Deklaraciju zagovara ideju da se na prostoru četiriju država – Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore – govori jedan jezik – jer tvrde da je u gramatičkom smislu to jedan jezik, ali ima različite standarde i različita imena.
Tekst Deklaracije predstavit će 30. ožujka u Sarajevu profesor Enver Kazaz, spisateljica Ivana Bodrožić, pisac i novinar Balša Brković, pisac Vladimir Arsenijević te direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević.
Pokretači Deklaracije o zajedničkom jeziku su uporni – u gramatičkom smislu sve je to jedan jezik, poručuju, ali ima različite standarde i različita imena. Deklaraciju će objaviti za dva dana, bit će dostupna građanima u sve četiri države za potpisivanje.
Autori Deklaracije iz četiriju država dali su ime jeziku: “Policentrični štokavski jezik, to bi bilo to ime kojim operiramo, pri čemu naravno nijedan od potpisnika Deklaracije ne negira pravo svake nacije da svoj jezik imenuje u skladu sa vlastitim političkim odlukama ili željama”, kaže Enver Kazaz, profesor književnosti s Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Evo i što ta Deklaracija, između ostalog, piše:
“Ukidanje jezične segregacije i diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama. Zaustavljanje štetnih praksi razdvajanja jezika. Slobodu “miješanja” te jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima.”
Deklaracija o zajedničkom jeziku by Maxportal.hr
U institutu za hrvatski jezik kažu – ova inicijativa je nepotrebna, a hrvatski intelektualci su Deklaracijom o hrvatskom jeziku još prije 50 godina pokazali da nisu za ideju zajedničkog jezika.
“Takvo što jednostavno ne stoji, pokazalo se zapravo da su Hrvati itekako ljubomorni na svoj jezik s potpunim pravom, da smo 90ih godina uspjeli se izboriti za svoju samostalnost i za samostalnost jezika također”, ističe Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Deklaracija je svojevrsni atak na Ustav Republike Hrvatske i dio javnosti smatra da nije riječ o nije riječ samo o provokacija nego ozbiljnom kaznenom djelu jer je hrvatski jezik ustavna kategorija.
Članak 12. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske glasi: “U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.”
Ustav RH ne poznaje zajedničke jezike nego razlučuje hrvatski jezik i latinično pismo od drugih jezika i ćiriličnog pisma.
Članak 12. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske glasi:
“U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom”
Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek Deklaraciju o zajedničkom jeziku je nazvala političkom inicijativom.
M. Marković/foto:
