Obuljen o Kolindi u HNK-a: Bila sam žalosna zbog Predsjednice, mediji su krivi

ožujak 26, 2017 maxportal
Share Button

U razgovoru za N1 ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek  komentirala je ključne probleme u hrvatskoj kulturi, financiranju filma i HAVC-u, osvrnula se na Predsjedničin naklon nakon izvedbe Labuđega jezera te zašto je odgodila Mostov prijedlog o otvaranju Arhiva.



“Tu je nažalost došlo do određene kakofonije i stvar se bespotrebno politizirala. Krenimo redom – na prvoj sjednici Vlade premijer je istaknuo kako će Vlada pripremiti zakon kojim će učiniti dostupno gradivo koje sada nije. Mi smo stavili pripremu zakona za treći kvartal ove godine. Slijedom toga u Ministarstvu kulture formirali smo radnu skupinu, radi se o kompleksnom problemu.

Sadašnji zakon datira iz 1997. i u najvećoj mjeri ono što je potrebno urediti je pitanje prikupljanja i pohrane onoga što danas nastaje u digitalnim formatima. Radi se kompleksnom procesu i mi smo s radnom skupinom, koju vodi državni tajnik Ivica Poljičak, blizu toga da cjeloviti Zakon o arhivima i arhivskom gradivom uputimo na javnu raspravu kroz jedno dva do tri tjedna. S druge strane, kolege iz Mosta su u veljači odlučili uputiti, ne cijeli zakon, nego dopunu sadašnjeg. Mislim da se tu dogodio nesporazum. Neuobičajeno je da idete s dopunama kada se priprema novi zakon. Oni su tu vidjeli prostor, željeli ocrtati svoj interes da artikuliraju tu temu.

Ja sam oprezna, arhivska djelatnost je veoma kompleksna, ona se tiče svakog građana. Mislim da tim temama treba pristupati u prvom redu vodeći brigu o arhivskoj struci i poziciji arhiva, a ne potičući određene podjele i politizirajući teme koje su na neki način već apsolvirane jer svi smo se svi složili da gradivo iz tog razdoblja mora biti dostupno.

Jedino što je Vlada ukazala da je prijeporan način na koji to treba napraviti. Vlada je ukazala da je prijedlog Mostovih izmjena je u suprotnosti s nizom hrvatskih zakona, pogotovo onim o zaštiti osobnih podataka – izjednačena je pozicija onih koji su bili progonitelji i onih koji su žrtve. Ako se takav prijedlog usvoji, a ja sam sigurna da neće, treba s velikom pažnjom uzeti u obzir cjelovite zaštite osobnih podataka žrtve. Tamo su mnogi podaci prikupljeni nelegalno, možda je bilo i podmetanja.”

Most predlaže jedan jako veliki zahvat, praktički omogućuje dostupnost gotovo pa svih arhiva, a pitanje je koliko se uopće neke stvari mogu sakriti. Praktički je nemoguće tehnički izvesti selektiranje podataka. U čemu se vaš prijedlog razlikuje?

“Rekla bih… Zakon će uskoro biti na javnoj raspravi, ne bih sada govorila jer se iz dana u dan radi na njemu. Ključno za ovaj dio tematike, mi pripremamo nešto na tragu njemačkog modela gdje je samim zakonom definirano koji su to podaci koji mogu postati dostupni. Ključni problem je kada se zakonima i arhivom počnu baviti ljudi koji očito nemaju saznanja o tome. Ne može arhivski zakon bilo što deklasificirati. Mislim da sigurno treba smiriti strasti, s pažnjom pročitati Vladine komentare koji su vrlo afirmativni, upućuju na vjerojatnost podizanja tužbi kada bi se ovakav prijedlog usvojio.

Nikola Grmoja je rekao da ga ne smatra uvodom u lustraciju, ali da vjeruje da će neki ljudi sami po sebi postati nepoželjni u javnoj sferi. Je li vaš prijedlog uvod u lustraciju?  

Ja sam ministrica kulture i mi uređujemo cijelo pitanje arhivske službe i djelatnosti. Mi ćemo učiniti to da oni podaci koji trebaju biti dostupni budu, a kako će to kasnije tko interpretirati prepustila bih ljudima koji se time bave. Imam kao ministrica puno drugih tema, a ovo niti nije u mojem djelokrugu.

Hoće li ta građa postati onda svima dostupa?

Da, naravno, uz uvjete koji su postavljeni.”

Rekli ste da ne mislite da je stanje u kulturi doista loše?

Imamo brojne probleme, manjak financiranja, imamo situaciju potrebe ozbiljnog interveniranja u naš sektor, potrebu boljeg privlačenja novca iz EU fondova… Međutim, bez obzira na sve to u Hrvatskoj se piše, rade se kazališne predstave, organiziraju se festivali, snimaju se filmovi… Puno se toga događa i nema mjesta defetizmu. Naravno da treba i može biti bolje i na tome radimo.

Bilo smo svjedoci izražavanja nezadovoljstva od različitih umjetnika – inicijative Puk’o nam je film, Kulturnjaci… Tvrde da se ideološki dijele sredstva?

Sredstva se ne dijele ideološki. Ja sam tri prijašnja mandata radila u Ministarstvu i nikad ne mogu svi biti zadovoljni. uvijek ima onih šalju žalbe, bune se ili djeluju javno. S obzirom da su to ljudi u kulturi, vidljiviji su široj javnosti. Ja ljude ne dijelim niti na lijeve niti desne. Željela sam reći da su uvijek oni koji su bili nezadovoljni isticali određene razloge.

Danas svatko kome nije odobren novac proglašava to ideološkim odabirom. To je neutemeljeno i netočno. Mi smo ove godine zaprimili žalbi na natječaje više-manje kao i prethodnih godina, neke smo uvažili, neke nismo. Dok sam ja ministrica ovakve retorike i podjele neće biti. Kultura i umjetnost nisu prostor podjela, nego prostor gdje trebaju biti prisutne različitosti. Na to se Hrvatska odlučila 90-ih – živjeti u pluralnom društvu.”

Svi težimo tome, ali vidjeli ste konferenciju za medije inicijative Puk’o nam je film. Gotovo je došlo do fizičkog obračuna. Imaju li braniteljske udruge pravo reagirati u kulturi?

Svatko tko je zastupljen u društvu ima pravo osvrnuti se na sva pitanja, pogotovo branitelji koji su najzaslužniji što imamo današnju državu. Radi se ovdje o pojedincima koji su glasno iznosili pojedine stavove i tu su se djelatnici filma okupili i ukazali na to, na ono što ja stalno govorim, da o stručnim pitanjima trebaju razgovarati u prvom redu oni koji u tom području sudjeluju.

Otkad sam došla u Ministarstvo napravili smo niz koraka kako bismo smirili situaciju koja se stvorila oko HAVC-a. Raspisali smo natječaj za ravnatelja, napravili plan uklanjanja nepravilnosti, usvojen je financijski plan, idući tjedan počinjemo s isplatama. Sve se stvari rješavaju. Premijer je na početku rekao dvije važne stvari, prvo je da ćemo biti Vlada svih građana, a drugo da ćemo biti Vlada usmjerena na rješavanje problema. Time se vodimo.

Najavili ste i da je u pripremi novi zakon o audiovizualnim djelatnostima? Kako će se osigurati neovisnost o politici i transparentnost u financiranju?

Već zakonom iz 2007. smo napravili iskorak u odlučivanju financiranja filma izvan Ministarstva. Mislim da je to dobro i da je to dalo velike rezultate. Ta je filmska umjetnost napravila veće iskorake od nekih drugih. To što smo zapravo izgradili sada ćemo samo unaprijediti. Razmišljamo o drugačijem ustroju HAVC-a. On je sada ustanova, a čini nam se da bi se u drugoj formi, kao agencija ili fond, uklonile neke dosadašnje nepravilnosti. Vjerujem da ćemo do kraja godine imati usvojene izmjene i dopune.

Kad smo kod pitanja financiranja kulture, tu su neprofitni mediji. Zbog čega ove godine još nema novca za njih?

Ja sam o tome stvarno puno puta govorila. Kada je 2013. odlučeno da se iz Zaklade za razvoj civilnog društva sredstva za neprofitne medije prebace na Ministarstvo po meni to nije dobro napravljeno. Umjesto da se išlo u medijske zakone to je napravljeno jednom brzom izmjenom pravilnika. Odluka koju je donio Hasanbegović bila je njegova. Ono što sam ja rekla jest da ćemo pristupiti izradi medijske strategije. Treba prići cjelovitoj reviziji cjelokupnog medijskog zakonodavstva.

Novinari čekaju tu strategiju kao Godota?

Nisam netko tko previše govori niti obećaje. Rekli smo na početku godine da ćemo se truditi da početkom godine objavimo sve rezultate financiranja i to smo uspjeli i prije Božića što se nije dogodilo zadnjih 10, 15 godina. Mi smo tek pet mjeseci u Ministarstvu, dočekao nas je ne baš najbolje ustrojeni sustav, s puno problema koji se guraju u portfelj, a ne spadaju. Pokušavamo otvoriti i paralelno raditi na svim područjima.

Mislite li da možda mediji spadaju u drugi resor?

Mislim da mediji prirodno, pogotovo u digitalnom vremenu, spadaju u Ministarstvo kulture. Većina sadržaja kulturnih i kreativnih industrija danas zapravo konvergira s medijskim platformama. I važno je, pogotovo u brojčano malim kulturama, da se medijska kultura fokusira na pluralizam, ali i na promociju domaće kulture. Ako toga ne bude u našim medijima, neće biti nigdje.

Oko neprofitnih medija, hoće li se ove godine oni uopće financirati?

Oni se i sada mogu financirati iz sredstava za pluralizam medija, a isto tako očekujem da Zaklada za razvoj civilnog društva nastavi s financiranjem. U ovom trenutku ne postoji institucionalni okvir u kojem bi ih Ministarstvo moglo financirati.

300 ljudi iz tog sektora je u teškoj poziciji?

U teškoj su više-manje svi koji djeluju u hrvatskim medijima. Jedino relativnu stabilnost imamo u javnim medijima i to je jedno od ključnih pitanja. Imamo neko mišljenje da su komercijalni mediji isključivo fokusirani na vlasnika i oglašivače i dobit, a svi u neprofitnim medijima profesionalni, a to nije istina. Niti su svi komercijalni mediji isključivo u funkciji vlasnika niti su svi u neprofitnim medijima apsolutno profesionalni. Ne treba stvarati umjetnu podjelu. Moraju biti i javni i komercijalni i neprofitni mediji.

Što s kazalištem? Priprema li se novi zakon? I tamo je velika kriza.

Mi smo u ovoj godini kao prioritetne stavili, kako to zovemo, AKM – arhivi, knjižnice, muzeje, uz zakon o HAVC-u jer imamo rezervirana sredstva za digitaliziranje baštine iz EU. U drugom paketu, ja predviđam početak negdje na jesen, bismo krenuli s radom na zakonu o kazalištima. Mislim da nije prirodno da umjetnici koji su zaposleni u kazalištima rade na koeficijent, to je potpuno u suprotnosti s logikom stvaranja. Veliko pitanje tu je i pitanje baleta gdje imamo ogroman strukturni problem. Radit ćemo na sustavnom rješenju.

Kad smo kod baleta, jeste li bili u HNK-u na premijeri Labuđeg jezera?

Jesam, stvarno je to bila spektakularna predstava.

Kako komentirate predsjedničin naklon? Je li on malo zasjenio glavne aktere? Je li njeno ponašanje bilo pretjerano?

Sutradan sam bila žalosna. Mediji, umjesto da govore o spektakularnoj premijeri, bave se takvom jednom situacijom koja je splet nesretnih okolnosti. Mislim da je to ispod svake razine i kao ministrica sam izrazito tužna kada se umjetnički doživljaji svode na to tko je bio u kakvoj haljini…

Kada mediji prate kulturne događaje to su uglavnom teme tko je bio, je li došla ova ili ona. Mislim da nam fali malo više fokusa na umjetnike.

Ali nije li predsjednica ta koja je zasjenila i ukrala ovacije?

Ne. Vi niste bili tamo i niste vidjeli da je to bilo u četvrtoj rundi naklona. Svi koji su trebali su dobili bukete. Koliko znam, predsjednica je stajala sa strane i dogodila se ta nezgodna situacija. Tko god je bio tu večer tamo sigurna sam da je izašao s emocijama o kojim govorim. Sretna sam da je predsjednica bila tamo. Dobro je kada predsjednica ili premijer dođu na kulturne događaje i svojom prisutnošću svjedoče i daju priznanje umjetnicima. Ta večer je zaista bila posebna.



Komentari
Share Button