Komemoracija u Bleiburgu: Oko 20 tisuća vjernika odalo počast žrtvama komunističkih zločina

svibanj 14, 2016 maxportal
Share Button

U povodu obilježavanja 71. obljetnice bleiburške tragedije i tragedije Križnoga puta središnja komemoracija održava se na Bleiburškom polju, gdje je u 12 sati služena spomen misa.



Izaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade, predvođena predsjednikom Hrvatskog sabora Željko Reinerom i prvim potpredsjednikom Vlade Tomislavom Karamarkom, položila su vijenac kod spomenika i grobnice žrtava poraća u Teznom. Potom je održana molitva i polaganje vijenaca kod Spomenika i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava kod Maribora.

Zajednički vijenac predsjednice Republike, predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade RH na groblju Dobrova te uz spomenik na Bleiburškom polju položili su akademik Željko Reiner, Tomislav Karamarko, i izaslanica predsjednice Republike, predsjednica Udruge Hrvatski križni put Bruna Esih, objavila je Vlada na svom Twitter profilu.

Komemoraciju na Bleiburgu organizira Počasni bleiburški vod, a pokrovitelj je od ove godine ponovno Hrvatski sabor. Supokrovitelj je Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine, a suorganizator Vijeće za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH.

U 12 sati počela je misa koju je služio banjalučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH Franjo Komarica. Molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti predvodio je Idriz ef. Bešić, Medžlis islamske zajednice Gunja.

Reiner: Prekinimo s podjelama i živimo za budućnost naše djece

Prekinimo napokon s podjelama i živimo za budućnost naše djece u miru, slobodi i demokraciji, poručio je u subotu predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, na središnjoj komemoraciji u povodu 71. obljetnice bleiburške i tragedije Križnoga puta na Bleiburškom polju u Austriji.

“Treba jasno reći svima onima koji pokušavaju i dan danas prikriti zločine počinjene na Bleiburgu i križnim putevima, tvrditi drugačije i nalaziti neka nemušta opravdanja, da mi danas nismo na ovo polje došli izraziti nekakvo navodno žaljenje za NDH, a još manje slaviti ili opravdavati ustaške zločine, već isključivo iskazati duboki pijetet prema nevinim žrtvama komunističkih zločina i to je jedina istina ma što oni govorili i ma kako pokušavali nastaviti s višedesetljetnim nabijanjem kolektivne krivice svim Hrvatima koji nisu bili sudionici ni ustaških niti komunističkih zliočina. Jer nijedan zločin ne opravdava drugi zločin. Naprotiv, svi su zločini umjesto da ratne rane zaliječe unijeli dodatne razdore i povode za sukob koji smo nažalost svjedoci sve do danas. Daj Bože da ti sukobi i podjele napokon prestanu”, istaknuo je Reiner.

Naglasio je kako su svi koji su se danas okupili na Bleiburgu došli iskazati svoje neslaganjem s politikom zločina, bez obzira na ideologiju kojom ga se pokušalo opravdati, bez obzira na motive kojima ga se i danas pokušava umanjiti ili relativizirati.

“Povijest ne smijemo zaboraviti, ali iz povijesti trebamo učiti da nepravda, mržnja i ubijanje nikada i nigdje nisu ništa dobroga učinili. Moramo se sjećati povijesti i prenositi svojoj djeci istinu o njoj, jer narod koji se ne sjeća svoje povijesti osuđen je da ju ponavlja. No, ostavimo mrtve na miru, bez obzira na bol koju su proživljavali njihovi najbliži. jer ih nažalost ne možemo vratiti, ali prekinimo napokon s podjelama i živimo za budućnost naše djece u miru, slobodi i demokraciji”, naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora.

Izrazio je zadovoljstvo što je Sabor nakon dugih 15 godina ponovno pokrovitelj nad ovom komemoracijom, istaknuvši kako je to prije dvije godine obećao s ove govornice na Bleiburškom oolju, koje simbolizira sva komunistička stratišta na kojima su pobijeni Hrvati.

“Slično kao što Jasenovac simbolizira sva ustaška stratišta, nedvojbeno je i to nikada nitko neće moći osporiti, da su komunisti masovnim ubijanjem pripadnika razoružane vojske, ali i civila, žena i djece, nakon završetka rata počinili strašan zločin. Ljudi su ubijani bez prethodnog suđenja, pobacani u jame o kojima je bilo zabranjeno govoriti i pisati, sve do pada komunizma i demokratskih promjena. Te ljude progutao je mrak, njihovi najbliži o njima nisu znali ništa, nisu smjeli znati ništa. Nisu znali kakva je sudbina snašla njihove očeve, braću i djecu. Još manje gdje su im grobovi, gdje im leže kosti, nisu ih čak smjeli ni spominjati da i oni ne bi završili u komunističkim tamnicama”, rekao je Reiner.

Pritom je istaknuo kako su fašisti, nacisti i ustaše koji su činili zločine tijekom Drugog svjetskog rata za njih su uglavnom kažnjeni, u brojnim pravednim ili nepravednim sudskim procesima i te je totalitarne ideologije odavno povijest jasno i nedvosmisleno osudila. No, naglasio je, komunistički zločini nad Hrvatima počinjeni nakon završetka rata uopće nikad nisu ni procesuirani ni kažnjeni, već su zločinci mirno živjeli i uživali velike privilegije.

“To je ono što boli, to je ono što nas razlikuje od mnogih drugih europskih zemalja i europskih uljudbenih stečevina, koje jasno u rezoluciji Skupštine Vijeća Europe još prije deset godina određuju potrebu za osudom zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima. Upravo se u toj rezoluciji jasno kaže da je problem u tome što zločini komunizma nisu riješeni, a krivci nisu kažnjeni, a to su ključni uvjeti pomirbe.

Naime, pomirbe ne može biti bez istine, a u Hrvatskoj se istina desetljećima skrivala, pa čak je i danas neki još uvijek pokušavaju prikriti ili barem reinterpretirati, odnosno relativizirati zločine jedne strane, dok osuđuju zločine druge strane. A zločin i zločinci nemaju stranu, oni su naprosto zlo kakvim se god ideologijama pokušali opravdati i kakvim god se znacima pokušali obilježit”, ustvrdio je Reiner.

U tom smislu, dodao je, treba biti svjestan da nevine žrtve jedne strane nisu manje važne i manje bolne od nevinih žrtava druge strane, kako neki, kaže, pokušavaju i danas u Hrvatskoj prikazivati. “Nema smisla govoriti o brojevima onih koji su zvjerski ubijeni na ovo polju i križnim putevima, a još manje njima licitirati. O tome će valjda jednog dana povjesničari objektivno progovoriti. Ali, sve što je uistinu važno rekle su svete knjige različitih religija, koje sve upozoravaju da tko ubije jednog nevinog čovjeka kao da je ubio cijelo čovječanstvo”, kazao je.

Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje hrvatskih vojnika i civila koji su se na kraju Drugog svjetskog rata, u svibnju 1945. godine, htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima poznatima kao Križni putovi. Točan broj stradalih Hrvata, vojnika i civila na Bleiburgu i Križnim putevima, još uvijek nije utvrđen, a dosadašnja istraživanja ukazuju da ih je ubijeno najmanje 50 tisuća.

Mp/Foto:hrt



Komentari
Share Button