Europarlamentarac Andrej Plenković neće se kandidirati za mjesto budućeg predsjednika HDZ-a,kao što ranije često najavljivalo.
Mnogo je razloga za takav zaključak, bez obzira na to što Plenković još izbjegava dati precizan odgovor hoće li ili ne u stranačku utakmicu kao najozbiljniji protukandidat Tomislavu Karamarku.
Posljednjih tjedana europski parlamentarac i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a stalno je bio na putu, gostovao je na Harvardu, boravio u Emiratima, Washingtonu, Bostonu, Bruxellesu. Pomno je pratio sve što se događa u zemlji, razgovarao s brojnim utjecajnim hadezeovcima i procjenjivao je li trenutak za kandidaturu.
Plenković je svjestan da je, unatoč čudnovatom rezultatu na izborima, HDZ dio vlasti, a malo je primjera u Europi i svijetu da se mijenja lider stranke koja obnaša izvršnu vlast. Nešto slično dogodilo se Tonyju Blairu, ali tek u trećem mandatu. Ili nedavno u Australiji kad je Liberalna partija smijenila svog premijera Tonyja Abbotta i na premijersku dužnost imenovala Malcolma Turnbulla jer je Abbotty popularnost pala pet posto, a bliže se izbori.
Više je razloga koji ne idu na ruku kandidaturi Andreja Plenkovića.
Prvo, sadašnji vrh stranke koji podržava Karamarka mogao bi ga optužiti da ruši sadašnju vlast, jer bi promjena na čelu stranke sigurno znatno oslabila položaj i utjecaj prvog potpredsjednika Vlade.
Drugo, iako dio članova stranke u neformalnim razgovorima zagovara Plenkovićevu kandidaturu, nitko to još nije javno izrekao.
Treće, iza Plenkovića su već dva poraza, onaj iz 2000., kad je vodio kampanju Mate Granića, i drugi put kad nije uspio kao zamjenik Jadranke Kosor na stranačkim izborima na kojima je trijumfirao Karamarko. Novi poraz mu ne treba.
Četvrto, njegov veliki zagovornik Vladimir Šeks, nakon odlaska s pozicije savjetnika Predsjednice, zbog afere s pomilovanjem osuđenog dilera, izgubio je dosadašnju moći u stranci i u javnosti.
S druge strane više je i razloga koji idu u prilog da Andrej Plenković pričeka neko buduće vrijeme za kandidaturu.
D. L. /Foto:FaH
