Osuđena Vukovarka Zorica Gregurić: Bila sam spremna dati život za zastavu, grb i čast Hratske

rujan 19, 2015 maxportal
Share Button

NAKON izricanja  presude na Općinskom sudu u Vukovaru 17. rujna 2015. godine kojom sam nepravomoćno osuđena na 3 mjeseca zatvora, uvjetno godinu dana, zbog razbijanja dvojezične ploče na pročelju zgrade PP u Vukovaru 23. rujna 2014. godine, ostajem i dalje kod svojeg stava i tvrdnje kako kaznenog djela nema jer je ploča postavljena protuzakonito i ne može biti pod zaštitom zakona Republike Hrvatske te najavljujem žalbu nadležnom sudu.



Oni koji su  postavili dvojezične ploče prekršili su zakon i moraju biti procesuirani, odgovarati i biti osuđeni. To je propust pravosudnih tijela RH koji se nije smio dogoditi i koji se mora ispraviti. Razlog razbijanja spomenute ploče isključivo je nakana da maknem nešto što je protuzakonito i protuustavno postavljeno te zaštitim ustavnopravni poredak na koji je aktualna vlast izvršila neviđen atak.  

Ne osjećam nikakav animozitet prema pripadnicima srpske nacionalne manjine, njihovu jeziku i pismu; dapače, ćirilicu izvrsno čitam i pišem. Moji prijatelji i suborci su pripadnici srpske nacionalne manjine, mnogi od njih prošli su stravične torture po srpskim logorima.

Znam i da je kroz povijest ćirilica, uz glagoljicu, bila hrvatsko pismo. Međutim, ćirilica je 1991.-1995. bila znak neprijateljske vojske, agresora i okupatora hrvatskih sela i gradova, bila je znak rušitelja, ubojica, koljača, silovatelja kojima nije bilo ništa sveto na ovom svijetu. Pod tim znakom su mučeni i ubijani Hrvati i svi hrvatski građani koji se nisu pridružili agresorima i ubojicama.ZORICA-GREGURIĆ-PLOĆA.-ĆIRILICA[1]

Pod znakom ćirilice, s ciljem ukidanja hrvatskog jezika i latinice s vukovarskih ulica, a nametanja srbijanskog jezika i postavljanja ćirilice na vukovarske ulice, ubijana su vukovarska djeca i ranjenici.

Nadalje, tužitelj sugerira, a isto možemo čuti i pri izricanju presude kako je moj čin oštećenja ćirilične ploče pokazatelj nepoštivanja časti i ugleda Republike Hrvatske i hrvatskih institucija. Takva tvrdnja još je jedna monstruozna laž. Kao hrvatska braniteljica, pripadnica 204. vukovarske brigade i hrvatska državljanka bila sam spremna dati život za zastavu, grb, čast, ugled, život i slobodu Republike Hrvatske i hrvatskih građana.

Poštivanje hrvatskih institucija pokazujem svojim javnim radom te poštivanjem suda, a pokazala sam i nakon oštećenja ploče svojevoljnom prijavom u Policijskoj postaji Vukovar. Unatoč tome, nada mnom je primjenjena nepotrebna i neopravdana policijska sila.

Zbog svega rečenoga, tvrdnje u optužnome prijedlogu su lažne, ničim dokazane, ni na čemu utemeljene te upućuju na postojanje u Hrvatskoj ostataka protudemokratske pravosudne prakse, na konstruiranje titoističko-staljinističkih optužnica i na ideološke difamacije i klevete koje pripadaju vremenu totalitarnoga sustava, a usmjerene su protiv ljudskoga integriteta i temeljnih sloboda.

Također, tvrdnje iz optužnoga prijedloga smišljene su s ciljem zamagljivanja istine i prikrivanja činjenice da su ćirilične ploče na državnim institucijama u Gradu Vukovaru postavljene protuustavno, protuzakonito i protudemokratski.

Treba ponoviti da prava pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru nisu ničim dovedena u pitanje. Dapače, od završetka rata ta prava dobrim dijelom izlaze izvan okvira europskih standarda i nisu u skladu s povijesnom i političkom praksom u drugim europskim zemljama.

Pripadnici srpske manjine imaju pravo na uporabu jezika i pisma privatno i javno, ali i službeno. Imaju pravo na školovanje po posebnom programu što se često zlouporabljuje za promoviranje vrijednosti suprotnih Ustavu Republike Hrvatske. Imaju pravo na kulturnu autonomiju. U postupcima pred tijelima državne uprave imaju pravo dobiti dokumente na ćirilici, a pred sudom se koristiti srpskim jezikom i pismom. U Vukovaru su zaživjela sva prava koja proizlaze iz Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina.

Međutim, pravo na dvojezične ploče na institucijama vlasti izrazito je političke prirode. Inzistiranje političkih predstavnika srpske nacionalne manjine upravo na tim pločama ukazuje na vrlo upitne političke motive i zlonamjernost – u odnosu na unutarpolitičke okolnosti, a posebice u odnosu na vanjskopolitičke okolnosti za Republiku Hrvatsku.

Državna tijela i Vlada RH su prvim i svakim ponovnim postavljanjem ćiriličnih ploča na državnim institucijama u Gradu Vukovaru sustavno kršili odredbe nekoliko zakona kao i odredbe i karakter Ustava Republike Hrvatske te demokratske i upravne norme demokratske pravne države o čemu je Ustavni sud RH zaprimio obimni podnesak u veljači 2015.zorivca gregorić , suđenje

Ranije je u hrvatskoj demokratskoj javnosti artikulirana ozbiljna sumnja na zakonitost i ustavnost postupanja Vlade RH, a Ustavni sud je u svojoj odluci od 12. kolovoza 2014. ukazao na problematičnosti postupanja Vlade RH.

Pravosudna tijela Republike Hrvatske ne smiju zanemariti ove društvene okolnosti. Ona ne mogu zanemariti ni činjenicu da državne institucije nisu ustanovile vjerodostojnost popisa stanovništva u Vukovaru na lažiranost kojega su više puta ukazivali politički predstavnici i građani Vukovara.

Nadalje, pravosudna tijela Republike Hrvatske pa tako i Općinski sud u Vukovaru ne mogu zanemariti činjenicu da državne institucije još nisu provele nadzor nad zakonitošću i ustavnošću postupanja državnih tijela u Gradu Vukovaru kao što ni nisu prozvale Vladu zbog toga što je ponovnim vraćanjem ploča prekršila Odluku Ustavnoga suda RH.

Konačno, pravosudna tijela RH pa tako i Općinski sud u Vukovaru ne smiju zanemariti činjenicu da mnogi najteži ratni zločini u Vukovaru i hrvatskome Podunavlju nisu procesuirani i kažnjeni kao i to da mnogi krivci i dalje uživaju slobodu. U takvim okolnostima, građanski neposluh bio je jedini preostali način da se upozori na zakone i Ustav RH, ali i na hrvatske, europske i općeljudske moralne, etičke, demokratske i pravne norme.

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina određuje uvjete za ostvarenje prava pripadnika svih nacionalnih manjina, pa tako i srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Brojčani podaci pritom su samo jedan od uvjeta. Ostali uvjeti određeni su odredbama o poštivanju Ustava RH, zatim europskih konvencija kao i međusobnim poštivanjem i većinskoga naroda i pripadnika, u ovom slučaju srpske, nacionalne manjine.

Zalaganje za poštivanje Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina borba je za vladavinu prava u Republici Hrvatskoj kao i za poštivanje identiteta hrvatske ustavne države.

Vukovar,  17. rujna 2015. godine

Zorica Gregurić



Komentirajte kao i prije. Jednostavno se prijavite putem Facebook-a, Gmail-a ili Twittera.


Share Button