Hrvatska poštanska banka izgubila spor od 140 milijuna kuna! Odvjetnik: Žalit ćemo se!

svibanj 23, 2016 maxportal
Share Button

ODVJETNIČKO društvo „Župić i partneri“ potvrdilo je za Maxportal da je Hrvatska poštanska banka na Trgovačkom suda u Zagrebu izgubila spor protiv tvrtke Moj dvor građenje. Vrijednost  spora je preko 140 milijuna kuna.

“Riječ o prvostupanjskoj, nepravomoćnoj presudi”, rekao je odvjetnik HPB-a Ante Župić, koji kaže da je zatečen presudom, ali da kao odvjetnik ne može komentirati postupak koji je tijeku.

Pokušali smo dobiti izjavu od Hrvatske poštanska banke, ali na na naš upit, do pisanja ovog teksta, nije stigao odgovor iz HPB-a.

Maxportal doznaje kako je Trgovački sud u Zagrebu donio prvostupanjsku presudu protiv Hrvatske poštanske banke kojom će ta banka u suvlasništvu države morati isplatiti nešto više od 140.000.000,00 kuna uvećano za kamate i druge troškove na dan plaćanja.

Naime, radi se o samo jednoj od više tužbi protiv Hrvatske poštanske banke koja je tužena u iznosu većem od milijardu kuna zbog kršenja zakona i propisa u poslovanju s klijentima pri čemu je prema tužbama klijenata protupravno i neosnovano onemogućavala realizaciju više projekata.

Ako drugostupanjski sud potvrdi presudu Trgovačkog suda u Zagrebu koja je donijeta u korist tužitelja tvrtke „Moj dvor građenje d.o.o.“, Hrvatska poštanska banka će morati  isplatiti ne samo glavnicu i kamate u iznosu većem od 140.000.000,00 kuna, već i visoke odvjetničke troškove i sve kamate do dana pravomoćnosti presude, a koje, kada su u pitanju ovakvi parnični postupci iznimno visoke vrijednosti izraženi u milijunima kuna.

Postavlja se pitanje, što je radila Hrvatska narodna banka i ostala nadležna tijela i institucije koje su sukladno zakonu dužne pratiti i kontrolirati poslovanje banka? Što je radio Nadzorni odbor Hrvatske poštanske banke i Skupština Banke koju predstavlja Republika Hrvatska kao većinski vlasnik? Što je radilo sve ove godine Ministarstvo financija koje je u Nadzorni odbor Hrvatske poštanske banke imenovalo svoje članove?

Što je radila Vlada Republike Hrvatske sve ove godine, jer kao što je poznato, Uprava Čede Maletića nije dobila povjerenje bivšeg premijera Zorana Milanovića nakon neuspjele privatizacije 2013.-te god. koju je spriječila grupacija Fantasyland blokiravši centralnu zgradu Banke u Jurišićevoj ulici u Zagrebu.

Očito ništa. A nečinjenje je jednako kazneno djelo kao i onog koji nezakonito postupa.

I ključno pitanje, je li to sve moglo biti spriječeno prije eskalacije i presuda koje dovode u pitanje ne samo poslovanje i opstanak Hrvatske poštanske banke, već i udar na ionako isprazni državni proračun. Koliko će iznositi konačna šteta nakon pravomoćno okončanih postupaka protiv Banke i države?

Jer samo po ovoj presudi, Hrvatska poštanska banka mora isplatiti više od 140 milijuna kuna. Ili preračunata 42 tisuće mjesečnih neto mjesečnih primanja plaća zaposlenika u Konzumu što predstavlja 3500 godina rada prosječnog Hrvata koji ima tu sreću biti zaposlen. Sreća kakva se samo poželjeti može.

LAŽIRALI FINANCIJSKA IZVJEŠĆA I NEZAKONITO ISPLAĆIVALI MILIJUNE KUNA OTPREMNINA ČLANOVIMA UPRAVE HRVATSKE POŠTANSKE BANKE!

Nakon što je 2014.g. tadašnji predsjednik Vlade RH Zoran Milanović uskratio povjerenje bivšem predsjedniku Uprave HPB-a Čedi Maletiću i dr., Hrvatska narodna banka je nadzorom utvrdila lažno prikazanu dobit u poslovanju HPB-a za vrijeme Čede Maletića, te utvrdila gubitak i naložila rezervacije za HPB u iznosu većem od 600.000.000,00 kuna.

No, ni to nije spriječilo novoimenovanog predsjednika Uprave HPB-a Tomislava Vujića i sadašnje članove uprave Banke da nezakonito na ime otpremnina isplate Čedi Maletiću i njegovom društvu milijune kuna državnog novca iako su Banku doveli u gubitke koji premašuju sve rekorde čime je adekvatnost kapitala pala na povijesno nanižu stopu od 6,8% što je ispod zakon propisanog minimuma, te je sukladno zakonu Hrvatska narodna banka imala obvezu postaviti povjerenika i otvoriti stečaj nad Bankom.

Međutim, i to je spriječeno nezakonito provedenom dokapitalizacijom banke u čije su vlasništvo ušle interesne grupacije okupljene oko velikih Banaka, te Agrokor projekti d.o.o. u vlasništvu Ivice Todorića. Dionice HPB-a su prodane u paketima dionica koji nisu smjeli biti manji od 100.000,00 EUR-a po povlaštenoj početnoj cijeni dionice od 600 kuna po 1 (jedna) dionica čime je onemogućeno malim ulagačima stjecanje vlasništva Banke kupnjom dionica.

Drugim riječima, Hrvatska narodna banka imala je zakonsku obvezu postavljanja povjerenika i otvaranja stečaja nad Bankom kao što je to učinila u brojnim drugim slučajevima, ali je umjesto toga nezakonito nastavila s radom i izvršila pojednostavljeno „smanjenje temeljnog kapitala“ što god to značilo, da bi potom dionice banke prodavane unaprijed dogovorenim ulagačima po početnoj cijeni od 600 kuna i u paketima ne manjim od 100.000,00 EUR-a.
Klasična privatizacija na hrvatski način.

VUJIĆ I MALETIĆ SAKRILI TUŽBE PROTIV BANKE U FINANCIJSKIM IZVJEŠĆIMA!

Bivši predsjednik uprave HPB-a Čedo Maletić nije izvršio zakonsku obvezu iskazivanja sudskih sporova protiv Banke u financijskim izvješćima HPB-a 2013.-te god., a niti su tužbe od strane Uprave Čede Maletića date na uvid revizorskoj konzultantskoj tvrtki prilikom dubinskog snimanja poslovanja HPB-a prije planirane privatizacije 2013.-te god. što je bilo razlogom smanjene ponude ERSTE Banke koja je umjesto planiranih 135 mil. EUR-a ponudila 103,5 milijuna EUR-a uz uvjet da Republika Hrvatska izda jamstva za tužbe klijenata protiv Banke.

Odlukom Vlade Zorana Milanovića od 12.prosinca 2013.-te god. „na temelju provedene analize i ocjene obvezujuće ponude, utvrđeno je da obvezujuća ponuda ERSTE&Steiermarkische Bank d.d. za kupnju dionica društva Hrvatska poštanska banka d.d. nije prihvatljiva zbog niskog iznosa ponuđene cijene za dionicu, te rizika dodatnog smanjenja cijene temeljem postavljenih uvjeta od strane ERSTE&Steiermarkische Bank d.d.“.

hpb smilanović

No, ni to nije bilo dovoljan alarm Hrvatskoj narodnoj banci da izvrši svoju zakonsku obvezu provođenja nadzora nad radom Uprave i Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke, te da rješenjem naloži postupanje sukladno zakonskim propisima i pravilima koji nalažu obveze iskazivanja sudskih sporova u financijskim izvješćima sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i Odluci HNB-a, te da naloži HPB-u izvršenja zakonske obveze rezervacija po sudskim sporovima koji se vode protiv Banke.

Niti uprava Hrvatske poštanske banke pod vodstvom Tomislava Vujića nije evidentirala sudske sporove protiv Banke u financijskim izvješćima sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i Odluci HNB-a, te nije izvršila rezervacije po sudskim sporovima klijenata protiv Banke čime je novim dioničarima Banka prodana sa krivotvorenim financijskim izvješćima što će za posljedicu imati nove tužbe protiv Banke, i od strane klijenata, ali i od strane novih dioničara koji su kupili dionice Banke.

Što rade sve te nadležne institucije, i tko će odgovarati za nastalu štetu državi?  Očito ništa, iako bi odgovarat trebali i oni koji su prouzročili štetu državi ispred Banke, ali i oni koji sukladno svojoj nadležnosti nisu spriječili činjenje daljnje štete.

NOVE TUŽBE PROTIV DRŽAVE U STOTINAMA MILIJUNA KUNA?

Ponavlja se slučaj Slavonske banke čija je privatizacija umjesto priliva novčanih sredstava u državni proračun rezultirala plaćanjem štete po sudskoj presudi u iznosu većem od 200 milijuna kuna, što je pak zanemarivo u odnosu na moguću štetu za državu radi nezakonitog rada Tomislava Vujića, Čede Maletića i ostalih članova Uprave i Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke.

Nezakonito isplaćivanje otpremnina članovima Uprave HPB-a, neiskazivanje sudskih sporova i neizvršavanje rezervacija po sudskim sporovima sukladno propisanom Zakonu o kreditnim institucijama i Odluci HNB-a, prodaja dionica banke velikim ulagačima u paketima ne manjim od 100.000,00 EUR-a po povlaštenoj cijeni dionica, protupravna prodaja imovine pod zalogom banke u predstečajnim i stečajnim postupcima po višestruko nižim cijenama od procijenjene i tržišne vrijednosti, te ostale brojne povrede poslovanja koje su predmetom raznoraznih tužbi klijenata protiv Banke, samo su neke od radnji koje se Banku doveli u gubitke izražene u stotinama milijuna, a sada slobodno možemo reći moguće i više milijardi kuna.

Hoće li konačno netko i odgovarati za štetu državi i njenim građanima i tko će nadoknaditi štetu?

Jer, u budućnosti možemo očekivati da će država platiti štetu i klijetima koji su tužili Banku, ali i novim ulagačima koji su kupili dionice Banke koja u svojim financijskim izvješćima nije evidentirala sudske sporove sukladno zakonu, te nije izvršila zakonsku obvezu rezerviranja po sudskim sporovima protiv Banke.
I tako će novi ulagači u HPB, Agrokor projekti d.o.o. i ostali profitirati više puta. Kroz plasiranje novčanih sredstava i kupnju Banke po povlaštenim uvjetima, a nakon toga i naplaćujući štetu od države zbog prikrivanja sudskih sporova u financijskim izvještajima banke što predstavlja prodaju „mačka u vreći“.

A odabrani hrvatski ulagači nikad ne kupuju mačka u vreći.

 D. Lukić/foto:arhiv




Komentari
Share Button