U Novom danu gostovao je Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Neovisnih za Hrvatsku.
Kako komentirate potez nacionalne televizije koja je pod pritiskom braniteljskih udruga s programa skidala pa vraćala film “Ministarstvo ljubavi”?
To pokazuje opće stanju na HRT-u. Dakle, moram biti iskren, nisam gledao film. Mislim da se skreće pozornost s ključne stvari, to je način financiranja i raspodjele sredstva za filmove. Građani imaju pravo vidjeti kakvi se filmovi snimaju javnim novcem.
Ja sam protiv bilo kakve cenzure, ali tu je problem Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), njegovo djelovanje i način raspodjele novca, kriteriji za financiranje pojedinih filmova. …..
Postavlja se pitanje što državna kulturna politika želi s hrvatskim filmom. HAVC je postao mjesto sjecišta različitih sukoba interesa, to je potvrdilo i povlačenje Hribara koji je morao dati ostavku.
Ovdje je bitno može li jedan ministar, u ovom slučaju ministar Medved, naložiti da se film ne prikazuje.
Ne, ne može to naložiti, da može naložiti onda film ne bi bio prikazan.
Da, prikazan je, ali uz pomicanje termina, gotovo oko ponoći. Što mislite o prosvjedima kojima se tražilo da se film ne prikazuje?
Prosvjedi su potpuno legitimni, zašto bi bio legitiman pamflet oko istupa glumaca Drame vezano za moje imenovanje u Vijeće HNK, a, s druge strane, ovi prosvjedi nelegitimni.
Podržavate li Vi taj prosvjed?
Podržavam iznošenje stajališta, legitimno je pravo izraziti svoje stajalište. Riječ je o osjetljivoj temi i osjetljivoj skupini. Poznajem sve uključene u prosvjed.
Kako vidite mandat i rad ministrice kulture Obuljen Koržinek?
Njezino djelovanje, kako sam na početku rekao, ona se nalazi u tom smjeru, ona je autentični predstavnik političke filozofije Plenkovića, ona se savršeno uklapa u tu politiku. U samom Ministarstvu izvršena je neka vrsta restauracije, na način da su gospoda iz HNS-a, koja su do sada imala svoje interese u područjima građevine i gospodarstva povratili i utjecaj i svoje interesne skupine povezane s Ministarstvom kulture.
Jučer je kolega Stanković svoju emisiju zaključio podizanjem plakata “Stop mržnji u medijima”. Ima li mržnje u hrvatskim medijima?
Ne bih rekao da postoji mržnja u hrvatskim medijima, ali vlada u onome što sam nazvao septička jama, a to je ono što je pozadini tekstova, to su komentari. No, to je danak koji moramo platiti ako želimo društvene mreže. Nije to nastup protiv mržnje već patetični nastup vašeg kolege. Tog što se naziva govorom mržnje ima svugdje u svijetu, a to je posljedica tehnološkog razvitka i stanovine nezdrave klime u društvu.
Misija predstavnika Medijske organizacije jugoistočne Europe, Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruga europskih novinara (AEJ) 15. siječnja po drugi puta dolazi u posjet Hrvatskoj. Hrvatska je na začelju po medijskim slobodama. Kako Vi vidite hrvatske medije?
Ja vidim pogoršanje kvalitete u medijima, jednu estradizaciju medija, a manjak ozbiljne i političke analize. Oni dolaze u posjet svojim kolegama i to je jedno obiteljsko druženje, parapolitički aktivisti koji su iz EU došli družiti se sa svojim kolegama parapolitičkim aktivistima u RH.
Njih će primiti i u Vladi?
Naravno, i ja sam ih primao kad sam bio ministar.
Jesu li u Hrvatskoj ugrožene medijske slobode?
Problem nisu medijske slobode koji nisu ograničene posebno ne u odnosu na bivšu državu, problem su medijski sadržaji i komercijalizacija medija te vlasnici. Mediji su slobodni, a vlasnici i njihovi interesi su oni koji određuju odnose u medijima.
Je li bilo hibridnog rata protiv Vlade?
To je jedna vrsta floskule, ono što se nekada u obrani i društvenoj samozaštiti nazivalo specijalnim ratom, to se sada naziva hibridnim ratom. Hibridni rat je vrlo ozbiljna stvar i pojam vezan u međunarodne odnose. Nazivati gotovo svako kritičko djelovanje prema Vladi hibridnim ratom je više nego smiješno.
