Američka Nacionalna uprava za arhive i dokumentaciju objavila je noćas će oko 2.800 dokumenata vezanih uz ubojstvo 35. predsjednika SAD-a, Johna F. Kennedyja, otprilike 300 manje no što ih ukupno ima.
Iako je aktualni predsjednik SAD-a Donald Trumpprošle subote rekao da će odobriti objavu svih tajnih dokumenata vezanih za ubojstvo, u četvrtak je prihvatio zahtjev da se javnosti ipak uskrati dio “osjetljivih” materijala, od kojih je većina u rukama FBI-ja i CIA-e, rekli su u telekonferenciji visoki dužnosnici američkog kabineta. Sljedeći rok za objavu tih dokumenata nastupa točno za 6 mjeseci, 26. travnja 2018. godine.
Povjesničari, ali i teoretičari zavjere diljem svijeta zlatnim će slovima jučerašnji dan zapisati u svoj kalendar. Naime, američki predsjednik Donald Trump deklasificirao je i skinuo oznaku tajnosti s posljednjih dokumenata koji se odnose na ubojstvo Johna Kennedyja u Dallasu.
John F. Kennedy ubijen je 22. studenog 1963. godine tijekom vožnje u otvorenoj limuzini u američkom gradu Dallasu. Pokraj njega je sjedio guverner Teksasa John Connally koji je bio ranjen, ali je preživio napad.
U roku sljedećih sat vremena ubijen je i policajac iz Dallasa JD Tippit, a nedugo nakon toga pod sumnjom da je počinio atentat na predsjednika uhićen je Lee Harvey Oswald. Niti 12 sati kasnije Oswald je službeno optužen za ubojstvo JFK-a i policajca JD Tippita.
Atentat na Kennedyja već desetljećima generator nekih od najžešćih teorija zavjere, ne samo u SAD-u nego i diljem svijeta. Brojni su oni koji ne vjeruju u službenu verziju događaja po kojoj je Kennedyja ustrijelio Harvey Lee Oswald, usamljeni strijelac koji je pucao sa šestog kata skladišta knjiga na Dealey Plazi, trgu pokraj kojeg je prolazila predsjednička kolona. A razloga za sumnju je i više nego dovoljno.
Nije samo riječ o prilično čudnoj tvrdnji da je Oswald u nekoliko sekundi ispalio cijeli niz hitaca, preko tvrdnje da je puškom malog kalibra pogodio pokretni cilj savršenom preciznošću, do tvrdnji svjedoka da su pucnjevi dolazili s više strana.
Tu je i nekoliko amaterskih snimaka s mjesta događaja, a svakako najpoznatiji je Zapruderov film koji prikazuje Kennedyja u trenutku kada ga metak pogađa u glavu. Glava mu u tom trenutku trza prema nazad, a Oswald se u tom trenutku nalazio Kennedyju iza leđa i nije logično da bi tijelo žrtve poletjelo u smjeru nadolazećeg metka.
Dodatni šlag na tortu teorija zavjere jest i činjenica da je Leeja Harveya Oswalda nakon dva dana, u trenutku dok su ga vodili iz pritvora na saslušanje, ustrijelio Jack Ruby, vlasnik noćnog kluba u Dallasu, čovjek povezan s kubanskim podzemljem i obavještajnim službama.
Alan Yuhas i Tom Dart za Guardian su izdvojili zasad najzanimljivije stvari vidljive iz objavljenih dokumenata. Za početak, tu je dopis koji je napisao tadašnji direktor FBI-a, svemoćni J. Edgar Hoover u kojem stoji da je FBI upozorio da postoji prijetnja na život Lee Harvey Oswalda koji se nedugo nakon ubojstva našao u pritvoru policije iz Dallasa.
– Prošle noći dobili smo poziv u naš uredu u Dallasu u kojem je nepoznati muškarac mirnim glasom rekao da je on član organizirane skupine koja će ubiti Oswalda. Odmah smo o tome obavijestili šefa policije i on nas je uvjerio da će Oswald dobiti dovoljnu zaštitu. Ovo jutro ponovno smo nazvali šefa policije i upozorili ga da se vjerojatno pokušati ubojstvo Oswalda i on nas je opet uvjeravao da će imati dovoljnu zaštitu. No, to nije bilo učinjeno – zaključio je Hoover u dopisu koji je sastavio netom nakon ubojstva.
Nema sumnje da je Kennedy imao cijeli niz neprijatelja koji su mu željeli smrt. Tu su kubanski izbjeglice koji su držali da ih je američka administracija izdala i poslala u smrt zakočivši veću potporu invaziji na Zaljev svinja samo godinu dana prije. Tu je i američka mafija koja se osjećala ugroženom. Tu je, uostalom, i vojni i obavještajni lobi kojemu je u interesu bio veći angažman u Vijetnamu, što je Kennedy kočio, a njegov potpredsjednik Johnson zagovarao.
Arhiv koji je jučer deklasificiran sadrži oko 3000 dokumenata koji su dosad bili nedostupni, kao i oko 30.000 dokumenata koje je javnost mogla vidjeti, ali uz određena ograničenja kao što su zatamnjena imena pa čak i skriveni cijeli odlomci. Dosad se moglo vidjeti cijeli niz dokumenata, uključujući i izvještaj Warrenove komisije, službenog tijela koje je istraživalo atentat, no ne i strogo povjerljivi dokumenti koje je prikupio FBI.
CIA i FBI protiv su skidanja tajnosti jer se boje za svoje djelatnike iz tog doba koji su još živi. Unatoč svemu, povjesničari ne očekuju da će sada u deklasificiranim dokumentima biti ijedan podatak koji će poljuljati službenu verziju događaja ili ukazati na nekog novog atentatora.
– O Kennedyjevu ubojstvu napisane su stotine knjiga, svi su aspekti analizirani iz raznih kuteva. U cijeloj priči toliko je sudionika da jednostavno ne postoji šansa de se nešto tako krupno moglo dosad držati tajnim – kaže povjesničar Bruce Miroglio, jedan od vodećih znanstvenika koji je karijeru posvetio Kennedyjevu atentatu.
Kaže dase može očekivati je da se dosad klasificirani dokumenti više bave kretanjem Leeja Harveya Oswalda u periodu prije atentata nego samim ubojstvom. To bi moglo povezati bivši SSSR i Kubu sa samim događajem jer je Oswald dvije godine prije atentata putovao u SSSR i bezuspješno zatražio sovjetsko državljanstvo, a ujedno i u rujnu 1963., samo dva mjeseca prije atentata, posjetio veleposlanstva Kube i SSSR-a u Meksiku.
Što je ondje tražio, do danas nije razjašnjeno.
– Svakako ima osnove teorija da je Fidel Castro želio Kennedyjevu smrt. Uostalom, SAD je organizirao invaziju na Kubu i pokušao smaknuti Castra nebrojeno puta – zaključuje Miroglio.
Objava 3000 strogo povjerljivih dokumenata izazvala je veliki interes američke pa su serveri privremeno pali zbog velikog broja posjeta.
Megy M. /foto:arhiv
