MIŠLJENJE STRUČNJAKA: Što je lustracija i može li se provesti u Hrvatskoj

veljača 2, 2016 maxportal
Share Button

U HRVATSKOJ je ponovno aktualna tema treba li nam ili ne lustracija. Ajmo vidjeti što je to lustracija i gdje je i kako provedena.

Pero kovačević

Piše: Pero Kovačević

Zastupnički dom rumunjskog parlamenta je jedan od zadnjih parlamenata koji  je u ožujku 2012. godine donio zakon o lustraciji odnosno zakon koji bivšim komunističkim dužnosnicima zabranjuje obnašati javne dužnosti pet godina.

Zakon obuhvaća vodeće ljude Rumunjske komunističke partije i visoke dužnosnike u državnim službama i pravosuđu, od aktivista u propagandi do osoba u diplomatskim i konzularnim predstavništvima, od partijskih sekretara do vojnih zapovjednika.

Prema odredbama tog zakona, bivši ministri, članovi CK Komunističke partije, tužitelji, agenti i doušnici Securitatea ne mogu obnašati dužnosti poput predsjednika države, zastupnika u parlamentu, senatora i gradonačelnika te dužnosti u vladi i diplomaciji. Osobe na koje bi se Zakona o lustraciji mogao odnositi se moraju u roku od 30 dana od stupanja na snagu o tome pismeno očitovati, a ako se utvrdi da se zakon stvarno na njih i primjenjuje ne će se moći kandidirati na niz političkih i rukovodećih funkcija u razdoblju od pet godina.

Ovu vijest s više podrobnosti,naravno te 2012. niste   mogli pročitati u “velikim” hrvatskim medijima.

Što je lustracija?

Lustracija je pojam kojega su svojedobno stari Rimljani koristili za naziv ceremonijalnog čišćenja ili pomirenja, koji je bio važan dio njihovog vjerskog kulta. Bilo je to potrebno i nakon događanja, kao što su krvoprolića, babinja i dodiri s pokojnikom i slično.

Trenutno ovaj pojam se koristi za uklanjanje osoba iz javnog političkog života koji su bili aktivni u službi totalitarnih režima kao primjerice denacifikacija poratne Njemačke ili nakon pada real-socijalističkih režima.

U Hrvatskoj još nije donesen pravni okvir ili zakon o lustraciji i vjerojatno nikad niti neće biti donesen.

Svrha donošenja takvog zakona u Hrvatskoj bi bila spriječiti bivše nositelje visokih dužnosti u komunističkoj partiji, UDBI ili KOS-u da i danas budu nositelji vlasti, imaju visoko pozicionirana politička mjesta u državi, vladi, javnim poduzećima ili rade kao urednici ili novinari.

U drugim zemljama bivšeg istočnoga bloka, kao što su to Češka, Slovačka, Istočna Njemačka, Poljska, Mađarska, Bugarska, Makedonija i Albanija, ovaj pojam opisuje provjeru državnih službenika i drugih osoba javnog života na temelju bivših tajnih arhiva na moguću suradnju s komunističkim tajnim službama i sigurnosti.

Lustracijski zakon ima i Srbija. Češka je objavila popis od skoro tisuću bivših špijuna komunističkog režima. Ako se za nekoga utvrdi da je surađivao i da se okoristio tom suradnjom, oduzet će mu se javna dužnost.

Temeljni cilj lustracije je u prvom redu da se takve osobe javno moralno prikaže kao osobu koja nije dostojna djelovati u javnosti. Uglavnom je riječ o moralnoj osudi.

Tim osobama se ne brani raditi bilo koje poslove, samo ne mogu najmanje pet godina obnašati nijednu javnu dužnost.

Je li lustracija potrebna Hrvatskoj?

Hrvatska je izbjegla donošenje zakona o lustraciji, iako je tri puta bio predlagan u Saboru. Pitanje je što se nakon 25-26  godine može postići takvim zakonom. Možda bi bilo dobro ustrojiti registar te javno objaviti imena i prezimena osoba aktivnih u javnom i političkom životu u Zagrebu i Hrvatskoj na koje bi se takav zakon odnosio.

Što mislite koliko bi se osoba iz javnog i političkog života našlo na tom popisu?

Prema nekoj mojoj analizi našlo bi se dosta takvih osoba počevši od  Sabora, ministarstava,veleposlanstava, Grada Zagreba, županija, gradonačelnika, direktora i članova nadzornih odbora javnih poduzeća i medijskih stručnjaka do uglednih odvjetnika.

Što vi mislite je li Hrvatskoj potrebna lustracija i koji bi danas bili njezini učinci?

Foto:SOHV




Komentari
Share Button