Plenković najavio povećanje mirovina, novac za demografiju i kupnju zrakoplova

srpanj 27, 2017 maxportal
Share Button

Vlada je prihvatila Prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020. Prihodi državnog proračuna za 2018. godinu planiraju se na razini od 127,9 milijardi kuna, a rashodi na 132,9 milijardi kuna, dok se deficit opće države projicira na razini od 0,8 posto BDP-a, uz stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto.



‘Dobro je u ovim smjernicama je to da se u ovoj godini očekuje 1,3% proračunskog deficita iako smo očekivali 1,6%. Za 2018. je ambicija da proračunski deficiti bude 0,8%, a rast BDP-a 2,8%’, kazao je premijer. Najavio je kako će Vlada ”223,5 milijuna kuna izdvojiti za demografsku revitalizaciju, a za umirovljenike će biti izdvojeno 1,35 milijuna kuna.

Tijekom 2018. očekuje se porast mirovina od 2,1%. HZZO-u se daje pola milijarde kuna, poručio je premijer. U 2018. očekuje se prvi dio troškova za nabavu zrakoplova. Potvrđujemo da smo odlučni u namjeru da osiguramo sposobnost hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dodao je Andrej Plenković. 

Nove smjernice su, prema riječima ministra financija, uglavnom istovjetne onima iz ovogodišnjeg Programa konvergencije, ali uzimaju u obzir i pojedine rizike, pa i restrukturiranje i svega što je vezano uz koncern Agrokor.

Za 2018. su planirani prihodi 127,96 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 5,3 posto u odnosu na plan za 2017. Pritom se porezni prihodi planiraju na razini od 74,6 milijardi kuna, uz 2,5 postotni godišnji rast, a preostali dio rasta dolazi prije svega od korištenja EU fondova, gdje se očekuje daljnji rast od gotovo 24 posto, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

U 2019. proračunski prihodi porast će za 3,6 posto te će iznositi 132,6 milijardi kuna, dok se za 2020. godinu predviđaju u iznosu od 136,7 milijardi kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 3,1 posto.  Prihodi od PDV-a se za 2018. planiraju na 48,2 milijarde kuna, uz rast od 4,4 posto, a rast doprinosa očekuje se po stopi od 4,2 posto, na 24,05 milijardi kuna.

Smanjenje Marić najavljuje u proračunima Ministarstva gospodarstva, jer ove godine završavaju plaćanja iz programa restrutkuriranje brodogradnje, te Ministarstva financija zbog nižih kamata. Ukupno bi rashodi u 2018. trebali rasti za 4,5 milijardi kuna, na 132,9 milijardi kuna, dok bi 2019. iznosili 135,5 milijardi, a 2020. 136,6 milijardi kuna.

Temeljem ovih projekcija, a uzevši u obzir i izvanproračunske korisnike i jedinice lokalne uprave i samouprave, za 2018. u Vladi očekuju deficit opće države od 0,8 posto BDP-a, a u 2019. od 0,3 posto, dok za 2020. Marić projicira suficit od 0,5 posto BDP-a. Slijedom takvih kretanja, očekuje se i nastavak smanjivanja javnog duga, koji bi krajem 2017. godine trebao pasti na 81,1 posto BDP-a, što bi bilo za 2,6 postotnih bodova manje nego krajem 2016. Udio javnog duga u BDP-u trebao bi i idućih godina padati, pa bi 2020. skliznuo na 72,1 posto BDP-a.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić je istaknula da proračun za 2018. ima veliku važnost, između ostalog, jer će se donijeti u uvjetima uzlaznog gospodarskog ciklusa. Međutim, opasnost je dobrih vremena da se pomisli da će ona trajati dugo i da stoga treba eventualno oslabiti ili sasvim zaboraviti na potrebu štednje i racionalnog postupanja u svakom od resora, upozorila je, istaknuvši da su dobra vremena prilika da se fiskalna situacije pripremi za vremena koja neće biti tako dobra, a koja nam sigurno u budućnosti dolaze.

Vlada je za 2053 dozvole povećala kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca u ovoj godini i to samo za graditeljstvo, a s obzirom na povećane investicije u tom sektoru planiranih najesen. Analizom tržišta rada, sektorski, predvidjeli smo povećanje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca u građevinskom sektoru upravo radi bojazni da nećemo uspjeti realizirati investicije u građevini koje kreću od jeseni, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. Većinom je riječ o zanimanjima kojih nema na hrvatskom tržištu rada niti se mogu “dobiti” ubrzanim prekvalificiranjem, a naviše je riječ o zidarima, tesarima i armiračima i ostalih zanimanja iz sektora graditeljstva.

Vlada je odlučila i i da se od prodaje izuzme 0,65 posto dionica Croatia osiguranja te 1,49 posto dionica ACI-a, u svrhu osiguranja kredita kod HBOR-a i HPB-a za financiranje programa restrukturiranja požeške Orljave. “Društvo je u predstečajnoj nagodbi i radi održivosti plana restrukturiranja zadužuje se kod HBOR-a i HPB-a za 14 milijuna kuna, uz poček od dvije godine i kamatnu stopu od četiri posto”, naveo je ministar državne imovine Goran Marić.

Za osiguranje kredita iz prodaje se izuzima i daje u zalog 2800 dionica CO-a što je približno 18,3 milijuna kuna te 1660 dionica ACI-a iz Opatije, što je približno 9,6 milijuna kuna.

Ministarstvu vanjskih i europskih poslova dana je, pak, suglasnost za jednokratnu isplatu kredita londonskoj HSBC banci u iznosu od 1,34 milijuna britanskih funti, a koji su utrošeni za kupnju rezidencije veleposlanstva u Londonu.

MP/Foto:gov.hr



Komentari
Share Button