KARADŽIĆ OSUĐEN NA 40 GODINA ZATVORA

ožujak 24, 2016 maxportal
Share Button

Haški sud osudio je bivšeg čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića na 40 godina zatvora. Od 11 točaka optužnice nije kriv samo za prvu. Odgovoran je za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici, ali ne i za počinjenje.

Bivši predsjednik Republike Srpske proglašen je u četvrtak pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu odgvoornim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu od 40 godina zatvora.

Snosi individualnu kaznenu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstvo i deportaciju u odnosu na sedam općina. Kriv je za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Karadžić snosi individualnu kaznenu odgovornost za ubojstvo, protupravno širenje terora nad stanovništvom u Sarajevu.

Snosi odgovornost i za uzimanje pripadnika UN-a kao taoce.

Odgovoran je za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici, ali ne i za počinjenje.  

Vijeće zaključuje da je optuženi trebao znati da postoji rizik zločina nad srpskim stanovništvom tijekom provođenja udruženog zločinačkog pothvata. Mogao je predvidjeti ubojstvo, istrebljenje i progon stanovništva. Karadžić snosi individualnu kaznenu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstvo i deportaciju u odnosu na 20 općina.

Predsjednik Sudskog vijeća Korejac O-Gon Kwon čitajući presudu rekao je da je Vijeće zaključilo da je postojao sistematski progon civilnog stanovništva i da su počinitelji toga bili svjesni. Naveo je da je postojao sistematski obrazac zločina nad bosanskim Hrvatima i Bošnjacima u mnogim općinama diljem BiH.

Vijeće je zaključilo da su pripadnici bosanskih Srba počinili ubojstvo, progon i istrebljenje prema nesrpskom stanovništvu. Navodi se, međutim, da ove radnje ipak nisu provedene s genocidnom namjerom i da nema dovoljno dokaza da proglasi zločin genocida.

Sud navodi mučenja kojima su bili izloženi zarobljenici u srpskim logorima. Spominju se i masovna silovanja počinjena u više od 50 logora i mjesta zatočeništva na području 20 općina. Navodi se i da su srpske snage uništavale i palile kuće i sakralne objekte Hrvata i Bošnjaka te da je dokazano da su postojala masovna ubijanja Hrvata i Bošnjaka.

Sud je potom počeo iznositi mišljenje o napadima u Sarajevu. Gađana su djeca na putu do škole. Snage RS pucale su na civile, s mjesta gdje su imale snajperska gnijezda. Od kraja svibnja 1992. snage RS su namjerno pucale na civile. Koristili su teško naoružanje, minobacače s više lokacija koje su bile postavljene oko grada.

Karadžić je davao naređenja koja se tiču Sarajeva. Pod prijetnjom NATO-a poštovao je dogovore, ali u odsustvu NATO-a i drugih vanjskih faktora, Karadžić je opet provodio teror.

Vijeće navodi da je postojao udruženi zločinački pothvat da se uzmu pripadnici UN-a kao taoci kako bi se utjecalo na snage NATO-a da ne gađa ciljeve bosanskih Srba. Naredio je da se taoci postave na mjestima koje bi NATO eventualno gađao, a sudjelovao je direktno u akciji zarobljavanja pripadnika UN-a, navodi sudac.

U čitanju optužnice u odnosu na Srebrenicu navodi se da su i prije ubojstava u Potočarima u enklavi Srebrenica uvjeti za život bili gotovo nemogući. U enklavi su uvjeti bili takvi da bosanski Muslimani nisu imali izbora već su bili prisiljeni otići.

Srpske snage zatočile su 13. srpnja između 1500 i 2000 muslimanskih muškaraca i mladića. Te je večeri prevezeno nekoliko tisuća muškaraca iz Bratunca u Zvornik gdje su idućih dana strijeljani. Vijeće smatra da su Ratko Mladić i još neki zapovjednici dijelili zajednički cilj da se eliminiraju bosanski Muslimani tako da će se prisilno ukloniti starci, djeca i žene iz Potočara.

Vijeće navodi da su ovi zločini počinjeni kao dio sistematskog i organiziranog napada. Zaključuje da su Karadžić i Mladić imali zajednički plan da prisilno uklone Bošnjake iz Srebrenice. Karadžić je osobno naredio da se muslimanski muškarci premjeste iz Bratunca u općinu Zvornik kako bi bili ubijeni.

Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima da se Karadžića proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora. “Karadžić je imao moć nad životom i smrću bošnjačkih muškaraca u Srebrenici i nije tu moć iskoristio da 16. srpnja 1995. zaustavi ubijanja. Nazivao je potčinjene da provjeri zašto su neki pobjegli”, kazao je Tužitelj Alan Tieger.

Karadžić je optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu u okviru kojeg je u srpnju 1995. počinjen genocid u Srebrenici te progon i etničko čišćenje nesrba u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine koji su u sedam općina dosegnuli razmjere genocida. Optužen je za višegodišnju opsadu Sarajeva kojom su terorizirani stanovnici glavnog grada topništvom i snajperima, uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao živi štit.

Karadžić je za sebe zatražio oslobađajuću presudu tvrdeći da nije imao vlast koju mu tužiteljstvo pripisuje, osporavajući da su se genocid i etničko čišćenje u BiH uopće dogodili.

MP/Foto:ICTY

 

 

 




Komentari
Share Button