Marija Selak: ‘Kad mladi smatraju da NDH nije fašistička – to je oblik bunta’

listopad 22, 2017 maxportal
Share Button

U HRT-ovoj emisiji “Nedjeljom u dva” gostovala je filozofkinja i bioetičarka Marija Selak te komentirala aktualna društvena zbivanja.



Na pitanje je li desničarka, Selak je odgovorila: Meni je potpuno svejedno, ja se nikad nisam javno legitimirala kao desničarka niti sam se, a možda je to veći problem, legitimirala kao ljevičarka jer mislim da bi mi to omogućilo poziciju nekakve moralne superiornosti, što je ono od čega bi svako misleće biće trebalo bježati.

Drugi je problem to što kad vi kažete desničarka netko drugi najčešće misli dvije stvari – prva je psovka, a druga je pokušaj eliminacije mene iz javnog diskursa. Time se zapravo želi reći da sve što ja govorim ne vrijedi ništa, izjavila je Selak i decidirano kazala da se ne smatra desničarkom.

Objašnjavajući što je bioetika kazala je da je to moderna disciplina koja je proizašla iz suvremene konfrontacije svijeta i znanosti. Ona je proizašla najprije iz napretka medicine i onoga što se događalo u medicini, gdje se zahtijevao drukčiji odgovor čovjeka i aktivniji angažman ljudskog bića u pitanjima koja treba danas rješavati.

Selak odbacuje utjecaj Ante Čovića na zaposlenje na Fakultetu i sudjelovanje na HRT-u

Voditelj Aleksandar Stanković  pročitao je pismo gledatelja – koji kaže da su kumske veze Selak s Antom Čovićem pomogle njezinu zapošljavanju na Filozofskom fakultetu. Gledatelj je priupitao i koliko je utjecalo to što je Ante Čović bio član Vijeća HRT-a da Selak bude sudionica emisije “Peti dan” i gošća “Nu2”.

Stanković je to sa svoje strane odbacio i kazao da čovjeka ni ne poznaje, a Selak je kazala: Zanimljivo je koliko se predimenzionira ta funkcija Ante Čovića. Nisam dosad čula za HRT, a čula sam priče da me dovukao na Filozofski fakultet. Nikakve veze nisu doprinijele da budem zaposlena na Fakultetu. Javila sam se na javni natječaj i ta procedura je bila transparentna. Vjerujem da bi mnogi voljeli da je tako jer bi to bio još jedan način da se mene eliminira iz javnog diskursa, ali žao mi je, moj rad iza kojega stojim pokazuje zašto je bila riječ o tome da se izabere mene.

Postoji jedna grupacija koja se intenzivno bavi time da sve što se događa u području integrativne bioetike proglasi pseudoznanošću. Mene više od svega toga na fenomenološkoj razini fascinira da netko tko je u prilici raditi tako zanimljive stvari kao što je bavljenje filozofijom, gdje je polje interesa beskonačno i vaših mogućnosti da se realizirate, da je svoj život i egzistenciju posvetio rušenju i destrukciji nečijih tuđih projekata, izjavila je Selak.

Selak: U funkcionalnoj zajednici živjet ćemo ovisno o tome do koje mjere se ide u sukobima

Na pitanje – možemo li živjeti u skladnoj i funkcionalnoj zajednici s tolikim svjetonazorskim i socijalnim razlikama Selak je kazala kako smatra smiješnim prozivanja političara u Hrvatskoj da se postigne društveni konsenzus u pogledu bilo čega npr. obrazovne reforme. Nama ne treba konsenzus. Netko je dobio legitimitet na izborima i taj netko ima pravo i priliku provesti svoju reformu, a onda će dalje na drugim izborima vidjeti koliko je bio uspješan i bit će kažnjen, odnosno nagrađen. Jedna vrsta dijalektike, jedna vrsta sukoba unutar društva uvijek je dobrodošla. A sad koliko možemo živjeti u funkcionalnoj zajednici, to ovisi o tome do koje mjere ćemo ići u tim sukobima. Ako bih trebala negdje povući crtu gdje ta granica prestaje, ona prestaje kad se ne argumentira nešto samim sadržajem, već  osobom i još više time kada se poništava nečija osobnost, npr. kada netko u javnosti napada nečiji fizički izgled ili nečije podrijetlo umjesto da se bavi njegovim političkim djelovanjem. Onda prestaje mogućnost funkcionalne zajednice.

Selak: Možda je mladenački bunt razlog što mladi NDH ne smatraju fašističkom tvorevinom

Voditelj Stanković upitao je Selak da komentira rezultate jednog istraživanja prema kojemu tri četvrtine učenika četvrtih razreda srednjih škola ne smatra NDH fašističkom tvorevinom te da se polovina potpuno slaže s tvrdnjom da je homoseksualnost vrsta bolesti. Selak je izjavila kako bi ona to istraživanje najprije voljela vidjeti da bi ga mogla komentirati.

Na inzistiranje da ipak prokomentira kako tri četvrtine učenika NDH ne smatra fašističkom tvorevinom uz upit nismo li možda mi onda u nečemu temeljito pogriješili, Selak je kazala – možda je onda riječ o mladenačkom buntu. Je li to zaista njihovo mišljenje? Ili oni time iskazuju svoju moć s 18 godina kada stupaju u svijet i kada idu protiv istina i sistema, ne znam…

A što je s homoseksualnošću, može li se i mišljenje za to smatrati buntom, upitao je Stanković. Može biti, odgovorila je.

Selak: Svaka povijest je revizionistička

Na pitanje može li povjerenstvo propisivati povijesne istine i kako da se s time nosimo, Selak je to odbacila. Povijest kao takva, odnosno historiografija, je uvijek revizionistička zato što je ona otvorena znanosti. Što se tiče samoga povjerenstva protivnica sam velikih istina koje bi nešto propisivale zakonom. Štoviše, ako gledamo povijesne primjere, onda možemo znati i svjesni smo toga da je i Hitler došao na vlast potpuno zakonitom procedurom. Kada govorimo o konkretno ovom povjerenstvu i o totalitarnim sustavima ili totalitarnom znakovlju, onda mislim da se stvari mogu i trebaju određivati kontekstualno. Imate situaciju u Engleskoj – nije isto kada kukasti križ stavi živahni panker ili kada se kukasti križ upotrebljava da bi se promovirao nacistički režim, izjavila je.

Selak: Ne mislim da se kod nas događa zabrana pobačaja. Ja sam za pravo na pobačaj, ali vjerujem da život počinje začećem

Odgovarajući na pitanja o temi pobačaja kazala je da je to jedna teška tema. Ono što sam uspjela u vezi s pobačajem dokučiti je kontradiktorno. Da to nije tako u samoj srži stvari, to ne bi bila danas nekakva tema koja je vječno na prvim stranicama medija. Ne mislim da se kod nas događa neki pokušaj zabrane pobačaja, kazala je. Makar mi nominalno imamo konzervativnu opciju na vlasti nitko od te vladajuće strukture nije se izjasnio kao netko tko je protiv prava na pobačaj, pa čak ni Željka Markić. Ne mislim da imamo ozbiljan društveni problem s time u Hrvatskoj. Mislim da je cijela ta diskusija uvezena iz Amerike – za i protiv pobačaja. Ne mislim da će se zaista dogoditi zabrana prava na pobačaj. Budući da vjerujem da život počinje začećem tu sam u kontradiktornoj poziciji sa samom sobom. I otvoreno to kažem, kazala je, među ostalim, Marija Selak.



Komentirajte kao i prije. Jednostavno se prijavite putem Facebook-a, Gmail-a ili Twittera.


Share Button