“Rim, a ne Beograd” – ključna knjiga za razumijevanje novije hrvatske povijesti

kolovoz 25, 2017 maxportal
Share Button

U ponedjeljak će u Solinu biti predstavljanja knjige Darka Hudelista “Rim, a ne Beograd”. Bit će prikazan i film o proslavi Jelenine godine u Solinu 12. rujna 1976. , na kojem je nazočilo 100.000 Hrvata.



Podnaslov knjige glasi: “Promjena doba i mirna ofenziva Katoličke Crkve u Hrvatskoj u Titovoj SFR Jugoslaviji (1975.-1984.)”.

Darko Hudelist donosi dosad neistraženu i nenapisanu povijest Katoličke crkve u Hrvatskoj, pogotovo u razdoblju od propasti Hrvatskog proljeća početkom 70-ih do raspada Jugoslavije početkom 90-ih.

Nakon Hrvatskog proljeća Crkva je preuzela glavnu “oporbenu snagu” hrvatskog društva te da je projekt Biskupske konferencije Jugoslavije “Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata” iz 1975. godine zapravo projekt kojim Crkva nastoji pripremiti Hrvate (nakon smrti J. B. Tita) na moguć, a s pojavom Slobodana Miloševića sve evidentniji raspad Jugoslavije. Ovdje se radi o projektu osvješćivanja hrvatskog naroda za vrijeme koje dolazi i, kako je govorio Živko Kustić, a to je i u nazivu knjige, “mirne ofenzive Katoličke crkve”.

Nemogućnost življenja Hrvata i Srba u jednoj državi

Riječ je o cjelovitoj, dosad neistraženoj i nenapisanoj povijesti Katoličke Crkve u Hrvatskoj u 20. stoljeću, s naglaskom na nacionalno-politički angažman Crkve – poglavito u drugoj polovici 20. stoljeća, tijekom postojanja, a onda i raspada, SFR Jugoslavije.

U užem smislu riječi, središnja je tema knjige jubilejski državotvorni projekt Katoličke Crkve u Hrvatskoj Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata koji je još prije Drugoga svjetskog rata, zajedno sa svećenikom isusovcem i povjesničarom Stjepanom Krizinom Sakačem, započeo zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, a onda ga, u Titovoj SFR Jugoslaviji, uspješno doveo do kraja njegov nasljednik zagrebački nadbiskup i predsjednik BKJ Franjo Kuharić (u razdoblju 1975.-1984.).

Osnovna Sakačeva misao, odnosi se na nemogućnost zajedničkog življenja Hrvata i Srba u jednoj državnoj zajednici, zbog nepremostivih kulturno-civilizacijskih razlika, utemeljenih u pripadnošću jednih katoličkom civilizacijskom krugu, a drugih bizantskom.

Projekt Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata

Projektom Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata,  nakon Titova gušenja Hrvatskoga proljeća potkraj 1971., Katolička Crkva u Hrvatskoj prekinula je dugogodišnju hrvatsku šutnju, dizala ponos hrvatskome narodu i pripremala Hrvate za velike, tektonske povijesne promjene koje će se u punom opsegu dogoditi nakon pada Berlinskog zida, tj. na prijelazu iz 1980-ih u 1990-e, kada će Hrvatska doživjeti svoje državno osamostaljenje (1991.), a ubrzo zatim i međunarodno priznanje (1992.).

Knjiga je vrlo bogato producirana i opremljena, ima 810 stranica i oko 250-300 fotografija, koje su pažljivo usklađene s tekstom, a posebna su atrakcija knjige dva velika grafička prikaza na rasklapanje, koji prikazuju (inače vrlo kompleksnu) strukturu jubilejskoga projekta Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata.

Darko Hudelist je na ovoj knjizi radio oko 10 godina. Istražio je brojne arhive u Zagrebu i Beogradu te razgovarao s velikim brojem protagonista, od kojih neki danas više nisu živi (npr. dugogodišnji glavni urednik Glasa Koncila don Živko Kustić).

U knjizi “Rim, a ne Beograd”, autor Darko Hudelist demonstrira svoju jedinstvenu istraživačku metodu koju on sam naziva “integralna povijest” ili “integralna historiografija”. On događaje i procese, u vremenskom rasponu od početka 20. stoljeća, pa i prije, do ranih devedesetih, sinkronizirano prati na tri zasebne, ali ipak međusobno povezane razine.

Prva je razina svjetska ili globalna, gdje Hudelist stavlja naglasak na informatičku revoluciju i početak globalizacije čovječanstva, tj. na procese koje je, još sredinom 20. stoljeća, prvi navijestio svećenik isusovac i znanstvenik Pierre Teilhard de Chardin.

Hudelist u Chardinu prepoznaje svojevrsnoga (misaonog) preteču Drugoga vatikanskog koncila (1962.-1965.), prijelomnog događaja u Katoličkoj Crkvi u 20. stoljeću, koji je, među ostalim, snažno utjecao i na glavne protagoniste jubilejskih gibanja u Katoličkoj Crkvi, objedinjenih u devetogodišnji pokret Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata.

Druga je razina regionalna (ex-jugoslavenska), gdje je u prvome planu velika sistemska ekonomska kriza u SFRJ, započeta još sredinom 1970-ih, kojoj lijeka, kako se pokazalo, nije bilo i koja je u znatnoj mjeri pospješila i ubrzala proces raspadanja te zemlje.

I treća je razina hrvatska, dakako s naglaskom na Katoličku Crkvu u Hrvatskoj i sva ona gibanja u i unutar Crkve koja su bila u vezi s jubilejskim pokretom Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata.

Vrlo je važan element u toj kronologiji i izbor krakovskoga nadbiskupa Karola Wojtyle za novoga papu (u listopadu 1978.), koji će se pokazati najjačim i najpouzdanijim svjetskim saveznikom Hrvata i Katoličke Crkve u Hrvatskoj (on je, inače, bio podrijetlom iz onoga kraja u južnoj Poljskoj koji se nazivao Bijelom Hrvatskom) u njihovim nastojanjima za nacionalno oslobođenje i osamostaljenje.

Sam Wojtyla je, opet, bio u prisnim odnosima s nekim vrlo značajnim političkim dužnosnicima u Sjedinjenim Američkim Državama, najmoćnijoj svjetskoj velesili, ponajprije sa Zbigniewom Brzezinskim, također Poljakom po podrijetlu, koji će od 1977. do 1981. biti savjetnik za nacionalnu sigurnost američkoga predsjednika Jimmyja Cartera.

Glavni je zaključak knjige Darka Hudelista “Rim, a ne Beograd” da je Katolička Crkva u Hrvatskoj svoj najveći i najambiciozniji projekt u 20. stoljeću, Trinaest stoljeća krćanstva u Hrvata, pokrenula i vodila u idealno vrijeme, baš kada je to trebalo (i na način kako je to trebalo) – u razdoblju kada se lomila i hrvatska, i regionalna, i svjetska povijest (1975.-1984.) – te da je i to jedan od razloga (zapravo onaj najvažniji) zašto je taj pokret završio trijumfalno, Nacionalnim euharistijskim kongresom u Mariji Bistrici, u rujnu 1984., pred 250-400 tisuća ljudi,

Taj dogašaj, po interpretaciji Darka Hudelista, bio i svojevrsna anticipacija (ali na politički neeksplicitan način) općenarodnoga referenduma za hrvatsku državnu neovisnost (a koji će se u svom punom i doslovnom političkom značenju održati u svibnju 1991.).

Film o Jeleninoj godini iz 1976.

Na promociji u ponedjeljak 28. kolovoza bit će prikazani najzanimljiviji inserti iz dokumentarnog filma o proslavi Jelenine godine u Solinu 12. rujna 1976. godine. Taj je film snimio fra Miroslav Hlevnjak, a film je proizvela Kršćanska sadašnjost iz Zagreba. Iz KS su  taj film ustupili isključivo u svrhu promocije knjige u Solinu pa će nazočni  moći vidjeti kako izgledal prosava u nazočnosti od 100.000 ljudi  ispred crkve Gospe od Otoka.

M. Marković/foto:press



Komentari
Share Button