ARBITRAŽA: Slovenija dobila tri četvrtine Piranskog zaljeva i slobodan prolaz na otvoreno more

lipanj 29, 2017 maxportal
Share Button

Gilbert Guillame, predsjednik Arbitražnog suda u Den Haagu, čitanje odluke o teritorijalnom sporu Hrvatske i Slovenije na moru i kopnu počeo je navođenjem dijelova i načela arbitražnog sporazuma Hrvatske i Slovenije sklopljenog 2009. godine. Predviđeno je da će se odluka čitati do 16 sati.



Predstavnici Hrvatske nisu u sudnici, sukladno odluci Hrvatskog sabora iz srpnja 2015. o povlačenju iz arbitraže zbog teške povrede arbitražnog postupka.

Predsjedajući Arbitražnog suda Guillame podsjetio je da su se Hrvatska i Slovenija obvezale da će poduzeti sve kako bi implementirale odluku Suda u roku od šest mjeseci nakon usvajanja presude. Dodao je da su tri puta Hrvatska i Slovenija izmijenila svoja stajališta nakon proceduralnog sastanka.

Sud smatra da su katastarske granice u principu granice između dviju država. Katastarske granice moraju se poklapati s granicama Republika pa ako se katastarska granica razlikuje od pravnih granica, to je katastarska granica koju treba prilagoditi. Granica svake države mora biti definirana općinama i to su one definirale unutar svojih katastarskih distrikata, navodi sud.

Sloveniji većina Savudrijske vale

Sudac navodi da Slovenija smatra da je Savudrijska vala, cijeli zaljev njihov, dok Hrvatska tvrdi da ima pravo jurisdikcije na jugozapadnom dijelu zaljeva te da se slijedi središnja crta razgraničenja. Sudac je potom iznosio argumente koji su skloni slovenskoj strani (poput slovenske policije u zaljevu..) i pokazao kartu po kojoj je Slovenija dobila oko 2/3 Savudrijske vale.

Slovenija dobila pristup otvorenom moru od 2,5 nautičkih milja

Sud je prikazao kartu prema kojemu Slovenija nije dobila izlaz u međunarodne vode, ali je odredio “posebno područje” kroz hrvatske teritorijalne vode kojim se omogućuje Sloveniji doticaj s međunarodnim vodama.

Pristup otvorenom moru širok je 2,5 nautičkih milja, a sud ga naziva “junction”. Slovenski brodovi i zrakolovi imat će slobodan prolazak kroz hrvatsko područje kao da su na otvorenom moru.

Govoreći o regiji Mure Guillame je rekao da se međunarodna granica poklapa s katastarskim. U vezi s granicama na području Novakovca, Podturne i Pince države se ne slažu pa Sud zaključuje da se ondje treba slijediti katastarska granica iz 1956. godine. Što se tiče Murskog Središća granica je na sredini Mure.

Osvrćući se na Svetu Geru Guillame je kazao da se katastarske granice poklapaju. Razmatrajući hrvatski zahtjev da nijedan slovenski entitet ne smije ostati u postrojenju na Svetoj Geri u hrvatskoj općini koja se tamo nalazi, Sud navodi da je to dio hrvatskog teritorija, ali nema jurisdikciju nad slovenskim civilnim i vojnim osobljem na tom području.

Granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što bi trebalo značiti da istarski zaoseci ŠkodelinBužini i Mlini-Škrilje, kao i kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.

Hrvatski sabor  o povlačenju iz Arbitražnog suda

Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora. Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.



Komentari
Share Button