KOMEMORACIJA: Na Bleiburgu više od 25 tisuća ljudi, Klemm i Glogoški dočekani pljeskom

svibanj 16, 2015 maxportal
Share Button

Austrijski mediji navode da se naBleiburškom polju okupilo oko 65 tisuća posjetitelja. Policija je morala osigurati dodatni prostor na livadama zbog neočekivano velikog broja hodočasnika. 



Komemoracija, u organizaciji Počasnog bleiburškog voda i pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda Dragana Čovića, počela je molitvom odrješenja na groblju Unterloibach koju predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Kako potvrđuju organizatori na bleiburško polje pristiglo je više od 350 autobusa iz svih krajeva Europe, najviše iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Njemačke. HRT je izvjestio da se na Bleiburškom polju okupilo se više od 25 tisuća ljudi, a austrijski mediji pak govore o brojci od 65 tisuća posjetitelja. Policija je morala osigurati dodatni prostor na livadama zbog velikog broja hodočasnika.bleiburg, spomenik

Kardinal Bozanić u podne je predvodio misu za sve žrtve Bleiburga i križnih putova, a u ranim popodnevnim satima slijedi molitva za žrtve islamske vjeroispovijesti koju predvodi muftija Aziz Hasanović.

Hrvatski sabor je 2012., nakon 11 godina, ukinuo pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgu “zbog zloupotrebe žrtava i ustaške ikonografije”, ali ga je ove godine preuzela predsjednica Grabar-Kitarović.

U ime hrvatske predsjednice, počast žrtvama poraća odat će njezina posebna izaslanica Bruna Esih, Predsjednica udruge Hrvatski križni put.

Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje više desetaka tisuća vojnika i civila koji su se u svibnju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima danas poznatima kao ‘križni putovi’.

bleiburg 2015

 

Grabar-Kitarović je u četvrtak zapalila svijeće i položila vijence na stratištima uzduž križnog puta, istaknuvši da ima obvezu moralno osuditi režim koji je progonio i ubijao ljude.

“Zločin je zločin i nijednom se ideologijom ne može opravdati. Zato su mjesta stradanja i patnje ujedno mjesta pijeteta i spomena na sve žrtve, ali i opomena našem i budućim naraštajima koliko je važno bdjeti nad istinskom vrednotom svakog ljudskog života te koliko je važno promicati duh demokracije i suživota kao jamstva mira i bolje budućnosti”, navela je Grabar-Kitarović.

Premijer Zoran Milanović, predsjednik Sabora Josip Leko i ministar obrane Ante Kotromanović u petak su počast žrtvama Križnog puta odali u Teznom kraj Maribora, na mjestu masovne grobnice snaga NDH i civila pobijenih u svibnju 1945.

Zločini koje su komunističke vlasti počinile na kraju Drugoga svjetskog rata, kazali su premijer i predsjednik parlamenta, okaljali su “pravednu borbu”, a današnja Hrvatska osuđuje sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije.

“Ovamo sam došao samo zbog ljudi koji su ubijeni na kraju jednog rata. To je tragičan, strašan događaj koji je jednu pravednu borbu okaljao i od toga ne treba bježati niti bježim”, rekao je Milanović novinarima nakon polaganja vijenca.

Leko je kazao da su hrvatska politika i hrvatska država već osudile sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije. “Ovdje smo da odamo pijetet žrtvama komunističkog terora”, rekao je predsjednik Sabora.

Bleiburg, 16.05.2015 - Na Bleiburškom polju počelo je u subotu prije podne obilježavanje 70. godišnjice bleiburške tragedije u svibnju 1945. kada je jugoslavenska vojska likvidirala desetke tisuća pripadnika vojske poražene NDH i civila.  foto HINA/ Dario GRZELJ /ds

 

Slovenski izvori procjenjuju da je u masovnoj grobnici, bivšem tenkovskom rovu u šumi kraj Tezna bez suđenja pogubljeno od 15.000 do 20.000 vojnika i civila, većinom Hrvata. Prilikom gradnje autoceste u travnju 1999. pronađena je ta masovna grobnica i u dijelu rova dugačkome 70 metara pronađeni su ostaci 1179 žrtava koji su u srpnju te godine položeni u zajedničku kosturnicu na mariborskome gradskom groblju.

Za povjesničare je točan broj stradalih na Bleiburgu i križnim putevima i dalje nepoznanica. Po riječima povjesničarke Martine Grahek-Ravančić, do sada učinjena istraživanja ukazuju da je u bleiburškom pokolju stradalo oko 80.000 Hrvata, a da je najdonja brojka svakako oko 50.000 stradalih.

Hrvatski sabor je 2012., nakon 11 godina, ukinuo pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgu “zbog zloupotrebe žrtava i ustaške ikonografije”, ali je ove godine pokroviteljstvo nad komemoracijom preuzela predsjednica Grabar-Kitarović.

Maxportal/Foto:H



Komentirajte kao i prije. Jednostavno se prijavite putem Facebook-a, Gmail-a ili Twittera.


Share Button