Lažna je brojka od 40 milijardi dolara ratne odštete. Samo jedna stavka turizma – 8 izgubljenih turističkih sezona zbog srpskih tenkova – premašuje 50 milijardi dolara neizravne ratne štete.
U svojoj redovnoj rubrici Karolina Vidović Krišto ovaj put je obradila temu ratne odštete. Nakon što je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković u Bruxellesu najavio kako će o toj temi razgovarati s predsjednikom Republike Srbije, Aleksandrom Vučićem,
Vučić je komentirao kako u tom slučaju Hrvatska može puno više izgubiti nego dobiti te kako za to ima tisuću argumenata.
Nijedan argument nije naveo, a njegovu reakciju kao i cijelu temu ratne odštete koju Republike Srbija i Crna Gora moraju platiti Hrvatskoj, tamošnji su mediji vrlo stidljivo popratili. A brojke su strašne.
Vidović Krišto iznijela je samo jedan dio analize koju je za Večernji list početkom siječnja 2018. Napisao dr. Andrija Hebrang: Srpski agresori su s okupirane trećine Republike Hrvatske protjerali 240.000 hrvatskih civila – kad su hrvatske vlasti ponovno došli na ta područja zatekli su etnički očišćen prostor. Nije bilo Hrvata.
Lažna je brojka od 40 milijardi dolara ratne odštete. Samo jedna stavka turizma – 8 izgubljenih turističkih sezona zbog srpskih tenkova – premašuje 50 milijardi dolara neizravne ratne štete.
U nizu svojih stručnih analiza general Slobodan Praljak ostavio nam je i najprecizniju analizu ratnih šteta u Republici Hrvatskoj, za koju je angažirao vrhunske ekonomske stručnjake (analiza na www.slobodanpraljak.com ).
Prikazane su izravne štete (materijalna razaranja imovine, vrednovanje ljudskih gubitaka, invaliditeta, vojni rashodi, troškovi smještaja izbjeglica i prognanika, troškovi razminiranja i troškovi zdravstva) i neizravne štete (propuštene ekonomske aktivnosti).
Zaključak opsežne analize je temeljen na međunarodnim metodama procjena šteta.
Rezultati analiza pokazuju da je ukupna ratna šteta mjerena hrvatskim cijenama roba i usluga iznosila zaokruženo 252 milijarde dolara, a ako se primijene svjetske cijene (npr. za zbrinjavanje prognanika i izbjeglica), šteta se penje na 308 milijardi dolara. Slikovito rečeno, Hrvatska je do 2015. godine izgubila između 7 i 9 svojih godišnjih bruto društvenih proizvoda (mjereno prema BDP-u 2004. godine).
Prije podnošenja zahtjeva Republikama Srbiji i Crnoj Gori za ratnu odštetu, Hrvatska mora osnovati stručnu skupinu koja će objektivno po svjetskim kriterijima preispitati izračune ratnih šteta koje je pretrpjela Hrvatska u srpsko-crnogorskoj agresiji. Tada ćemo doznati istinu o uzrocima šepanja našega gospodarstva, istinu o nedostatku investicija, o lančanim gubicima u BDP-u, troškovima mirovina, bolesti i invaliditeta branitelja, te zašto nakon briljantne vojničke pobjede u ratu tonemo u nezadovoljstvo.
Kad objektiviziramo štete slijedi pokretanja zahtjeva za njihovom naplatom. Upravo je sada vrijeme da se to učini.
MP/Foto:hrt
