Pretražujući na Internetu tekstove na temu prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj i zakonska rješanja u zemljama EU, naišli na tri godine star, ali vrlo zanimljiv i aktualan tekst.
ORaH je na konferenciji za novinare 20. prosinca 2014. godine predstavio nove politike i prijedlog da se broj zajamčenih saborskih mjesta za predstavnike manjina smanji s osam na četiri.
U prijedlogu manjinske politike ORaH je iznio niz mjera kojima se potiče integracijski, a ne asimilacijski pristup manjinama u svrhu otvaranja građanskim opcijama moderne hrvatske nacije, istaknula je predsjednica Foruma za društvenu pravdu Nataša Beširević.
Rekla je da su pokrenuli intenzivnu suradnju s pripadnicima nacionalnih manjina na regionalnoj razini radi dolaska do zajedničkih rješenja, a mjere koje su predložene uključuju uvođenje integracijskog umjesto segregacijskog modela školske nastave, trajno onemogućavanje obvezujućeg referendumskog odlučivanja o pravima manjina na nacionalnoj razini te smanjivanje broja zajamčenih saborskih mjesta za predstavnike manjina s 8 na 4 zastupnička mjesta i preustroj Savjeta za nacionalne manjine kako bi se izbjegao sukob interesa.
ORaH se zalaže i za kvalitativnu kontrolu dodjeljivanja financijskih sredstava i njihovog namjenskog trošenja od strane manjinskih udruga.
Mirela Holy je rekla da kao predsjednica stranke nije bila u potpunosti sretna s prijedlozima ORaH-ove manjinske politike, ali da je na tome radio tim koji se time bavi. Istaknula je da će u ORaH-u imati javnu raspravu koja će o tome dokumentu trajati mjesec dana i vidjet će što će, najvećim djelom pripadnici nacionalnih manjina, o tome reći.
“Ja smatram da ne bi trebalo ići u pravcu smanjivanja broja mjesta zastupnika koji su po tom ključu, ali mislim da bi trebalo ići u pravcu drugačijih ovlasti tih saborskih zastupnika”, rekla je Holy i objasnila da su manjinski zastupnici, koji u Sabor ulaze s daleko manje glasova birača, tamo po drugom ključu od onih koji ulaze s političkih lista.
“Recimo moj mandat u Saboru vrijedi uvjetno rečeno 20.000 glasova, a neki ljudi su tamo došli s 300 glasova i tu ne može biti isti legitimitet. A na kraju krajeva oni su u Saboru po nekom drugom ključu, tako da mislim da bi se trebalo više ići u pravcu razrađivanja konkretnih ovlasti kojima se ti saborski zastupnici u pravilu bave”, rekla je Holy.
Smatra da je temeljni problem što se u Hrvatskoj o pravima etničkih ili nacionalnih manjina među sobom spore i raspravljaju pripadnici većinskog naroda. “To su stvari o kojima bi trebalo raspravljati unutar srpske manjine i unutar drugih manjina i ono što mi želimo napraviti je da otvorimo upravo dijalog s nacionalnim manjinama oko njihovog statusa”, istaknula je Holy.
Rekla je da nju kao članicu saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razočarava u djelovanju tog Odbora što najmanje raspravljaju o kulturnim pravima, o ljudskim pravima i drugim pravima nacionalnih manjina i općenito ljudskim pravima, a najviše i isključivo o raspodjeli novca.
“Mislim da to nije u najvećem interesu nacionalnih manjina ili etničkih manjina u Hrvatskoj, nego da im se osigura kulturni identitet i općenito kulturna, u određenom smislu, autonomija, a time se ni Hrvatski sabor niti društvo u cjelini u pravilu ne bavi. Mislim da se fokus treba u velikoj mjeri prebaciti na pravi teren onoga što jesu prava i interesi nacionalnih ili etničkih manjina, kako god ih mi zvali, a ne da se čerupaju oko plijena”, rekla je Holy.
MP/Hina/foto:pxll
