Ivo Škrabalo: Žao mi je, jako mi je žao što smo promijenili datum proslave Dana državnosti
– Žao mi je, jako mi je žao što sam predložio da se Dan državnosti promjeni s 3o. svibnja na 25. lipnja – , govorio je Ivo Škrabalo, saborski zastupnik HSLS-a nakon što se uvjerio da obilježavanje Dan državnosti “po novom kalendaru” nije zaživjelo u narodu i da većini ljudi u Hrvatskoj gotovo ništa ne znači. “Žao mi je, jako mi je žao” – govorio je u jednom od posljednjih intervjua.
Ivo Škrabalo: Žao mi je što smo mijenjali Dan državnosti
Nakon 3o. svibnja kad se slavio Dan državnosti, na koji se navikla cijela zemlja, veleposlanici i ostali strani predstavnici u Hrvatskoj, mijenjanje datuma bila je velika greška. Ivo Škrabalo imao je poštenja i iskrenosti priznati da je pogriješio.
Ljubica Lalić iz HSS-a, koja je sa Škrabalom bila sukreator tog zakona, nikad se o tome nije očitovala. Ostala je pri ranijem stavu, iako sam uvjeren da ni najuži članovi njene obitelji ne znaju što se slavi 25. dana u lipnju.
U brojnim anketama o proslavi današnjeg datuma većina građana kaže da ne zna što se danas slavi.
– Ostao sam pri crkvenim blagdanima, oni su trajni, znam kad dolaze i što se slavi. Prije nekoliko dana smo imali Tjelovo, onda jedan državni praznik, pa drugi i ta oba državna praznika slave samo političari. Za nas ostale to su obična dva neradna dana.
Dan je državnosti, ma molim vas lijepo, tko o tome danas govori. Sjetimo se kako se nekad u Hrvatskoj slavio 30. svibanj, prvi datum kad smo stvarno slavili Dan državnosti i kad nam je to nešto značilo. U Zagrebu je bilo više zastava nego na utakmicama Brazila, a danas na ovaj Dan državnosti, da nema Svjetskog prvenstva u nogometu, ne bi ni jednu kockicu vidjeli”, kaže mi konobar Joža iz zagrebačkog naselja Malešnica.
Brojne se udruge građana i pojedinci često oglašavaju na tu temu i predlažu da se vratimo na proslavu po prvom kalendaru. Na nedavnom sastanku kod ministra branitelja Predraga Matića 40-ak predstavnika braniteljskih udruga pokrenulo je inicijativu da se Dan državnosti vrati na 30. svibnja.
– Promjene zakona o blagdanima usvojene su u ozračju “detuđmanizacije”, pa se stekao dojam da je to učinjeno iz inata, odnosno zato što je Tuđman označio 30. svibnja kao blagdan još 1990. godine. Takav je postupak mnoge koji su i dalje poštovali djelo prvog hrvatskog predsjednika također udaljio od novih datuma blagdana. Premještanjem Dana državnosti na 25. lipnja, hrvatski narod izgubio je nacionalni praznik poput američkog Dana zahvalnosti (4. srpnja) ili francuskog 14. srpnja kada je pala Bastilla-, rečeno je na sastanku.
Ante Deur, predsjednik zbora Udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi bio je vrlo konkretan:
– Ova promjena do dana današnjeg nije nikome sjela, dovela je do zbunjenosti i konfuzije, ljudi su se pogubili u datumima proslave Dana neovisnosti, Dana državnosti, Dana Hrvatskog Sabora… Mislim, nikome više ništa nije jasno. Ali to je i bila poanta. Slavljenje države jednako je nepopularno kao i odavanje počasti braniteljima. Ovo je “kuhinja” jugoslavenskih potomaka koji neumorno rade na minimiziranju hrvatstva.
Ante Deur: Za nas branitelje država je rođena 30. svibnja
Prebacivanje obilježavanja na 25.06. nije se dogodilo slučajno. Istina, tada je Sabor izglasao Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH, ali za nas, država je rođena 30. svibnja.
Mi, branitelji, već dugo osjećamo to ponižavanje i sve mi se čini da ispada kako smo samo mi željeli Hrvatsku. Najviše željeli, fizički je ostvarili i… Na kraju, najmanje njenih blagodati uživamo. Naravno, ako izuzmemo 47 “branitelja” koji nas predstavljaju u Saboru – kaže za naš portal
Slično govori i Vladimir Šeks, saborski veteran i kreator najvažnijih saborskih odluka:
– Dan državnosti trebao bi se ponovno slaviti 30. svibnja. Taj datum “uhvatio je korijenje” među našim građanima u Hrvatskoj, ali i u dijaspori. Zbog mijenjanja datuma koji su nastupili izmjenom Zakona o državnim blagdanima 2001. godine, građani imaju konfuziju i neprimjereno obilježavaju blagdane. Više se ne snalaze u poplavi datuma, od Dana državnosti koji se sada slavi 25. lipnja, ali i Dana neovisnosti koji se slavi 8. listopada i Dana Hrvatskog sabora koji je sada 30. svibnja. Nastupila je prava konfuzija, a ta se “voćka” lijevo liberalne većine (SDP-a i HSLS-a) iz 2001. godine nije dobro primila – tvrdi odavno Šeks koji misli kako je to bila jedna ishitrena, nedovoljno provjerena i štetna odluka.
I Šeks, kao i većina branitelja, smatra da treba provesti anketu treba li se Dan državnost vratiti na 30. svibnja. I Ivo Škrabalo, da je živ, danas bi se s njima složio.
(Marko Marković)
