Crna Gora, s otetim hrvatskim jedrenjakom, plovi Jadranskim morem – do Venecije

travanj 12, 2017 maxportal
Share Button

Crnogorci će s tim jedrenjakom preko cijelog Jadrana zaploviti ravno do Venecije. Ukrcaj je  24. travnja u Kotoru, a svečani doček raskošnom jedrenjaku organizira se 3. svibnja u večernjim satima u Veneciji.



 

Umjesto da priđu zelenom stolu i s Hrvatima krenu rješavati sporna pitanja poput, primjerice, državne granice i otetog školskog broda „Jadran“, Crnogorci su se, u svom stilu, ipak odlučili za – provokaciju. Vjerovatno im je skori ulazak u NATO Saveza dao krila, a hrvatski političari po dobrom običaju – šute.

Nakon gotovo dvije godine remonta, s manjim ili većim prekidima, iz Splita 1990-te godine oteti „Jadran“ ide ubrzo na svoje prvo ovogodišnje krstarenje.

Upravo je u tijeku prijava kadeta i studenata za plovidbu brodom koja se planira od 24. travnja do 3. svibnja. Umjesto negdje ispred crnogorske obale, ili u vode Mediterana, Crnogorci će s tim jedrenjakom preko cijelog Jadrana zaploviti ravno do Venecije.

Svečanost u Veneciji

Ukrcaj je, dakle, 24. travnja u Kotoru, a svečani doček raskošnom jedrenjaku organizira se 3 .svibnja u večernjim satima u Veneciji. Nije teško zamisliti golem interes talijanskih, ali i europskih medija za taj najljepši barkantin na svijetu kad uplovi u venecijansku lagunu s pozadinom vizure prekrasnih palača i kupola „Serrenisime“, nekadašnje vladarice Jadrana.

Oni u Podgorici dobro znaju da je „Jadran“ neriješeno pitanje u odnosima sa Hrvatskom. Dobro znaju i da je taj brod najveći simbol hrvatske pomorske baštine na kojem je odgojeno na tisuće hrvatskih pomoraca. Upravo zbog svega toga oni će u najboljoj provokatorskoj maniri sa raširenom zastavom crnogorskog dvoglavog orla poviše jedara lijepo ploviti ispred hrvatskih teritorijalnih voda i srednjim prstom mahati hrvatskoj službenoj politici.

Hoće li naša diplomacija poslati prosvjednu notu Rimu u ovom slučaju? Teško je to za očekivati. Lakše je odšutjeti. U svijetu hrvatske visoke politike, odličnih plaća, tamnih odjela i visokih štikli, za jedan jedrenjak čini se da nikoga nije briga.

Zašto hrvatska politika ne poduzima konkretne korake za povrat otetog „Jadrana“ teško je dati racionalan odgovor. Prodajom fregata, raketnih brodova, podmornica, raketa, torpeda i ostale tehnike otetom 1991. godine iz hrvatskih luka mala je Crna Gora zaradila, prema neslužbenim procjenama, više od 200 milijuna eura.

Umjesto zahvale – pljačka i  provokacija

Što su Hrvati dobili zauzvrat da bi tako zdušno danas podržavali Crnu Goru? Ništa osim provokacija. Podgorica je isplatila tek 300 tisuća eura za stočni fond opljačkan u Konavlima, te 30 tisuća eura za nekakav brodić ukraden 1991. godine u Cavtatu. Vraćeno je i 19 slika poznatih hrvatskih umjetnika koje su prije rata posuđene jednoj podgoričkoj galeriji. Na vraćanje „Jadrana“ u Podgorici i ne pomišljaju. Tome u prilog ide muvanje hrvatskih političara i višegodišnje zavlačenje hrvatske javnosti.


SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić kao je imao sve prerogative da djeluje. No, ne da nije djelovao, nego nije održao ni jedan jedini sastanak na temu „Jadrana“. Ništa bolji nije ni MOST-ov ministar pravosuđa Ante Šprlje. Kao da nije rođen u Dalmaciji.

Ništa bolji nisu ni oni visoki časnici u HRM-a koji se guraju ne bi li došli na čelo pomorske sile u Hrvata, a 1990-te godine u intervju za glasilo JNA „Front“ doslovce su govorili kako im ”teško padaju napadi na JNA” koje započinju ”mladi pomračeni umovi koji ne shvataju ili neće da shvate da su JNA, njeno potpuno i u pravom smislu te reči bratstvo i jedinstvo jedini put kojim naše društvo može ići napred…”. Upravo takvi časnici ne žele svojim crnogorskim klasićima remetiti mir i spokoj zbog „Jadrana“. Oni će rađe „Kraljicu mora“ ugurati u HRM, pa neka taj „čudnovati kljunaš“ od broda glumi „Jadrana“.

“Jadran” mora biti dio sukcesije

Školski brod „Jadran“ ima dobre šanse da bude dio sukcesije koja traje gotovo cijelo stoljeće. Malo tko zna da još nije završena dioba arhivske građe Austro-Ugarske Monarhije koja se raspala 1918. godine!

U Beču se i danas postoji Ured za sukcesiju Austro-Ugarske i povremeno se pojave umjetnička djela ili arhivski dokumenti koji su predmet sukcesije. Jedno od takvih, čemu smo osobno svjedočili, bila je prva kolor karta grada Zadra, koja je iz Beča vraćena Državnom arhivu Hrvatske. 

U bečkim arhivima još uvijek se nalaze originalna pisma grofova Petra Zrinskog i Krste Frankopana, kao i dokumenti iz sudskog procesa vođenog protiv njih. Tu su i brojni spisi i vrijedne zbirke orijentalnih knjiga koje je Austrija 1883. odnijela iz Dubrovnika.

Pored ovako mlohave Hrvatske, Crnogorci, kao i Srbi, mogu mirno spavati. I provocirati.

M. Karaman/foto:arhiv



Komentari
Share Button