‘Taj potez nije korektan, i nadam se da će se ispraviti. S druge strane mislim da se ne smijemo zaustaviti samo na tome da kritiziramo što je u drugoj državi napravljeno, nego što smo mi propustili i gdje je naš problem”, rekao je Josipović komentirajući informaciju o doniranju udžbenika. Podsjetio je kako je on osobno u dva-tri navrata vrlo specifično govorio o Bunjevcima pa je zbog toga, kako je rekao, “kritiziran jer je rekao da mi ne možemo silom nikoga natjerati da se osjeća ovako ili onako’.
Po njegovim riječima, treba se upitati “što smo mi ovdje i oni koji se osjećaju Hrvatima u Srbiji učinili da se ti ljudi koji se deklariraju kao Bunjevci, a to pravo im nitko ne može oduzeti, osjećaju i Hrvatima”.
‘Mi smo nažalost kroz dugi niz godina imali jednu politiku koja je njih na neki način isključivala iz hrvatskog korpusa. Prema tome ne smijemo samo kritizirati vladu i vlast u Srbiji. To treba učiniti, ali treba sagledati gdje smo mi pogriješili’, poručio je hrvatski predsjednik pozvavši da se ovaj, kako je rekao, ‘očiti problem ne pretvori u međustranačko prepucavanje’.
‘Riječ je o dugogodišnjoj politici koja nije bila dobra. Gledajmo kako ljude koji se osjećaju Bunjevcima dobiti da se osjećaju i Hrvatima’, zaključio je Jospović.
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić u subotu je donirao učenicima u Subotici na početku školske godine čitanke i gramatiku za učenje bunjevačkog govora, čije širenje u subotičkim školama potiče Bunjevačko nacionalno vijeće, vodstvo zajednice Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost, izvijestio je u subotu tjednik ‘Hrvatska rijeČ.
Tiskanje tih udžbenika u nedostatku sredstava na sebe je preuzeo sam Nikolić, koji se i ranije zauzimao za zajednicu Bunjevaca koju on prepoznaje kao ‘autohton južnoslavenski narod’, a takvu njegovu kvalifikaciju svojedobno je, u prosincu 2013., osudio Saborski odbor za ljudska prava i prava manjina.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća Slaven Bačić komentirao je uručivanje udžbenika kao dokaz dvostrukog standarda vlasti prema manjinskim zajednicama jer je hrvatskoj zajednici u Vojvodini trebalo više od desetljeća da dobije prve udžbenike na hrvatskom jeziku.
