ZANIMLJIV REZULTATI: Koliko srednjoškolaca ide u Crkvu i koje stranke podržavaju

prosinac 10, 2015 maxportal
Share Button

HRVATSKI srednjoškolci koji ne idu na misu ili to rade neredovito znatno više podupiru građanska i politička prava, a oni koji na misu idu često više podupiru socioekonomska prava, pokazalo je istraživanje koje je u srijedu na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji “Politička prava i religija” predstavio voditelj hrvatskog empirijskog istraživanja “Religija i ljudska prava” Gordan Črpić.



Istraživanje je pokazalo i da su srednjoškolci koji na misu ne idu ili su na njoj neredoviti politički više lijevo orijentirani, za razliku od kolega koji na misu idu i koji su više desno orijentirani.

U dijelu istraživanja vezanom uz prava srednjoškolci su najveću ocjenu dali socioekonomskim pravima (4,33), a najmanju sudskim pravima – pravu na šutnju, pravu na odvjetnika i na obranu (2,79). Građanska prava, politička prava i pravo na život na skali od jedan do pet dobila su ocjenu tri.

Črpić smatra kako je istraživanje potvrdilo tendenciju distanciranja srednjoškolaca prema pobačaju, što se može protumačiti rastom konzervativizma (42 posto učenika je za zabranu pobačaja, 19 posto ih je neodlučno, a 37,5 posto je protiv zabrane pobačaja). Pritom su učenici dosta liberalni prema eutanaziji jer je podupire njih 47 posto, 29 posto je za zabranu eutanazije, a 23,4 posto je neodlučno.

 Vezano uz religioznost, istraživanje pokazuje da su srednjoškolci visoko religiozna populacija jer se njih 85 posto deklarira katolicima (u odnosu prema istraživanju na nacionalnoj razini iz 2011., kada ih se 86,28 posto deklariralo katolicima). Na svetu misu redovito ih ide 32 posto, a 45 posto se svaki dan moli.

To istraživanje, smatra Črpić, pokazuje da nema pokazatelja koji bi naznačili sekularizacijske procese u Hrvatskoj koji bi se najprije detektirali na mlađoj populaciji, što su pokazala istraživanja provedena u Sloveniji, Austriji i Španjolskoj.

Hrvatsko empirijsko istraživanje “Religija i ljudska prava” provedeno je u studenome i prosincu 2014. na uzorku od 1284 učenika srednjih škola ili gimnazija u 20 županija i Zagrebu.

Napomenuvši kako na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji “Politička prava i religija” sudjeluje 31 znanstvenik iz 19 zemalja, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS) Željko Tanjić istaknuo je važnost aktualnog trenutka i internacionalnoga, interkonfesionalnoga i interreligioznog okruženja.

Bogatstvo međunarodne konferencije, rekao je, jest što na njoj stručnjaci iz različitih disciplina imaju priliku pokazati rezultate svojih istraživanja i o njima raspraviti.

Koordinator međunarodnoga znanstveno-istraživačkog projekta “Religija i ljudska prava” Hans-Georg Ziebertz s njemačkog Sveučilišta Julius-Maximilians iz Wuerzburga rekao je da će ta istraživanja objasniti kako, posebice mladi ljudi, razumiju i vrednuju politička i sudska prava, u kojoj su mjeri vjerska uvjerenja i prakse povezane sa stajalištima prema tim ljudskim pravima te koliki je utjecaj na to individualnih karakteristika pojedinca (razina obrazovanja, vrijednosno usmjerenje, migracijska pozadina i sl.) i može li religija biti identificirana kao snaga koja podupire ljudska prava.

Ziebertz je rekao kako će glavno pitanje na zagrebačkoj konferenciji biti koja su religijska načela zajednička religioznim i nereligioznim građanima, a odnose se na politiku i pravosuđe.

Međunarodna konferencija “Politička prava i religija” na HKS-u se održava do 12. prosinca u sklopu međunarodnoga znanstveno-istraživačkog projekta “Religija i ljudska prava”. Partner konferencije u Hrvatskoj je Zaklada “Konrad Adenauer”.

MP/Hina



Komentari
Share Button