Četnik Miroslav Mlinar prijeti smrću glasovitom hrvatskom novinaru Mati Bašiću

rujan 4, 2015 maxportal
Share Button

INTERNETSKE ŽICE BRUJE, MIRO MLINAR PORUČUJE: Mate  Bašiću, bit ćeš mi prvi i posljednji, makar s tobom i ja otišao u pakao

 



Mate Bašić

Piše: Mate BAŠIĆ

Brooom-trassss, iznenada javio mi se u inbox Miroslav Mlinar, legenda balvan-revolucije, srpske pobune u Hrvatskoj.

Ima tome već gotovo tri mjeseca, 2-3 dana vodio sam s njime “virtualni razgovor” gluhih, no brzo mi je je dosadio bandoglavi autizam toga čovjeka koji mi se u samom početku bio učinio zanimljivim stilistom, pa sam odustao: neka mu bude zadnja, prestar sam već sam za mazahostička presipanja iz šupljega u prazno.

Posložio sam prepisku, objavio je na Maxportalu i na svojemu zidu, te ubrzo zaboravio na tu, još jednu gnjavatorsku epizodu u životu, no svejedno uz malu satisfakciju: možda štogod iz toga teksta bude iskoristio Ante Gugo za knjigu koju je upravo pisao “Oluja koju nismo mogli izbjeći”. I jest.

Brooom-trassss, opet iznenada, prošli tjedan javio mi se ovoga puta u inbox jedan, meni nepoznati, “korisnik društvenih mreža” iz Srbije, da bi me upozorio kako je dan uoči 20. obljetnice Oluje, Mlinar uskrsnuo taj tekst, zapravo, prenio ga s Maxportala, i oplemenio ga nekim svojim novim mislima i prilozima, valjda hoteći priskrbiti “podršku” (a za što?) svojih FB-prijatelja.

https://www.facebook.com/miroslav.mlinar.5/posts/10153444241081772?pnref=story

Što me, međutim, sada iznenadilo, jest da se Mlinar na svojemu zidu obraća IZRAVNO MENI, dakle, očekuje opet nastavak razgovora, što li?, no gubeći iz vida fakat da nas dvojica nismo (ni) FB-frendovi, teško da bih ja to bez posrednika vidio.

mlinar, miroslav, slobodan milošević

Miroslav Mlinar kod Slobodana Miloševića

 

Naravno, zakvačio sam se odmah na, kako to biva, sitnice, pa sam mu prije tri dana, uputio nekoliko ovlašnih poruka:

1.) svatko tko pročita tekst naše prepiske/polemike, lako će uočiti da ja ništa o njemu, Mlinaru, nisam “lagao”, da ga nisam nazivao “četnikom”, nisam mu spominjao “decu”, nisam ga “napadao”, “vrijeđao”, ukratko, čemu mu služi izmišljanje, i to toliko očevidno?

2.) Domagoj Margetić – čiji je tekst Mlinar priložio, nazivajući ga “čestitim Hrvatom”, različitim od mene – jest “novinar, političar i branitelj” (hrvatski ili srpski, svejedno) jednako koliko je to i on, Mlinar, a ja ni pod kojim uvjetima ne pristajem da me na bilo koji način uvrštava u društvo njihove čestitosti, Apage Satanas!

3.) Gordana Kuljić Margit, vjerojatno još jedna “čestita Hrvatica”, iz Koprivnice, u svojemu je komentaru napisala kako je “šteta što ja uopće živim”, pa sam je priupitao što predlaže – kako bi ona tu štetu popravila?

En passant, ta Koprivničanka i ja imamo čak 29 zajedničkih FB-frendova, a s njih sam 16 ja – više ili manje – dugogodišnji prijatelj i u privatnom životu. Ne bi li bilo zanimljivo saznati misle li i oni da je “šteta što uopće živim”...Boris Rašeta, Boro Vučković, Braco Vuković, Dejan Jovic, Dragan Ogurlic,Dražen Ilinčić, Jasna Babić, Marko Melcic, Nikola Gamilec, Predrag LucicSaša Kosanović, Saša Leković, Siniša Demetrie Bosanac, Snježana Banović, Stiv Cinik, Tereza Késovija Actu

4.) Konačno, uz besmisleni link na video-isječak o Dvoru na Uni, koji s Mlinarom nema nikakve veze (još manje sa mnom), priložio sam youtube-link u kojemu se on višekratno spominje, rekao bih, vrlo dokumentaristički.

https://www.youtube.com/watch?v=1mJsyjVgG6k

I to je bio sve, kad me je već prozvao.  No, Mlinar je Miroslav, časa ne časeći, sve moje komentare promptno poslao na “smetlište historije”, izbrisao ih smjesta, a meni je 3. rujna – brooom-trasss! – u inbox stigla njegova nova poruka.

Sad ja kontempliram: što bih trebao učiniti?
Predaleko smo on i ja, nema razloga za nužnom samoobranom.
Možda bih ga trebao nekome prijaviti?
Policiji srpsko-hrvatsko-australsko-interpolskoj nema smisla, on se ionako odavno nalazi na hrvatskim tjeralicama – ili bi to barem bilo logično s obzirom na presudu zadarskoga Županijskog suda – pa nikome ništa.
Još manje ga ima smisla prijavljivati Facebooku, čini mi se, ne znam čemu to uopće služi.
A HND-u? Hm, nekako sumnjam u rezlutat, pa novoinaugurirani institut HND-a, PRAVO NA SATIRU, podrazumijeva i SMISAO ZA SATIRU, a po tom se stavku HND i ja temeljito razilazimo, po semiološkom poimanju satire, naime.

Konačno, sve mi se čini kako se frajer se malo zanio, povukla ga “prejaka reč”, sa zavidnom vještinom samljeo je Mlinar “ćerajući grif” Matije Bećkovića, malo poetskog izričaja Brane Crnčevića, Gojka Đoge i Radovana, Karadžića Vuka, Draškovića s martićevsko-šešeljevskom profinjenošću, i eto, proizveo (zanemarimo neistine, uvrede i konfabulacije) “časnu i čestitu” (makar malo teže probavljivu) komunikacijsku mješavinu, u narodu poznatiju pod kolokvijalnim, banalnim nazivom:

P R I J E T N J A S M R Ć U

PIŠE: Miroslav MLINAR

Bez obzira na sve, uvažio sam te kao sagovornika, komunicirao sa tobom na jedan kulturan i civilizovan način, pružio sam ti ruku isključivo kao hrišćanin i kao čovek, pokušavajući da u tebi podstaknem makar i mikron ljudskosti.

miroslav mlinar

Miroslav Mlinar na vjenčanju 1990. (Foto: Arhiv manastir Krka)

Na žalost, pošto i dalje nemaš osnovnu kulturu, koja se prevashodno stiče kućnim vaspitanjem, mogao si da budeš makar malčice inteligentan, pa da za tako nešto zatražiš moje odobrenje, jer da bi bilo šta pisao na mom profilu, a pogotovo da bi pretio mojim prijateljima, koji su uzgred rečeno Hrvati, časni, čestiti i dobri ljudi i to samo zbog njihovih komentara i najdubljeg stida koji osećaju prema tebi i onima nalik tebi, prvo bi trebao da budeš makar moj imaginarno-virtuelni prijatelj, a pošto si jedno obično govno, nakaza (ne)ljudskoga roda i mediokritetsko ništavilo, nikada nećeš da budeš ni moj virtuelni prijatelj.

Za sve laži, uvrede i pretnje, koje već 25 godina, kroz svoje maloumne i bolesne tekstove, upućuješ meni i mojoj deci, platićeš kad-tad najskuplju cenu.

Platićeš za svaku kap moje prolivene krvi, prolivene od istih onih patoloških zlikovaca, zadojenih ustaškom ideologijom, zasnovanoj na mržnji svega onoga što iole pripada mom narodu.

Platićeš kad-tad i za svaku kap krvi prolivene u istoj onoj Škabrnji, zbog koje si svih tih godina mene proglašavao zlikovcem, koljačem i samokoljačem, četnikom i nečovekom.

Platićeš u ime upravo tih nedužnih i časnih žrtava, koji su kako tada, tako i ovoga trenutka, bili i ostali moja sabraća i čestiti ljudi, razapeti na istom krstu, na kome sam i sam bio razapinjan.

Njihove ubice i dželati, za mene se nikada nisu razlikovali od onih čiji je nož završio u mom vratu, jer taj nož su pokrenuli upravo neljudi nalik tebi samome, neljudi protiv kojih sam se borio kako u Škabrnji, tako i ovoga trenutka.

Bog neka mi sudi i presudi, jer Bog mi je svedok, da moj obraz i moje ruke nisu uprljane niti kapljicom nedužne ljudske krvi, zato ti se kunem u oči moje dece, gorićeš u Paklu Mate Bašiću, za svo zlo, patnju, bol i tugu, koju si nam naneo, makar ja zajedno sa tobom, u ime svih nedužnih žrtava, bez obzira na njihovu veru i naciju, otišao u taj isti Pakao.

Bićeš mi prvi i poslednji…

M. M./Maxportal/foto:Facebook



Komentirajte kao i prije. Jednostavno se prijavite putem Facebook-a, Gmail-a ili Twittera.


Share Button