ŽEŠĆI OD PUPOVCA: IDS traži zatvorsku kaznu za pozdrav “Za dom spremni”

rujan 17, 2017 maxportal
Share Button

U EMISIJI Točka na tjedan N1 Televizije gostovao je Boris Miletić, predsjednik IDS-a i gradonačelnik Pule. Izdvajemo neke teme iz šireg razgovora s predjsednikom IDS-a



Sjećate se onog filma “Kako je počeo rat na mom otoku”? Bojite li se scenarija “kako je počeo rat na mom poluotoku”? Naravno, referiram se na krizu sa Slovenijom i na ekstreme i s jedne i s druge strane.

Da, sjećamo se tog filma, tu je bilo puno više humora, a ovo je ozbiljnija situacija. Ekstremi uvijek postoje, ali ipak imam osjećaj da prevladava više razuma nego ekstrema. Uvijek se na dvije strane mogu naći pojedinci koji žele neku trenutnu situaciju zloupotrijebiti, ali čini mi se da je jedini način rješavanja ovog problema dijalog, a vidim da su na to spremne i hrvatska i slovenska strana.

Plenković ima i potporu IDS-a da ide u bilateralne razgovore s Cerarom. Vjerujete li u uspjeh tog razgovora s obzirom da su u Sloveniji najprije predsjednički izbori, pa potom i parlamentarni izbori?

Često odluke ovise o političkoj situaciji u nekoj zemlji, a Slovenija je u predizbornom vremenu, i sigurno to otežava taj proces. No, s druge strane, ne vidim alternative dijalogu. Vjerujem da dobar dio ljudi nije očekivao ovakvu presudu kada govorimo o zahtjevima Slovenije i zahtjevima Hrvatske.

Spomenuli ste presudu Arbitražnog suda koja jest kompromitirana i samim time za Hrvatsku neprihvatljiva, ali kada govorimo o samom sadržaju te odluke, odnosno o razgraničenju koje predlaže arbitraža, je li to zaista nepovoljno za RH?

Ako gledamo samo Savudrijsku valu tada ćemo primijetiti da je omjer nepravedan, međutim, sva druga rješenja koja se tiču kopna i koja se tiču spoja Hrvatske s vanjskim granicama mora, mislim da to niti naša strana nije očekivala na taj način. Stoga nam ostaje za vidjeti na koji način zadovoljiti obje strane, za dogovor je potrebno dvoje. To je definitivno bilateralni problem RH i Slovenije.

Mi smo bili zakočeni na putu prema EU-u, arbitražom smo htjeli taj problem otkloniti, imamo rješenje Suda, sabor je jednoglasno odlučio da izlazi iz tog procesa upravo zbog ovih razloga, no držim da to rješenje nije u tolikoj mjeri nepovoljno za RH. Treba vidjeti na koji način se mogu zadovoljiti potrebe hrvatskih i slovenskih ribara da se područje Savudrijske vale može kvalitetno koristiti i da nitko ne bude zakinut.

Koliko sam shvatila, mislite da je ta odluka Arbitražnog vijeća dobra podloga za kompromis.

Podloga za razgovor jeste. Podsjetit ću da je IDS još devedesetih godina predlagao upravo kondominij u tom području da ga mogu koristiti i hrvatski i slovenski ribari. Vidim da se neki smjerovi vraćaju na to razmišljanje iz ranih devedesetih.

Šef ste IDS-a, više od dva desetljeća vladajuće stranke u Istri. Je li Vas premijer Plenković konzultirao oko toga kako bi trebalo riješiti taj problem?

Plenković je posjetio Istru, a s druge strane, pozvao nas je i kao i sve druge parlamentarne stranke. Neki poseban interes u smislu prijedloga rješenja nije iskazao.

Kakav je Vaš odnos s Plenkovićevom vladom?

IDS je u opoziciji, nama desne stranke za koaliciju nisu prihvatljive. To je naš vrlo jasan stav. Ja volim istaknuti da je IDS danas jedna od vrlo rijetkih stranaka koja se drži svoje dosljednosti i vjerodostojnosti. Prihvatljiv nam je lijevo-liberalni spektar stranaka s kojima možemo koalirati, s desnicom nismo koalirali i nećemo.

Opozicija je danas jako, jako slaba. Je li Plenković zapravo jako bezbrižan s jako slabim SDP-om i opozicijom koja je u potpunosti rascjepkana i podijeljena?

To prije svega nije dobro za državu jer uvijek treba postojati jedan balans. Postoji parlamentarna većina koja vlada, a zadnje dvije godine smo imali nestabilnu političku scenu, nikad nestabilniju vladu kao što je bila ona prethodna. Ako gledam kroz neki naš diskurs u Istri, dobro je imati kvalitetnu opoziciju – upravo kako bi te tjerala da radiš više i bolje. Premijer može biti zadovoljan, no s druge strane, gledajući njegov nastup, držim da je to loše jer mi djeluje previše opušteno, a vremena su teška i većina građana smatra da zemlja ide u krivom smjeru.

Kako gledate na rješenje koje je vlada donijela u dogovoru s HOS-ovcima vezano za spornu ploču prvo postavljenu u Jasenovcu, a sada preseljenu u Novsku?

Gledam kao na nešto jako loše i štetno za Hrvatsku. Sve države u Europi se ograđuju od takvih stvari, upravo je i talijanski parlament, a što treba potvrditi njihov Senat, donio odluku o zabrani fašističkog znakovlja, a koji je čak predvidio kaznu za takva nedjela. Mislim da to Hrvatskoj šteti, tu fali odlučnosti, prije svega vlade da raskrsti s time, da se ne pokušava ublažiti nešto što je bilo loše, da se ne može izjednačavati antifašizam i ustaški pokret.

Držim da to jako šteti Hrvatskoj i vrijeđa naše građane, posebice nas u Istri jer sjetimo se što je činio ustaški pokret – odrekao se dijelova Hrvatske – Dalmacije, sjetimo se da su upravo antifašisti donijeli povijesne odluke o pripojenju Istre matici Hrvatskoj. Stoga ne znam tko danas u Hrvatskoj može biti protiv antifašizma s jedne strane, a s druge relativizirati taj pozdrav kad svi skupa znamo što on znači.

Premještaj ploče je po meni još gori potez. To je jednostavno trebalo maknuti i jasno definirati da to nije dozvoljeno. Stoga će IDS upravo u proceduru uputiti takav zakon koji će jednom zauvijek definirati koje stvari u ovoj zemlji ne možemo tolerirati. Ne da ćemo ih zabraniti – nego one koji se s time pokušavaju igrati – njih naprosto treba kazniti.

Kada ćete uputiti takav zakon i što će biti rješenje, hoće li biti na tragu ovog talijanskog kojeg ste spomenuli?

Upravo s početkom rada sabora. Mi smo pripremili zakonsko rješenje s obrazloženjem, idemo s time u proceduru i vrlo jasno ćemo definirati koje znakovlje nije prihvatljivo. Posebno ovaj sporni poklič “Za dom spremni”.

Predviđate li zakonske kazne za one koji ga rabe?

Sve razvijene demokratske zemlje, a tako je i u Italiji i u Njemačkoj, takve ljude kažnjavaju zatvorom.

Kada se govori o tom zakonu vlada je spomenula i onaj koji bi definirao sve simbole totalitarnih režima? Činjenica je da je i u komunističkom režimu bilo zločina koji na ovim prostorima nisu adekvatno kažnjeni.

Jedno je znakovlje koje se odnosi na razdoblje komunizma, a drugo je razdoblje antifašizma i narodnooslobodilačke borbe. Dakle, ta zvijezda petokraka je oslobodila naše gradove, oslobodila našu Istru i pripojila je matici Domovini. Ne znam kako netko može biti protiv toga. Znate da imamo brojne trgove i ulice s tim nazivljem, i škole, i mi se na to ponosimo.

A što je s Golim otokom?

Goli otok je nešto strašno što se dogodilo i kad čujemo ljude čiji su roditelji stradali, po meni, na jednom civilizacijski neprihvatljivom otoku i što se tamo događalo, to treba jasno osuditi. Tu nema dileme.

Ali po tome petokraka po Vama nije kompromitirana?

Petokraka je bila na čelima partizana koji su našu Istru oslobodili.

Ali i na čelima drugova koji su ljude slali na Goli otok?

To je strašno, to se ne smije ponoviti. To smo osudili.

U Zagrebu je ukinut Trg Maršala Tita, a, koliko sam shvatila, Titov park u Puli ostaje.

Titov park ostaje. To je omiljeno okupljalište mladih, drago mi je da smo istaknuli istaknute istarske antifašiste na jednom mjestu i da se time ponosimo.

Riječ je o režimu koji je prije svega bio nedemokratski, u njemu su zatvarani politički protivnici, u njemu je bila nesloboda, nisu li to vrijednosti koje mladi koji se okupljaju u Titovom parku ne trebaju nasljedovati?

Treba vrlo jasno razlikovati komunizam kako jedno totalitarno uređenje od antifašizma i narodnooslobodilačke borbe. Za mene je antifašizam donio pozitivne stvari, prihvaćen je u Europi, a komunizam, sami ste spomenuli Goli otok, to je nešto što treba osuditi, to nije prihvatljivo.

Imate li vi u Istri problem s iseljavanjem mladih?

I iz Istre mladi odlaze u Europu, ali ne u mjeri kao u drugim dijelovima Hrvatske. Žele iskusiti nešto novo, ulaskom u EU to je sada lakše nego prije. Ono s čim se mi u Istri danas suočavamo je nedostatak radne snage u pojedinim industrijama – u turizmu, brodogradnji i građevini. Počinjemo imati drugi problem – kako osigurati konkurentnost našeg gospodarstva.

MP/N1



Komentari
Share Button