekcije. Terapija je također različita: posebna se pozornost poklanja redovitom previjanju i primjeni kombinacije antibiotika.

“Vanjski fiksator bio je kao sredstvo liječenja ratnih rana te uz njih vezanih prijeloma široko rasprostranjen tijekom Domovinskog rata,” naglasio je doc. dr. Bekić te dodao da je velik broj pacijenata uspješno tretiran tom tehnikom.

Tijekom rata mnogi su pacijenti s udaljenih bojišnica ili gradova koji su bili u nepovoljnom strateškom položaju transportirani u kliničke bolničke centre na daljnje liječenje.

Najveći je dio stizao u takve centre s već postavljenim vanjskim fiksatorima. Naime, rat je mnoge kirurge prisilio da se počnu baviti tom vrstom operativnog liječenja jer su ozljede to zahtijevale. Osim nedovoljnog iskustva operatera, javio se i problem većeg broja vanjskih fiksatora različitih proizvođača, koji su stizali posredstvom donacija, tako da su liječnici iz Domovinskog rata na terenu učili u hodu.

“Sve je to rezultiralo pojavom nestabilnosti fiksacija, nastankom infekcije i, naravno, produljenim cijeljenjem prijeloma. Prema konstrukciji, razlikujemo jednoosovinske, dvoosovinske i troosovinske vanjske fiksatore. Jednoosovinski i dvoosovinski fiksatori zahtijevali su konverziju na definitivnu tehniku osteosinteze, dakle, naknadni operacijski postupak spajanja kosti koji se izvodi na mjestu prijeloma. Naprotiv, troosovinski fiksator, u ratu, a i danas, sredstvo je kojim se, ako je dobro aplicirano, može postići i završno zbrinjavanje prijeloma,” naglasio je doc. dr. Bekić.

Unatoč nazivu, ratna rana danas nije tako rijetka i ne događa se samo u ratnim djelovanjima. Karakteristike ratne rane ponekad imaju i one zadobivene u prometnim nesrećama, kao i otvoreni lomovi koji se, nažalost, često događaju upravo na našem krškom području kao što je Dalmacija.

“Sjećam se da su za vrijeme specijalizacije iz kirurgije na Klinici za traumatologiju Medicinskog fakulteta u bolnici Rebro komplicirani prijelomi bili zaista rijetkost. Ovdje u Dubrovniku, koji je osobito u ljetnim danima preplavljen pacijentima koje su ozljede zadobili padom sa stijene ili u prometnim nesrećama, otvoreni su prijelomi česti, a prijelomi s obilježjima ratne rane nisu rijetkost. Volim reći da se dubrovačka bolnica nalazi na kraju svijeta jer smo od najbližeg kliničkog bolničkog centra, onog u Splitu, udaljeni 230 kilometara.

Dakle, na neki se način još nalazimo u ratnom stanju. Ljeti, kad nam policijski helikopteri s terena stalno dovoze pacijente, ili tijekom cijele godine kad helikopteri Hrvatske vojske odvoze pacijente kojima se ne može pružiti sva skrb u Općoj bolnici Dubrovnik, zaista imate dojam da je oko vas rat,” objašnjava hrvatski kirurg za Hrvatski vojnik.

Predavanje doc. dr. Marija Bekića privuklo je veliku pozornost svjetskih stručnjaka za vojnu i urgentnu medicinu. Naime, u današnjim se uvjetima suvremenih asimetričnih bojišnica i sve većeg broja terorističkih djelovanja povećava i potreba edukacije kirurga za primjenu tehnike vanjske fiksacije.

“Kao zemlja koja je ne tako davno iskusila osvajački rat i koja egzistira u svijetu koji se ubrzano mijenja i prolazi kroz sve češće elementarne nepogode, moramo usmjeravati pozornost i ulagati u edukaciju što većeg broja liječnika za što bolje snalaženje u izvanrednim situacijama,” ističe kirurg.

Konferencija je bila sjajna prigoda za razmjenu iskustava vojnih i civilnih stručnjaka iz cijelog svijeta za medicinske postupke u izvanrednim situacijama i ratnim djelovanjima. Među najistaknutijim sudionicima bili su, primjerice, umirovljeni kontraadmiral njemačke mornarice doktor Christoph Büttner i umirovljeni brigadni general doktor Rob van der Meer, bivši kirurg nizozemske vojske.

Uspjeh predavanja pričuvnog natporučnika OSRH pokazao je da Hrvatska danas, s iskustvima iz Domovinskog rata, može puno ponuditi svjetskoj medicini. Ratna medicina s naglaskom na traumatologiji i infektologiji, s obzirom na globalne ugroze, svakako je dobar rasadnik znanja.

Upoznat s činjenicom da je u tijeku nabava medicinske i terenske opreme razine Role 2 za OSRH, doc. dr. Bekić naglašava da je svakako potrebno oformiti pokretnu vojnu bolnicu koja bi upravo koristila kadrovski potencijal naših kirurga, anesteziologa, infektologa i specijalista ostalih grana medicine koje su najviše angažirane u ratnim sukobima.

Domagoj VLAHOVIĆ/Foto: privatna arhiva



Komentirajte kao i prije. Jednostavno se prijavite putem Facebook-a, Gmail-a ili Twittera.


Share Button