MLADEN BAJIĆ: Kandidira se za suca Ustavnog suda a, bude li pravde, završit će Remetincu

veljača 23, 2015 maxportal
Share Button

Mladen Bajić nema reference obnašati bilo kakvu poziciju u Državnom odvjetništvu i USKOK-u, a poglavito biti sudac Ustavnog suda. Bivši glavni državni odvjetnik treba biti predmetom krim obrade, kao i njegov prijatelj iz djetinjstva, i njegova opsesija, bivši premijer dr. Ivo Sanader



BIVŠI državni odvjetnik Mladen Bajić i njegovi politički podobni poslušnici unutar državnog odvjetništva i USKOK-a ustrojili su paralelni sustav djelovanja unutar tijela kaznenog progona kojim su godinama vrlo uspješno štitili krupni kapital stečen sumnjivim privatizacijama i pljačkom državne imovine.

U tom paralelnom sustavu zapovijedanja ključnu ulogu odigrao je upravo Mladen Bajić koji se ovih dana kandidirao za otvoreno mjesto ustavnog suca zbog navodnog sukoba sa svojom desnom rukom Dinkom Cvitanom s kojim je u proteklih desetak godina ustrojavao ne baš educirane kadrove za borbu protiv kriminala, ali istovremeno vrlo educirane kada je u pitanju zaštita krupnog kapitala i opljačkane državne imovine.

Ključni kriterij za napredovanje i visoke pozicije u državnom odvjetništvu i USKOK-u nije bila kompetentnost, iskustvo i odgovornost, već prije svega podobnost koja se zasniva na slijepom provođenju naloga Mladena Bajića koji su bili usmjereni ne u cilju zaštite općih društvenih interesa, već očuvanja vlastitih pozicija kroz infiltriranje podobnih Bajićevih kadrova u sva ključna tijela i institucije države s posebnim prioritetom na pravosudni sustav kao ključan za kontrolu gospodarstva i politike.željka pokupac, 660x330Mladen Bajić ustoličio je Željku Pokupec na mjesto županijske državne odvjetnice u Zagrebu s koje pozicije je godinama izvršavala zapovijedi svog šefa. Spektar djelovanja sada već razriješene županijske državne odvjetnice Željke Pokupec bio je impozantan i bez ikakvih ograda prema svom šefu Mladenu Bajiću kada je u pitanju ispunjavanje raznoraznih zahtjeva koji izlaze iz zakonskih okvira.

U tom organiziranom kriminalnom djelovanju posebno mjesto su zauzimale Sunčica Blažević kao zamjenica županijske državne odvjetnice i Sani Ljubičić koja je donedavno u USKOK-u obnašala mjesto zamjenice ravnatelja USKOK-a.  Taj organizirani trojac pod zapovijedanjem bivšeg glavnog državnog odvjetnika sudjelovao je u mnogim nezakonito pokrenutim procesima koji su do prije nekoliko godina punili naslovnice medija prikazujući Mladena Bajića kao vrsnog pravnog stručnjaka i svekolikog borca protiv korupcije i kriminala kojeg na tom putu ništa ne može zaustaviti.

No, ubrzo se ispostavilo da je Mladen Bajić sve, ali ne i borac protiv kriminala i vrsni pravni stručnjak kakvim se u javnosti prikazivao putem dijela novinarskog miljea s kojim je na dnevnoj bazi održavao redovite kontakte koji ne bi trebali biti u djelokrugu rada glavnog državnog odvjetnika.

JOSIPOVIĆ KROJI ZAKONE, BAJIĆ UCJENJUJE,  KORUMPIRANA POLITIKA ZAŠTIĆENA, A PRIVATIZACIJSKA PLJAČKA LEGALIZIRANA! 

Slučajevi poput „LEX PERKOVIĆ“, „JUDA“, „HPB BANKOMAT“, „MLADINEO“, „PATRIJA“, … , samo su neki od razloga zašto Mladen Bajić ne samo da ne može biti sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, već ne bi smio obnašati niti jednu od pozicija na državnoj razini, a osobito ne u pravosuđu koje je zbog Mladena Bajića i njegovih kadrova u posljednjih desetak godina izgubilo vjerodostojnost i ulogu koja bi ono trebalo imati u pravnom i demokratskom društvu.

S nekolicinom svojih podanika upitne stručnosti,  ali istovremeno neupitne podobnosti prema kriterijima bivšeg glavnog državnog odvjetnika uspostavljen je paralelni sustav unutar državnog aparata kojem su ciljevi i svrha djelovanja usmjereni ostvarivanju privatnih, a ne općih društvenih interesa na dobrobit građana naše države.

Tako je Mladen Bajić sa mjesta glavnog državnog odvjetnika kontrolirao cjelokupni državni aparat i gospodarstvo stečeno privatizacijskim pljačkama u proteklih dvadesetak godina. No, Bajićev model kontrole nije bio usmjeren u razotkrivanju kriminala i povratu opljačkane državne imovine, već isključivo s ciljem kontrole nad korumpiranom politikom koja odlučuje o fotelji kako glavnog državnog odvjetnika, tako i ostalih pozicija i tijelima državne uprave i pravosuđa.bajić, josipović 660x330

U takvim okolnostima biti glavni državni odvjetnik i raspolagati sa dokazima protiv velikog broja političkih dužnosnika koji su se kroz godine bavljenja politikom ogriješili o zakon, značilo je biti i apsolutnim vladarom svoje pozicije i utjecaja na sve bitne  i za Mladena Bajića značajne pozicije u institucijama Republike Hrvatske. Bajić je prioritet stavio na pravosuđe i raspolažući arsenalom oružja u svojim ladicama imao neprikosnoven utjecaj i na rad županijskih državnih odvjetništava, i na rad dijela pravosuđa, jer je u svakom trenutku raspolagao sa kompromitirajućom dokumentacijom kojom je mogao ucjenjivati one koji  bi otkazali poslušnost  u određenom trenutku.

Mladen Bajić: Mozak operacije zaštite kriminala i uništenja hrvatskog gospodarstva!

Razumljivo da Mladen Bajić godinama nije pokretao kazneni progon protiv mnogih prijavljenih počinitelja kaznenih djela koji su bili uhljebljeni na visokim pozicijama u tijelima državne uprave i ostalim za njegov interes bitnim pozicijama, jer je svojim nepostupanjem držeći kaznene prijave u ladicama osiguravao podršku za očuvanje svoje fotelje zanemarujući općedruštvene interese i narušavajući pravnu sigurnost građana.

I prosječnom građaninu naše države potpuno je jasno da niti jedna privatizacija nije mogla biti izvršena bez utjecaja visoke politike, što ujedno daje odgovor na pitanje zašto netko tko ima mjesečna primanja veća od 30 tisuća kuna u privatnom sektoru, prelazi na poziciju u državni sektor u kojem su primanja znatno manja, a „odgovornost“ mnogo veća.  Da li se uistinu radi o osobama kojima je opći društveni interes ispred osobnih, ili pak o osobama koje su ispred određenih interesnih skupina postavljene odraditi još koji kriminalni čin kojim će se vrijednost državne imovine umanjiti radi preuzimanja preostalog gospodarskog potencijala u vlasništvu države kroz raznorazne akvizicije i netransparentne privatizacije.krešimir starčević

Ekonomski i pravno opravdati mnogobrojne transfere „stručnih“ menagera iz Agrokora u državne tvrtke i obrnuto, zaista nije moguće što ukazuje na jedan sasvim logičan zaključak. Nelogično je da Krešimir Starčević kao ‘vrsni’ stručnjak u Hrvatskom fondu za privatizaciju pogoduje HYPO banci u preuzimanju hotelskih kapaciteta u vlasništvu države, a nedugo potom  bude imenovan u upravu HYPO banke kojoj je pogodovao. No, ni tu nije kraj. Krešimir Starčević je imenovan i na čelno mjesto Croatia osiguranja netom prije nego je ista preuzeta od strane Adris Grupe u kojoj je prije tog imenovanja Krešimir Starčević bio zaposlen kao višerangirani menager.

Model privatizacijske pljačke uvijek isti, ali i nadalje prisutan. Postaviti svog čovjeka na čelno mjesto državne tvrtke, umanjiti joj vrijednost, otpustiti zaposlene i predati je u ruke politički podobnom poduzetniku, uhodana je špranca privatizacijske pljačke države već dvadeset godina. Posljednji primjer je i direktor Agrokora Kodžoman koji je na to mjesto imenovan s čelnog mjesta u propaloj HYPO banci koja je itekako surađivala sa Agrokorom.

Kandidatura za mjesto predsjednika uprave Zagrebačkog holdinga u kojem su primanja znatno manja od onih u Agrokoru, zaista otvaraju mnoge sumnje u razloge tih nelogičnih transfera koji nemaju ekonomsku opravdanost za onog koji je predmetom transfera. Barem ne onu javnosti dostupnu, što s razlogom ukazuje da se radi samo o privremenom prelasku na manje plaćeno radno mjesto s daleko većim obvezama i odgovornosti koji ima za cilj osigurati Agrokoru vrijedne ugovore u nadolazećim godinama do konačnog kraha Zagrebačkog holdinga i privatizacije onog što u njemu vrijedi.

Istovremeno i kontrolirati moguće kaznene progone obzirom da je USKOK iz Zagrebačkog holdinga izuzeo gotovo svu dokumentaciju, pa i onu koja dokazuje povezanost i pogodovanje Gradonačelnika Bandića  kompanijama u vlasništvu Ivice Todorića.

Stoga i ne čudi da Milana Bandića zastupa odvjetničko društvo Hanžeković koje s Gradom Zagrebom ima sklopljene ugovore temeljem kojih godišnje ostvaruje na desetke milijuna kuna prihoda putem ovrha nad građanima. I tako sve u krug začaranim labirintom koji ima za cilj uništavanje državne imovine i predaja gospodarskog potencijala države u vlasništvo nekolicine hrvatskih poduzetnika i korumpirane politike, a sve pod zaštitom “vrsnih“ pravnih stručnjaka poput Hanžekovića i njemu sličnih razmještenih po saborskim odborima za zakonodavstvo i pravosuđe radi krojenja zakona po njihovoj mjeri i u cilju zaštite kapitala stečenog kriminalom i osoba koje su u tom kriminalu sudjelovale.

MLADEN BAJIĆ TREBA ODGOVARATI, A NE, KAO SUDAC USTAVNOG SUDA, ODLUČIVATI O SVOJIM NEDJELIMA POČINJENIM NA MJESTU GLAVNOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA!

Bajićevih dvanaest godina mandata na čelu državnog odvjetništva očiti je dokaz da je državno odvjetništvo pod njegovim vodstvom usmjerilo svoje djelovanje isključivo u cilju zaštite, a ne sprečavanja kriminala. Tome u prilog govore i mnogobrojne kaznene prijave u ladicama DORH-a po kojima bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nije postupao, ali i mnogi nezakonito pokrenuti procesi ne u cilju sprečavanja kriminala, već u cilju zataškavanja stvarnih problema ovog društva i pogodovanja „stranom“ bankarskom lobiju  koji kamatari i uništava proračun i građane naše  zemlje.sani ljubičić

Jedan od takvih je i slučaj „Bankomat“ koji je razotkrio mnogobrojne zlouporabe počinjene unutar državnog odvjetništva i USKOK-a koje su sada predmetom inspekcijskih nadzora i kontrola na najvišim državnim instancama, a prema informacijama kojim raspolažemo o svemu je izviještena i Europska komisija.

Slučaj „HPB BANKOMAT“ kojeg vodi Sani Ljubičić, bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a koju je Dinko Cvitan nedavno imenovao na mjesto v.d. županijske državne odvjetnice umjesto Željke Pokupec pokazuje da se ništa još uvijek nije promijenilo u načinu rada državnog odvjetništva, već naprotiv.

I nadalje se na vodeća mjesta imenuju osobe koje će prije svoga provoditi poslovnu politiku na način da će pokušati zataškati nezakonitosti koje su u proteklim godinama i same počinile unutar DORH-a i USKOK-a, što će u konačnici dovesti do još veće eskalacije i čistke koju već kako se u posljednje vrijeme nagađa priprema Europska komisija. Sve je izglednije da će monitoring nad radom DORH-a i USKOK-a stupit na snagu i prije ljeta ove godine upravo zbog čitavog niza slučajeva koji narušavaju pravnu sigurnost građane, ali i onemogućuju bilo kakve strane investicije u Republici Hrvatskoj.

 Slučaj „HPB Bankomat“ već nekoliko puta je prekidan po nalogu Suda na zahtjev obrane optuženih, no USKOK još od svibnja prošle godine nije omogućio obranama optuženih uvid u spise sa popisima pismena čime se pokušava zataškati nezakonito postupanje bivše ravnateljice USKOK-a Sani Ljubičić u slučaju „HPB Bankomat“, te više odgovornih osoba koje su zajedno s njom sudjelovali u nezakonitim radnjama o čemu su obaviještena sva nadležna tijela i institucije države.

BAJIĆ JE UZROČNIK PRAVNE NESIGURNOSTI U HRVATSKOJ!   

Kao jedan od prvih procesa bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića kojim se 2009.-te godine dičio pred hrvatskom i svjetskom javnošću, „HPB BANKOMAT“ je uskoro postao teret  i Mladenu Bajiću, i svima koji su u tom predmetu sudjelovali. Od najpoznatije i jedne od medijski najeksponiranijih afera koja je Bajiću u to vrijeme poslužila u svrhu vlastite samopromocije, afera pod kodnim nazivom „HPB BANKOMAT“ uskoro je postala navodna afera, da bi nedugo potom postala potpuno neinteresantna za medije pod kontrolom Mladena Bajića koji se u više navrata pred medijima distancirao i odbijao komentirati slučaj.

Kada je predsjednik sudskog vijeća Ivan Turudić optužnicu u slučaju  „HPB BANKOMAT“ odbacio, Mladen Bajić je pred medijima vidno uzrujan odbijao davati izjavu govoreći „Kritika je vaša, samo vaša“. No, ubrzo se ispostavilo da je Mladen Bajić i te kako imao razloge odbijati bilo kakve komentare, jer je očito bio svjestan na koji su način njegovi, tada podređeni kadrovi pokrenuli i vodili slučaj „Bankomat“.trio-fantastikus[1]Mediji su u više navrata objavili kako su u slučaju „BANKOMAT“ isplivale na površinu mnoge zlouporabe više odgovornih osoba na vodećim pozicijama u državnom odvjetništvu i USKOK-u koje su čineći kaznena djela pokrenuli akciju pod kodnim nazivom „HPB BANKOMAT“. Jedna od njih je Boris Koketi, zamjenik bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, Sani Ljubičić, zamjenica ravnatelja USKOK-a, te nedavno smijenjena županijska državna odvjetnica Željka Pokupec i njezina zamjenica Sunčica Blažević.

Prema dostupnim informacijama, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Boris Koketi već je stegovno kažnjen zbog više zlouporaba kojim je oštećen proračun Republike Hrvatske o čemu su mediji već pisali, a navodno su posrijedi i zlouporabe položaja i ovlasti počinjene u slučaju „HPB BANKOMAT“ zbog krivotvorenja službenih isprava i ovjeravanja neistinitih sadržaja o čemu su prijavitelji izvijestili državno odvjetništvo.

Već smo ranije pisali i o bivšem glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću i famoznom vještačenju u slučaju HPB BANKOMAT kada je USKOK izradu vještačenja povjerio dvojici sudskih vještaka iz Splita, Vladimiru Krklecu, umirovljeniku i bivšem oficiru JNA bez ikakvog  iskustva u izradi financijskih vještačenja i Anti Blaževiću koji je u to vrijeme 2010.g. bio predsjednik uprave Banke splitsko dalmatinske koja se nalazi u suvlasništvu Ecije Bajić Kuljiš, inače supruge tada glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.

Kako saznajemo, podnijete su i neke kaznene prijave vezane uz predmetno vještačenje Vladimira Krkleca koji je kako saznajemo u vještačenje „Bankomat“ unosio neistinite i netočne podatke koji su u suprotnosti sa dokumentacijom koja se nalazi u spisu, ali i sastajao se sa glavnim državnim odvjetnikom i zamjenicom ravnatelja USKOK-a koji mu je za izradu vještačenja u slučaju „HPB BANKOMAT“ plaćao i prije nego je počeo istražni postupak, te prije nego je USKOK izdao nalog za provođenje vještačenja, što predstavlja kazneno djelo poticanja i zlouporabe položaja i ovlasti.bankomat

Cijeli slučaj „BANKOMAT“ vodila je zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je na temelju krivotvorene službene isprave od 30. prosinca 2009.g. zatražila pritvaranje Borisa Šimunića i tako službeno pokrenula istražni postupak „Bankomat“, iako su i prije toga državno odvjetništvo i USKOK nezakonito provodili istražne radnje o čemu postoje mnogobrojni dokazi.

Maxportal je već objavio dokument koji je potpisala zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić dana 30.prosinca 2009.g. u kojem lažno prikazuje kako su tvrtke „Fantazija sport d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija projekt d.o.o. kreditirane od Hrvatske poštanske banke u znatnim iznosima“ te obrazlažući rješenje USKOK-a navela da je zbog toga „pritvor potreban radi prikupljanja daljnjih podataka dokazima, obzirom da je kriminalistička obrada i nadalje u tijeku u pravcu utvrđivanja daljnjih podataka o dokazima odnosno identitetu osoba…“

Iz provjerenih izvora i Hrvatske poštanske banke dobili smo informaciju kako niti jedno od navedenih tvrtki Fantazija iz Samobora nije kreditirano od strane Hrvatske poštanske banke, te da Hrvatska poštanska banka nikada nije plasirala nikakva, a kamoli znatna sredstva tvrtkama Fantazija iz Samobora, kako je to lažno napisala zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić u svom rješenju za određivanje istražnog pritvora od 30.prosinca 2009.godine.

SANI LJUBIČIĆ, ŽELJKA POKUPEC I SUNČICA BLAŽEVIĆ – BAJIĆEVE REFERENCE ZA USTAVNI SUD ILI REMETINEC!  

Sani Ljubičić kojoj je optužnica „HPB BANKOMAT“u više navrata vraćena od strane Županijskog suda u Zagrebu kao nerazumljiva, te u konačnici i odbačena zbog nedostatka dokaza, zasigurno je zadnja osoba kojoj bi po njenim dosadašnjim referencama, ali i po najnižim kriterijima  pravne struke  bilo moguće povjeriti mjesto županijske državne odvjetnice.

Njeno imenovanje izazvalo je i zgražanje pravne struke, kako iz sudskih, tako i odvjetničkih krugova koji su upoznati sa kapacitetima  bivše zamjenice Dinka Cvitana koja je kao glavna i odgovorna osoba u predmetu  „HPB BANKOMAT“ narušila ugledu i vjerodostojnosti USKOK-a. No, da li se radi o bezbolnom uklanjanju Sani Ljubičić iz USKOK-a radi brojnih nezakonitosti i nepravilnosti u radu koje su razotkrivene kroz slučaj „HPB BANKOMAT“, ili je ista smještena u Županijsko državno odvjetništvo radi zataškavanja slučaja prikrivanja spisa USKOK-a koji su donedavno bili pod kontrolom Željke Pokupec i njene zamjenice Sunčice Blažević, pokazat će se uskoro kada uslijedi ili potvrđivanje Sani Ljubičić, ili njeno razrješenje sa mjesta v.d. županijske državne odvjetnice u Zagrebu.Bajić, cvitan 660x390

No, jedno je sigurno, taj trio Ljubičić, Pokupec i Blažević pod vodstvom Mladena Bajića sudjelovao je u gotovo svim spornim aferama koje sada predstavljaju velik teret novom glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu, ali i bivšem Mladenu Bajiću kojem ovaj trojac i nije baš neka referenca kao kandidatu za upražnjeno mjesto suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.

No, o referencama Mladena Bajića odlučuje Hrvatski sabor sa dvotrećinskom većinom, a o Sani Ljubičić odlučuje samo Dinko Cvitan koji joj je kao ravnatelj USKOK-a i direktno nadređeni povjerio vođenje spektakularne akcije „HPB BANKOMAT“  koja u posljednje vrijeme razotkriva kriminal i kršenja zakona od strane ovog trojca trenutno bez kormilara, a nedavno je javnosti postao poznat i slučaj „Mladineo“ u kojem su isti akteri ispred Županijskog državnog odvjetništva propustili podnijeti optužnicu u zakonom propisanom roku pričinivši time državi štetu od 54 milijuna kuna.

Prisjetimo se akcije JUDA koja je trebala razotkriti tko je odavao novinarima podatke o službenim tajnama i istragama. Zaključci kriminalističke istrage nedvojbeno su upućivali na povezanost Mladena Bajića s novinarima koji objavljuju službene tajne, njihovim urednicima i izdavačima, pa čak kuririma medija, odnosno osobama koje povezuju ured glavnog državnog odvjetnika i pojedine novinske redakcije. Nakon što su prljave aktivnosti Mladena Bajića isplivale u javnosti, cijeli slučaj je po modelu „Mladen Bajić“ spremljen u ladicu i mjesecima zataškavan, da bi u konačnici bio promijenjen i zakon kojim bi se zaštitilo glavnog državnog odvjetnika od kaznenog progona.

Kako je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić uhvaćen u nezakonitim radnjama u vrijeme dok su istrage bile tajne, a odavanje službene tajne u javnosti predstavljalo kazneno djelo, organizirana grupa pravnih eksperata unutar pravosuđa vrlo brzo je donijela zakon po kojem su istrage postale nejavne, a curenje informacija više ne predstavlja kazneno djelo.

Tako se na Mladena Bajića primjenjuje novi zakon koji je odavanje službene tajne ozakonio, a DORH je na službenim stranicama ponosno objavio kako „Izmijenjenom odredbom članka 231 ZKP-a stavak 1. Zakona o kaznenom postupku istraga više nije tajna“. I tako se glavni državni odvjetnik Mladen Bajić izuzeo od kaznene odgovornosti, jer se na osumnjičenog ima primijeniti blaži zakon koji je donijet po hitnoj proceduri na prijedlog Bajićevih „pravnih stručnjaka“ zaduženih hitne intervencije.perković

O famoznom „Lex Perkoviću“ i najnovijem slučaju „Patrije“ nije potrebno trošiti riječi, a šteta počinjena takvim postupanjem zbrajat će se u narednim godinama. Upravo je nevjerojatna brzina donošenja državnoodvjetničkih odluka kada su u pitanju određeni politički akteri. DORH i USKOK su po ovim slučajevima, pa i u slučaju „Spačva“ , „Šegon“ i mnogim drugim u rekordno kratkom roku reagirali i donijeli državnoodvjetničku odluku, i to javno obznanili.

U slučaju „Merzel“ i „Sabo“ u rekordnom roku je državno odvjetništvo utvrdilo postojanje kaznene odgovornosti i odmah obavijestilo hrvatsku javnost, dok istovremeno isto državno odvjetništvo više od četiri godine nije postupalo po kaznenim prijavama grupacije Fantasyland protiv odgovornih osoba Hrvatskog fonda za privatizaciju, što dovoljno ukazuje na selektivnost rada državnog odvjetništva i USKOK-a.  Stotine kaznenih prijava sa dokaznom dokumentacijom i nadalje leže u ladicama, ali po svemu sudeći, obzirom na novonastale okolnosti, bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić je već ispraznio svoje ladice u DORH-u, a dokumentaciju smjestio ne neko sigurnije mjesto. Koliko sigurno, vrijeme će pokazati.

Stoga, Mladen Bajić nema reference obnašati bilo kakvu poziciju unutar državnog odvjetništva i USKOK-a, a poglavito biti sucem Ustavnog suda Republike Hrvatske. Čak naprotiv, iz svih ovih slučajeva sasvim je razvidno da bivši glavni državni odvjetnik treba biti predmetom obrade i stati pred lice pravde. Kao i njegov prijatelj iz djetinjstva, i njegova opsesija, bivši premijer dr. Ivo Sanader.

D. Lukić



Komentari
Share Button