AKADEMIK KUSIĆ: Bilo je svađa oko ZDS i petokrake, ali postigli smo najveći mogući kompromis

veljača 28, 2018 maxportal
Share Button

Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima završilo je svoj rad, a Vladi je predalo dva dokumenta preporuka kako se odnositi prema simbolima totalitarnih režima



Vijeće je, podsjetimo, osnovano, zbog učestalog korištenja pozdrava ‘Za dom spremni’, no bavilo se i drugim simbolima totalitarnih režima.

‘Proizveli smo dva velika dokumenta, a za prvi smo postigli veliku razinu suglasnosti. U drugom dijelu smo se bavili s normativnim aktima. Vijeće je odlučilo da ne ide na glasovanje, nego je zaključak vijeća bio takav da oni članovi koji imaju drugačija mišljenja ta mišljenja dostave kasnije, ona će biti priložena dokumentima. Nije bilo značajnih prijepora.

U pojedinim područjima bilo je manjih razmimoilaženja, ali postignut je najveći mogući konsenzus i to je važan temelj ovoj vladi i svim budućim vladama da ove teme ostavi iza sebe, jer ti antagonizmi nas troše’, poručio je nakon sjednice šef vijeća i čelni čovjek HAZU-a Zvonko Kusić.

‘Ovo nije bilo vijeće za prošlost, nego vijeće za budućnost. Postigli smo konsenzus koji će biti na korist cijelom društvu’, dodao je Kusić.

Preporuke vijeća Vlada će, poručio je premijer Andrej Plenković, detaljno analizirati i nakon toga će odgovarajuće radne skupine predlagati eventualna poboljšanja zakona.

Plenković se osvrnuo i na slučaj HOS-ove ploče u Jasenovcu. ‘Budući da je pitanje rada ovog vijeća bilo povezano i s konkretnim slučajem HOS-ove ploče, jasno je da je i vijeće, a to je i moj stav, jasno je da je pozdrav na toj ploči suprotan Ustavu RH, tu nema nikakvih dilema. Ali je isto tako uvažilo činjenicu da se u striktno propisanim uvjetima može koristiti u iznimnim situacijama’, rekao je Plenković.

Te iznimke, pojasnio je Kusić, odnose se na udruge HOS-a. ‘Pozdrav ‘Za dom spremni’ u grbu HOS-a može se iznimno koristiti, samo u vezi onih situacija, mjesta ili groblja, gdje su poginuli pripadnici HOS-a. Ta dozvola ne mijenja postavku da je taj slogan protuustavan’, rekao je Kusić.

‘Korištenje ‘Za dom spremni’ je striktno vezano uz komemoracije i one pripadnike jedinica koje su stradale pod tim znakovima, ne da to budu široke komemoracije’, rekao je Kusić.

Što se pak tiče petrokrake, Kusić je kazao da ona u kontekstu antifašističke borbe nije sporna. ‘Svi znamo da su ti simboli bili dvoznačni, oni imaju i negativnu konotaciju u vezi kršenja ljudskih prava i masovnih zločina, ali imaju i pozitivnu konotaciju u antifašističkoj borbi, tako da je ovaj dio koji se odnosi na antifašističkju borbu nesporan, dok preporuke predviđaju da onaj dio obilježja koji se mogu podvesti pod čl. 39 Ustava, a to je promoviranje mržnje ili nasilje, u tom slučaju on može ostati, ali to je prepušteno zakonodavcu, koji to može urediti zakonskim aktima’, rekao je Kusić.

Upitani znači li to da će se HOS-ova ploča vratiti u Jasenovac jer su tamo poginuli HOS-ovi pripadnici, Kusić je odgovorio: ‘Ja sam vam rekao da će se intencija, znači vijeće daje okvirnu preporuku, a vlada će onda vjerojatno posegnuti za podzakonskim dopunama zakona, ne vjerujem da će se raditi novi zakon, ti podzakonski akti bi trebali precizno regulirati tu situaciju.

U preporukama Vijeća piše da se gledaju intencije i kontekst, tako da će suci onda prosuđivati radi li se o provokaciji ili nečem drugom. Sudbena vlast ima važnu ulogu i oni će odlučivati o tome. Bit će potrebna i savjetovanja za suce, da se postigne uniformna praksa. Naše dosadašnje regulative su bile načelno u redu, ali nisu bile specifične. Isto vrijedi i za Trg maršala Tita i sve manifestacije koje su vezane uz antifašističku borbu. Vijeće je na taj način postavilo svoje preporuke, okvire a ne rješenja za konkretne slučajeve’.

Vijeće okuplja 17 članova, među kojima povjesničare, politologe, pravnike:

  • Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predsjednik Vijeća,
  • Stjepan Damjanović, predsjednik Matice hrvatske,
  • Antun Vujić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža,
  • Ivica Lučić, viši znanstveni suradnik u Hrvatskom institutu za povijest,
  • Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskog centra Domovinskog rata,
  • Nataša Jovičić, bivša ravnateljica Javne ustanove Spomen područje Jasenovac,
  • Ivo Goldstein, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
  • Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta,
  • Aleksandar Jakir, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu,
  • Budislav Vukas, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
  • Mario Vinković, izvanredni prof. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku,
  • Nevio Šetić, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli,
  • Mladen Ančić, redoviti profesor na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru,
  • Jasna Omejec, redovita profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
  • Marta Dragičević Prtenjača, docentica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
  • Vanja-Ivan Savić, docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,
  • Nenad Zakošek, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
  • Tihomir Cipek, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

 



Komentari
Share Button