Hasanbegović odgovorio supruzi Milorada Pupovca i Jutarnjem listu: “Napisali ste sedam laži!”

listopad 9, 2016 maxportal
Share Button

SLAVICA LUKIĆ,  supruga Milorada Pupovca, potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva i novinarka Jutarnjeg, u tom je dnevniku objavila je tekst o ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću pod naslovomOVO JE SEDAM POTEZA KOJI SU OBILJEŽILI MANDAT ZLATKA HASANBEGOVIĆA Najkontroverzniji ministar Vlade je na odlasku.

Budući da je Milorad Pupovac glavni politički oponent ministra Zlatka Hasanbegovića, preočito da je riječ o sukobu interesa ako Pupovčeva supruga u koristi (zloupotrebljava) poziciju novinara i napada glavnog političkog suparnika svojega nevjenčanog supruga.

Evo što je Ministarstvo kulture odgovorilo Pupovčevoj supruzi i novinarki Jutarnjeg lista Slavici Lukić.

“Poštovani,

članak novinarke Slavice Lukić objavljen u Jutarnjem listu od 3. listopada 2016. pod naslovom “REZIME Osam mjeseci najkontroverznijeg ministra Vlade na odlasku – Sedam poteza koji su obilježili mandat Z. Hasanbegovića” sadrži netočne tvrdnje pa radi istine i potpunog informiranja čitatelja Jutarnjeg lista, kao i cjelokupne javnosti, Ministarstvo kulture očituje se kako slijedi.

Zlatko Hasanbegović imenovan je ministrom kulture u Vladi Republike Hrvatske dana 22. siječnja 2016., a stupio na dužnost dana 25. siječnja 2016. Preuzimanjem dužnosti preuzeo je prava i obveze čelnika državnog tijela – Ministarstva kulture te je sukladno svojim ovlastima nastavio rješavati zatečeno stanje.

1. Hrvatski povijesni muzej

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović, prema prijedlogu Muzejskog vijeća, a temeljem analize prijava zaprimljenih na javni natječaj dana 29. siječnja 2016. za ravnateljicu Hrvatskog povijesnog muzeja imenovao je gospođu Mateu Brstilo Rešetar. Ovo rješenje doneseno je zakonito, temeljem ovlasti ministra kulture, pri čemu je bio presudan kriterij stručnosti i kompetencije, a obiteljsko rodoslovlje ove gospođe, ili bilo koje druge osobe koja se javila na javni natječaj, u potpunosti je irelevantno.

2. Neprofitni mediji

Odluku o ukidanju Stručnog povjerenstva za neprofitne medije ministar kulture Zlatko Hasanbegović donio je dana 27. siječnja 2016. sukladno ovlastima iz Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi. O ovoj se problematici Ministarstvo kulture očitovalo bezbroj puta, pri čemu je navelo činjenice, potpune i precizne podatke te razloge svojeg postupanja. No, unatoč tome, istina nije izašla na vidjelo, već se, kao i u slučaju ovog članka, javnost pokušava obmanuti.

3. VEM (Vijeće za elektroničke medije)

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović nije pokušao smijeniti Vijeće za elektroničke medije. Činjenica je da je Vlada Republike Hrvatske mišljenjem od 10. ožujka 2016. predložila Hrvatskom saboru da ne prihvati Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije za 2014. godinu. Naime, nakon analize dokumentacije Vlada je zaključila kako zbog očitih i osobito teških propusta u izvršavanju zakonskih obveza Vijeća i Agencije nisu ispunjeni uvjeti za prihvaćanje Izvještaja o radu, već su, naprotiv, stečeni uvjeti iz Zakona o elektroničkim medijima i za razrješenje predsjednika i članova Vijeća prije isteka mandata, a zbog neispunjavanja ciljeva i zadaća utvrđenih godišnjim programom rada Agencije za 2014. godinu. O tome nikada nije donesena konačna odluka ni pokrenuta zakonska procedura razrješenja.

Uslijed događaja vezanih uz izglasavanje nepovjerenja Vladi Republike Hrvatske te odluke Hrvatskog sabora od 20. lipnja 2016. da se Sabor raspušta s danom 15. srpnja 2016., što su opće poznate činjenice, predsjednica Vijeća i ravnateljica Agencije nije razriješena, već i dalje obnaša svoju funkciju. Ostali navodi iz teksta vezani uz ovu problematiku osobna su stajališta i zaključci novinarke, dakle, ne i činjenice.

4. Povjerenstvo

Povjerenstvo za dodjelu potpora za poticanje književnog stvaralaštva za 2017. godinu ministar kulture Zlatko Hasanbegović imenovao je dana 6. srpnja 2016. Sadašnji članovi povjerenstva su dr. sc. Cvijeta Pavlović, Snježana Šetka, Tanja Belobrajdić, Mate Maras i Ratko Cvetnić.

5. Hrvatski državni arhiv

Bivšu ravnateljicu Hrvatskog državnog arhiva, gospođu Vlatku Lemić, razriješila je Vlada Republike Hrvatske rješenjem od 18. svibnja 2016. Isti dan je Vlada rješenjem imenovala vršitelja dužnosti ravnatelja, gospodina Marija Stipančevića. Vršitelj dužnosti ravnatelja imenovao je gospodina Amira Obhođaša svojim pomoćnikom sukladno ovlastima i kvalifikacijama potrebnim za tu dužnost. Lažna je tvrdnja tzv. neslužbenih izvora da je ministar Hasanbegović na čelo Hrvatskog državnog arhiva “želio dovesti” g. Ohhođaša, koji za tu dužnost, kao i veći broj različitih kandidata, ima sve potrebne kvalifikacije, iz čega slijedi i kako je lažna tvrdnja da su “čak i u Karamarkovu HDZ-u ocijenili da je Obhođaš politički preradikalan (…)” za tu dužnost. S tim u vezi je i neistina da je Ministarstvo kulture ikada “preporučilo srednjim školama“ časopis Vojna povijest jer su takve preporuke u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Istine radi, treba navesti kako je prijedlog za razrješenje bivše ravnateljice, odnosno imenovanje vršitelja dužnosti ravnatelja Vladi Republike Hrvatske dao ministar kulture Zlatko Hasanbegović, sukladno svojim ovlastima iz Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Razlozi razrješenja gospođe Vlatke Lemić sadržani su u dokumentiranim nepravilnostima u radu Hrvatskog državnog arhiva za vrijeme dok je ona bila ravnateljica. Ove nepravilnosti utvrdilo je Ministarstvo kulture u mandatu ministra Berislava Šipuša jer je u listopadu 2015. provelo upravni nadzor nad zakonitošću rada i općim aktima Hrvatskog državnog arhiva.

Slijedom navedenog, nije točno ono što novinarka tvrdi. Ministar kulture Zlatko Hasanbegović nije “smijenio” gospođu Vlatku Lemić, već ju je razriješila Vlada Republike Hrvatske. Tim više, netočno je da je ministar kulture Zlatko Hasanbegović “sporne ugovore s privatnim tvrtkama ostavio na snazi”, bez obzira na činjenicu da ih je sklopila upravo gđa. Vlatka Lemić, a zatim jednostranom izjavom raskinula. Naime, prema Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima Hrvatski državni arhiv je središnji i matični državni arhiv te on kao javna ustanova obavlja arhivsku službu kao javnu službu. U tom smislu arhiv ima samostalnost u poslovanju, odnosno ugovaranju pravnih poslova. Arhiv zastupa i odgovara za zakonitost njegova poslovanja ravnatelj, pa ravnatelj, a ne ministar kulture, sklapa odnosno raskida ugovore.

6. Državni arhiv u Osijeku

Vršitelj dužnosti ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku, gospodin Dražen Kušen imenovan je odlukom ministra kulture Zlatka Hasanbegovića donesenom sukladno ovlastima ministra kulture prema Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima, a dužnost je preuzeo 1. travnja 2016. Ovo imenovanje uslijedilo je nakon pravomoćne presude Visokog upravnog suda u Zagrebu koji je presudio da je imenovanje dotadašnjeg ravnatelja, kojeg je imenovala ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, nezakonito. Vezano uz “fušarenje” i navodni sukob interesa gospodina Dražena Kušena Ministarstvo kulture naglašava da je na temeljem anonimne predstavke o mogućim nepravilnostima u radu Državnog arhiva u Osijeku, koju je zaprimilo 8. lipnja 2016., a sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, proveden postupak provjere navoda iz iste predstavke te je obustavljen rješenjem od 7. srpnja 2016. zbog nepostojanja pravnih pretpostavki za daljnje vođenje.

7. Smjena Sanje Ravlić

Gospođa Sanja Ravlić od 10. lipnja 2016. nije hrvatska predstavnica u Upravnom odboru Eurimagesa. Ministar kulture Zlatko Hasanbegović sukladno ovlastima iz Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave te Zakona o sustavu državne uprave i Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Euroimagesu za hrvatskog predstavnika imenovao gospodina Davora Švaića. Slijedom navedenog, a polazeći od činjenice kako članovi povjerenstava ili radnih skupina nisu na tim dužnostima doživotno, nema razloga da gospođa Sanja Ravlić u tom smislu bude iznimka.

Kao je već istaknuto, radi potpunog i točnog informiranja javnosti Ministarstvo kulture ovim očitovanjem ponavlja do sada već bezbroj puta iznesene činjenice. Svi ostali navodi i tvrdnje, izvan ovih činjenica, samo su naklapanja koja bi se moglo podvesti pod priopćavanje “rekla kazala”, različitih “neimenovanih izvora” te ih Ministarstvo kulture ne smatra primjerenim komentirati.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske”

Foto:cropix




Komentari
Share Button