KLUB 111: Kriminal u HPB-u prijavljen Hrvatskom saboru i Vladi

lipanj 2, 2016 maxportal
Share Button

MAXOPORTAL je u posjedu dokumenata iz kojih proizlaze teške optužbe protiv više osoba u Upravnom i Nadzornom odboru Hrvatske poštanske banke koje su u razdoblju 2009.g. – 2015.g. u poslovanju s klijentima kršile zakone i propise koji reguliraju rad kreditnih institucija, prikazivali lažna financijska izvješća u poslovnim knjigama, kršile Zakon o kreditnim institucijama i Odluke Hrvatske narodne banke, te činile brojne nezakonitosti i nepravilnosti u radu koje su u konačnici rezultirale kaznenim prijavama protiv Čede Maletića i dr., te tužbama klijenata protiv Banke u iznosu većem od milijardu kuna.

Prije nekoliko dana smo objavili i prvu presudu Trgovačkog suda u Zagrebu kojom je tuženiku Hrvatskoj poštanskoj banci naloženo isplatiti na ime naknade štete tvrtki Moj dvor građenje  iznos od 140.000.000,00 kuna što nam je potvrđeno od strane odvjetničkog ureda Župić&Partneri koje zastupa Hrvatsku poštansku banku u tom sporu.

Sudski postupci radi naknade štete po tužbama grupacije Fantasyland protiv Hrvatske poštanske banke su u tijeku pred Trgovačkim sudom u Zagrebu od 2013.-te godine kada je zaustavljena privatizacija Banke za koju su tada interes iskazali ERSTE Banka i OTP Banka.

Nakon što je Vlada Republike Hrvatske  na čelu sa Zoranom Milanovićem odbila uvjetovanu ponudu ERSTE Banke po kojoj je država trebala izdati jamstva za rizike po tužbama protiv HPB-a koje nisu bile date na uvid potencijalnim ulagačima prilikom dubinskog snimanja Banke, a niti su bile evidentirane u financijskim izvješćima banke, počela se raspetljavati kriminalna hobotnica unutar i oko HPB-a koja je radila na uništenju Hrvatske poštanske banke koja je do 2009.god. pod vodstvom uprave Josipa Protege zauzela velik dio bankarskog tržišta, te kao takva bila izravna konkurencija trima velikim bankama, Zagrebačkoj, Erste i Privrednoj banci Zagreb.

HRVATSKI SABOR NALOŽIO POSTUPANJE INSTITUCIJA PO PRIJAVI FANTASYLANDA!

mALETIĆ, VUJIĆ....

U prijavi grupacije Fantasyland upućenoj prema Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu financija, Ministarstvu pravosuđa, Saboru Republike Hrvatske – Odboru za financije i državni proračun, Odboru za pravosuđe i Odboru za predstavke i pritužbe između ostalog se navodi da je 2013.-te godine podnijeta USKOK-u kaznena prijava protiv Čede Maletića i dr., te da su prijavitelji Fantazija projekt i dr. nakon 19 (devetnaest) mjeseci nepostupanja USKOK-a po kaznenoj prijavi dana 21.srpnja 2015.g. podnijeli Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske zahtjev za provođenje inspekcijskog nadzora nad radom USKOK-a koji po kaznenoj prijavi nije proveo niti jednu dokaznu radnju čime su protivno zakonu i propisanim procedurama pokušali zaštiti počinitelje kaznenih djela.

Kazneni postupak se vodi protiv Čede Maletića i dr. pred Županijskim sudom u Zagrebu, a do ove objave nismo uspjeli dobiti informaciju koje su istražne radnje do sada provedene pred sudom, izuzev informacije da podnositelje kaznene prijave tvrtku Fantazija projekt i dr. kao oštećenike zastupa odvjetničko društvo Matić, Soos Maceljski, Mandić, Stanic@Partenri.

Nadalje, u prijavi  grupacije Fantasyland se navodi kako je dana 06.09.2013.g. podnijeta Trgovačkom sudu u Zagrebu tužba radi naknade štete u pravnoj stvari Tužitelja (Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o.) protiv Hrvatske poštanske banke., te je u tijeku glavna rasprava pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.

Također se navodi kako su prijave Fantazija projekt i dr. na rad Uprave i Nadzornog odbora HPB-a upućene i prema Hrvatskoj narodnoj banci radi nesavjesnog, neodgovornog i protupravnog  postupanja Uprave i nadzornog odbora HPB-a; zbog protupravnog otuđenja nekretnine pod zalogom Banke za vrijeme trajanja ugovora koji je bio na aktivan i na snazi bez ikakvih dospjelih ili neispunjenih  obveza klijenta prema Banci; zbog nepostupanja HPB-a  po ugovorima odobrenim od strane HPB-a po kojim je tvrtka Fantazija projekt  ispunila sve ugovorne obveze, te prema HPB-u  izvršila sva plaćanja u cijelosti sukladno ugovorenim iznosima; zbog protupravnog zadržavanja novčanih sredstva uplaćenih od strane Fantazije prema HPB-u u iznosu većem od 6 milijuna kuna, a koje je Banka zaprimila po  ugovorima  odobrenim od strane HPB-a i prihvaćenim od strane Fantazije, te po kojim ugovorima je Banka nakon zaprimanja uplata odbila postupiti; zbog protupravnog aktiviranje instrumenata osiguranja i protupravnog pokretanja ovršnih postupaka nad novčanim sredstvima i nekretninama pod zalogom Banke; zbog jednostrane izmjene ugovornih odredbi bez suglasnosti Klijenta, te nakon što je Klijent temeljem istih ispunio sve obveze prema Banci; zbog smanjene adekvatnosti kapitala Hrvatske poštanske banke ispod zakonom propisanog minimuma; zbog neiskazivanja sudskih sporova u financijskim izvješćima HPB-a na način propisan Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukama HNB-a; zbog neiskazivanja rezervacija od strane uprave HPB-a po sudskim sporovima sukladno zakonu, Odlukama i pravilnicima HNB-a.

HRVATSKA NARODNA BANKA ODGOVORNA ZBOG ZATAŠKAVANJA KRIMINALA U HPB-u!

Hrvatska narodna banka je zbog pada adekvatnosti kapitala HPB-a ispod zakonom propisanog minimuma imala zakonsku obvezu automatizmom postaviti povjerenika u Banku i otvoriti stečaj nad HPB-om kao što je to učinila u čitavom nizu drugih slučajeva poput Credo banke, Centar banke, te posljednjeg slučaja otvaranja stečaja nad Splitsko dalmatinskom bankom, stoji u prijavi Fantasyland upućenoj prema Ministarstvu financija, Hrvatskoj narodnoj banci, Vladi RH i Hrvatskom saboru.

VEZANI SADRŽAJ:

Zbog raznih manipulacija i zlouporaba, te protupravnog i neodgovornog rada Uprave HPB-a pod vodstvom Čede Maletića i Tomislava Vujića prouzročena je šteta Banci prouzročena lažnim prikazivanjem financijskih izvješća što je i utvrđeno kontrolom HNB-a kojom je Banci naloženo izvršiti dodatne rezervacije u iznosu većem od 400 milijuna kuna, te je HPB-u temeljem naloga Hrvatske narodne Banke naknadno iskazao gubitak u iznosu od 630.820.000,00 kuna što je za posljedicu imalo pad adekvatnosti kapitala na 6,8% što je znatno ispod zakonom propisanog minimuma slijedom čega su stečeni uvjeti za provođenje stečaja nad Bankom i postavljanje povjerenika od strane HNB-a, a što nije učinjeno.

Umjesto slijeda stvari koji zakon propisuje i dosadašnja praksa koju je ustalila Hrvatska narodna banka prema svim ostalim kreditnim institucijama u državi, Uprava i Nadzorni odbor HPB-a su uz suport Hrvatske narodne banke izvršili zakonom nedopušten manevar kojim su ignorirali lažno prikazana financijska izvješća HPB-a u kojim nisu bili iskazani sudski sporovi protiv Banke sukladno zakonu koji je to propisao, te nisu izvršene niti rezervacije po sudskim sporovima protiv Banke, uz čitav niz ostalih nepravilnosti u radu Banke koji su razotkriveni prilikom izvršenog nadzora HNB-a.

Unatoč već stečenim uvjetima za pokretanjem stečajnog postupka, Hrvatska narodna banka nije pokrenula postupak za otvaranje stečaja nad Bankom niti je postavila povjerenika koji će nadzirati poslovanje Banke što je omogućilo daljnje prikrivanje financijskih izvješća zbog izvršenog pojednostavljenog smanjenja temeljnog kapitala, a potom i netransparentne dokapitalizacije Banke čije su dionice prodavane u paketima ne manjim od 100.000,00 EUR-a, što je za posljedicu imalo rasprodaju dionica po povlaštenoj početnoj cijeni od 600 kuna 1 dionica, umjesto planirane i realne cijene od 1 100 kn po 1 (jednoj) dionici kako je i putem medija u javnosti prezentirao Mladen Pejnović, tadašnji ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Tomislav Vujić, predsjednik uprave HPB-a.

No, privilegirani i unaprijed dogovoreni ulagači stekli su dionice po znatno manjoj cijeni od tržišne, čime su isti stekli imovinsku korist na štetu državnog proračuna zbog protupravnog, neodgovornog i nesavjesnog postupanja Uprave i Nadzornog odbora HPB-a, te Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Hrvatske narodne banke koja je pokušala zaštititi kriminal i nepravilan rad institucije kuju je dužna nadzirati i osigurati transparentnost poslovanja u skladu sa važećim zakonima i propisima koji reguliraju rad banaka i kreditnih institucija.

VUJČIĆ, LINIĆ, MILANOVIĆ, LALOVAC…! SVI SVE ZNALI, A NIŠTA NISU PODUZELI!

U prijavi grupacije Fantasyland se nadalje navodi i odgovornost Hrvatske narodne banke koja je bila obvezna izvršiti kontrolu i nadzor, te u slučaju utvrđenja nezakonitosti i nepravilnosti u radu Banke poduzeti odgovarajuće mjere protiv Banke i protiv odgovornih osoba iz Uprave i Nadzornog odbora HPB-a, te pokrenuti prekršajne postupke i ostale odgovarajuće mjere, jer u protivnom i sama snosi odgovornost za nastalu štetu.
vujčić, milanović...

Nadalje se navodi kako je Hrvatska narodna banka unatoč saznanjima o podnijetim tužbama Fantazija projekt i dr. protiv Hrvatske poštanske banke d.d. propustila izvršiti kontrolu vezano uz zakonsku obvezu iskazivanja sudskih sporova i rezervacija sredstava po sudskim sporovima, te nije sukladno zakonu kao regulator poduzela odgovarajuće mjere.

Također, u prijavi se navodi kako je Hrvatska narodna banka odgovorna jer nije izdala rješenje o zabrani isplate dividende i bonusa, te nije imenovala posebnu upravu ili povjerenika uslijed pada adekvatnosti kapitala Banke ispod zakonom propisanog minimuma, te izvršenih dodatnih rezervacija utvrđenih od strane HNB-a što je rezultiralo nezakonitom isplatom 6,4 milijuna kuna otpremnine članovima Uprave Čedi Maletiću, Boženki Mostarčić i Tanji Šimunović (javna objava HPB d.d. 2014.g., str. 33), a koja isplata je izvršena nezakonitim postupanjem novog predsjednika Uprave HPB-a Tomislava Vujića i članice Uprave gđe. Dubravke Kolarić uz suglasnost predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke d.d. Dražena Kobasa, iako je Banka iskazala gubitak u iznosu od 630.820.000,00 kuna.

I na kraju prijave grupacije Fantasyland se navodi „kako je radi općeg interesa potrebno utvrditi sve povlaštene kreditne plasmane u HPB-u kao i one kreditne plasmane po kojim su otpisivani milijunski iznosi kroz stečajne postupke i predstečajne nagodbe, te utvrditi na koji je način rasprodavana imovina pod zalogom Banke trećim osobama  i po deset puta nižoj cijeni od tržišne.

Prijava Fantasylanda je kao optužnica – čitka, jasna u razumljiva.

EKSPERTI ZA ZADUŽIVANJE DRŽAVE I UNIŠTENJE BANKE!

 Ivan Šuker i Slavko Linić kao ministri financija imali su ključnu ulogu i utjecaj na rad Hrvatske poštanske banke koja se nalazi u državnom vlasništvu, a koja je političkim moćnicima i interesnim grupacijama okupljenim oko politike itekako služila za ostvarenje političkih ambicija i osobnih interesa, a što je u konačnici i rezultiralo poslovnim rezultatima s iskazanim poslovnim gubicima koji su 2014.-te godine iznosili 630.820.000,00 kuna.

šuker, linićBivšim ministrima financija, Ivanu Šukeru i Slavku Liniću očito nije odgovaralo imati jaku i stabilnu državnu Banku koja je HDZ-ovim i SDP-ovim političkim strukturama koristila isključivo za kupovanje političkih glasova kroz kreditiranje opstanka brodogradilišta i ostalih velikih gubitaša koji su godinama poslovali na štetu Banke i na račun svih poreznih obveznika bez plana financijske isplativosti i održivosti poslovanja, ali i za korištenje povlaštenih kredita za odabrane klijente po kamatnim stopama do 4% godišnje.

S druge strane, Šuker i Linić su istovremeno sve ove godine državu zaduživali u milijardama kuna po kamatnim stopama od 6,75 godišnje, i to ne u Hrvatskoj poštanskoj banci, već u Zagrebačkoj, Privrednoj i Erste banci koje su na državi profitirali u milijardama kuna plasirajući kredite po nerealno visokim kamatnim stopama, i to što je najtragičnije državnim novcem koji se nalazi deponiran u tim trima velikim bankama. Već godinama, državne tvrtke, općine, gradovi, županije državni novac deponiraju ne u HPB-u, već u trima velikim Bankama (Zagrebačkoj, Privrednoj i Erste banci) po kamatnoj stopi od 1,6% – 2% godišnje, a potom se taj isti državni novac plasira državi po kamatnoj stopi od 6,75% godišnje.

Kakva divna kreacija naših ministara financija i predvodnika krupnog kapitala stečenog privatizacijskom pljačkom države koja se i nadalje čini nesmanjenom žestinom, ali drugim i sofisticiranijim metodama koje nisu razumljive običnom i jadnom hrvatskom čovjeku.

Stoga, i ne čudi izuzetno zalaganje Ivana Šukera na saborskim sjednicama iz kojih nastupa nije moguće razaznati je li gdin. Šuker zastupa državu ili Banke kod kojih se država zadužuje. No, činjenica je da Ivanu Šukeru kao ministru financija nikada nije odgovarala jaka i stabilna državna Banka koja bi se uz podršku države pozicionirala na hrvatskom tržištu kao pokretač razvoja gospodarstva, i kod koje bi se Banke deponirao državni novac javnih tvrtki koje ostvaruju dobre poslovne rezultate, poput Janafa i dr. koji novac oročavaju u Zagrebačkoj i drugim bankama koje kamatare državu kroz razne oblike bankarskih usluga, ili bolje rečeno dogovorenih manipulacija.

Hrvatska poštanska banka  koja je pod upravljanjem Josipa Protege 2005.-2009.g. ostvarila najbolje poslovne rezultate i postala konkurentska banka sa izrazito visokim potencijalom i rastom na bankarskom tržištu, te kao takva postala izravna konkurencija trima vodećim bankama, očito je postala meta za odstrelu u interesu krupnog kapitala i dijela političkih struktura koji rade na štetu državnog proračuna.

Možda je upravo ta činjenica jedan od razloga zbog čega bivši ministar financija Ivan Šuker nije proveo Strateški plan predviđene dokapitalizacije banke koja je trebala biti izvršena u razdoblju 2007.g.-2009.g.,, a koja bi Hrvatskoj poštanskoj banci dala vjetar u leđa za daljnje širenje i pozicioniranje među tri vodeće banke u državi. Jer, takav strateški plan dokapitalizacije bio je i predviđen planom i odlukama Vlade RH i Nadzornog odbora HPB-a na čijem je čelu bio sadašnji ministar financija Zdravko Marić.

No, jaka državna banka očito nije bila, a nit još uvijek je državni interes.

Plasirati kroz medije teze o zaradama države kroz prodaju imovine predstavlja već uhodani oblik manipulacije koja je i zakonom kažnjiva, jer rasprodaja imovine ni u kom slučaju ne može predstavljati niti zaradu, niti interes države.

Ali, stavljanje u funkciju zapuštenih i neiskorištenih potencijala države, te odgovorno i savjesno upravljanje državnom imovinom zasigurno predstavlja interes države koji će rezultirati i rastom gospodarstva iz kojeg razloga treba spriječiti prodaju države osmišljenu kroz prodaju strateških tvrtki.

To je pravi put. Domoljublje i poštenje iznad svega.

ČEDO MALETIĆ – OSOBA KOJA ZNA SVOJ POSAO!

I Šukeru, i Liniću, Čedo Maletić bio je idealna osoba za predsjednika uprave Hrvatske poštanske banke sa zadovoljavajućim referencama stečenim dugogodišnjim iskustvom u Hrvatskoj narodnoj banci u kojoj je kao viceguverner i šef kontrole i nadzora banaka osobno zaslužan za privatizacijsku pljačku banaka koja se odvijala u posljednjih 20-ak godina. Kao takav i sa dugogodišnjim iskustvom uspostavio je cijeli tim „stručnjaka“ pod svojim nadzorom koji su godinama neke banke privilegirali, a neke pripremili za odstrel, ili bolje reći egzekuciju u interesu krupnog kapitala.CEDOttt_M_1_thumb[1]

Najnovije sudske presude protiv Čede Maletića za pronevjere novca u IMEX Banci u kojoj je bio predsjednik Uprave prije nego je preuzeo čelno mjesto u Hrvatskoj poštanskoj banci, samo su jedna od brojnih kriminalnih radnji koje posljednjih dana isplivavaju na površinu.

Prema informacijama kojim raspolažemo protiv Čede Maletića i pojedinih članova uprave su u tijeku istrage i po ostalim prijavama kojima se tereti da je prouzročio štetu Hrvatskoj poštanskoj banci zbog čega su protiv Banke podnijete tužbe u iznosu većem od milijardu kuna, ali i ostale štete prouzročene nezakonitim isisavanjem novca sa računa Banke na ime isplata otpremnina, naknada za članstvo u Nadzornim odborima tvrtki u vlasništvu HPB-a, te isplata plaća u iznosima višestruko većim od propisane Odlukom Vlade RH koja je bila na snazi u razdoblju 2009.g. – 2011.g.

Istraga bi mogla razotkriti i sve korisnike povlaštenih kredita koji su u HPB-u plasirani političkim elitama i povlaštenim strukturama po kamatnim stopama do 4% godišnje, što je znatno manja kamatna stopa od one po kojoj je Hrvatska poštanska banka plaćala godišnju naknadu klijentima koji su oročavali i deponirali sredstva u Banci što predstavlja čisti gubitak za Hrvatsku poštansku banku.

ZBOG NEPOSTUPANJA HRVATSKE NARODNE BANKE NOVE TUŽBE PROTIV DRŽAVE!

Uprave Hrvatske poštanske banke na čelu s Čedom Maletićem i Tomislavom Vujićem koje nisu sukladno zakonu evidentirale sudske sporove u financijskim izvješćima banke, te nisu izvršile rezervacije po sudskim sporovima protiv Banke na način propisan Zakonom o kreditnim institucijama, Odlukama i pravilnicima HNB-a, sasvim će sigurno imati za posljedicu i nove tužbe protiv Banke i države, kako od oštećenih klijenata Banke, tako i novih dioničara koji su vlasništvo nad Bankom stekli a da nisu imali saznanja o stvarnom stanju u kojem se Banka nalazi i o rizicima kojima je Banka izložena po sudskim sporovima koji se vode protiv Banke.

Prvostupanjska presuda Trgovačkog suda u Zagrebu kojom je HPB-u kao tuženiku naloženo tvrtki Moj dvor građenje d.o.o. kao tužitelju isplatiti iznos od gotovo 20 milijuna EUR-a, prvi je u nizu sporova koji nisu evidentirani u financijskim izvješćima Banke na način kako to zakon i propisi nalažu slijedom čega već sada možemo reći da je i po tom pitanju prijava Fantasylanda osnovana, te da možemo očekivati i moguće nove tužbe protiv države zbog nezakonitog i nepravilnog rada banke, te nadležnih tijela institucija.

Možda je ipak došlo vrijeme da se kaže, e sad je stvarno dosta. I pljačkanja, i nesavjesnog rada, i nekompetentnih „stručnjaka“, i političara  kojima je osnovna djelatnost stjecanje privilegija u državnim tvrtkama putem politike i političke podobnosti.

Financijski „stručnjaci“ koji ne znaju što potpisuju, luksuz je koji si država ne može dopustiti.

Jer, takvih Šukera, Maletića, Vujića…, država ima i previše.

D. Lukić/Foto:arhiv mp




Komentari
Share Button