DRŽAVNI zavod za statistiku objavio je tablicu iseljenih i useljenih osoba iz Hrvatske za period od 2014. do 2014. godine te neto migraciju u promatranom razdoblju. Iz tablice je vidljivo da negativni trend počinje 2009. godine kad je u Hrvatsku uselilo 9.468 osoba, a i iz Hrvatske iselilo 9.940 Hrvata.
Zanimljiv je podatak da je prošle godine u Hrvatsku uselilo 10. 638 osoba, a iz Hrvatske iselilo njih 20. 858.
Prema popisa stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj je živjelo 4,284.889 stanovnika. Prema ranijim procjenama, jer ne postoje precizni podaci, u svijetu živi približno jednak broj Hrvata koliko ih je u zemlji. U Europi ih živi preko jedan milijun, više od 2 milijuna u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, 500.000 u Južnoj Americi te 300.000 u Australiji i Novom Zelandu. Ukupno oko 3,8 milijuna. Njih oko 25 posto govori ili razumije hrvatski jezik.
Podaci DZS mogu se o migracijama u posljednjih deset godina mogu se promatrati iz mnoštvo perspektiva. Nama su ovdje zanimljive dvije. Prateći medije znamo tko su iseljenji iz Hrvatske: mladi visokoobrazovani stručnjaci koji zemlju napuštaju tražeći bolje uvjete za život.
Pitanje je tko su useljenici? Od kuda dolaze, gdje su se nastanili, od čega žive, gdje rade, koliko su pridonijeli RH? Jesu li tomožda Hrvati iz dijaspore?
Druga tema koja nam se nameće je očiti nesrazmjer brojki Državnog zavoda za statistiku s podacima koji nam dolaze s relevantnih adresa zemalja članica Europske unije. Njemačka ministrica Andrea Nahles javno je obzanila podatke da je u posljednje dvije godine 93 tisuće Hrvata uselilo u Njemačku.
VEZANI SADRŽAJ:
Podaci koje posjedujemo za ostale zemlje nisu precizni kao za Njemačku. No, ako je u Njemačku otišlo skoro sto tisuća Hrvata možemo vjerovati da se i u druge tradicionalne hrvatske destinacije – Kanadu, SAD, Australiju, Švicarsku i Austriju te novootkrivenu Irsku, u posljednje dvije godine odselilo najmanje 50 tisuća Hrvata. Podaci kojima raspolažemo upuću upravo na taj broj. Priznajemo da nisu precizni, ali su približno točni. 
Ne znamo kojim izvorima se koriste u Državnom zavodu za statistiku, ali i laiku je jasno da tu nešto nije u redu, da su njihovi podaci netočni. ne bih volio vjerovati da pod pritiskom politika i skorašnjih izbora namjerno umanju podatke o broju iseljenih Hrvata.
Doduše, ima naznaka da je upravo to posrijedi. Provladine mediji u Hrvatskoj gotovo svakonevno, i prije nego je počela turistička sezona, objavljuju kako je u ovom ili onom gradu (Trogiru, Županji, Vikovcima, Osijeku, Splitu, Rieci….) na burzi rada manje za dvije, pet ili osam tisuća ljudi. Ne govore koliko je novih zaposleno, nego koliko je nezaposlenih na burzi manje. A to dvije potpuno razližite stvari.
A SDP te netočne podatke, što već čini ministar Branko Grčić, počinju zlupotrebljavati u kampanji za predstojeće parlamentarne izbore.
M. Marković/foto:arhiv
