‘U suvremenoj Hrvatskoj nije se pronašla politička volja kako bi se razobličile metode komunističke diktature. Zbog toga je Most odlučio predložiti zakona, vjerujući kako je došlo vrijeme da se utvrde činjenice iz vremena koje je prethodilo stvaranju moderne Hrvatske’, kazao je uvodno Mostov Nikola Grmoja.
Kazao je Grmoja da Hrvatskoj nije u cilju čuvati tajne bivše države. ‘Po sili zakona želimo da se otvori svo gradivo do 22. prosinca 1990. pa i ono koje je označeno nekom oznakom tajnosti’, rekao je Grmoja.
Zamolio je Grmoja da se o ovome raspravlja staloženo pa i prema onima koji ne misle iste ‘Kada raspravljate, mislite i na žrtve’, rekao je Grmoja.
‘Čestitam vas na jdnom od najvažnijih izlaganja’, replicirao je odmah Grmoji Željko Glasnović. ‘Glavni uzrok podjele su kuministički zločini’, kazao je Glasnović. ‘Zastupnike ne zanima smrt tisuća ljudi, njih zanima lova’, spočinuto je Glasnović što u sabornici nema dovoljno ljudi.
‘Jedino do pomirenja i smanjenja podjela je ako oktrijemo istinu’, rekao je Grmoja, dodavši kako će od svih sljednika tražiti da predaju arhivsku građu.
Ovaj prijedlog zakona je napravljen za predizborno vrijeme i građanima ništa ne znači, kazao je SDP-ov Mirando Mrsić. ‘Važnije je što se događalo nakon ’90-tih, za vrijeme privatizacije. Koplja će se oko ovog zakona lomiti u HDZ-u, ali ne i u SDP-u’, poručio je Mrsić. ‘Jeste li u izradi zakona koristili savjete Zlatka Hasanbegovića’, upitao je Mrsić, no Grmoja mu je odgovorio da Hasanbegović nije sudjelovao u izradi zakona.
Da se treba otvoriti sve, složio se i SDP-ov Nenad Stazić. ‘Kako se obogatila obitelj Gojka Šuška? Koji su to ljudi koji su se obogatili na trgovanju naftom s neprijateljima?’, rekao je Stazić.
‘Mislite da će se otvaranjem i ovog kasnije riješiti pitanje privatizacije?’upitao je Grmoja. dodao je da nema problem da se sve otvori.
Grmoji je replicirao i HSS-ov Krešo Beljak, koji je bivšeg predsjednika HSS-a Branka Hrga prozvao zato što je bio SKOJ-evac. ‘Vi namjerno bacate ljudima prašinu u oči. Svi mi znamo kako su se odvijale stvari krajem 80-ih. Pravi domoljubi koji su bili proganjani stradali su od hrvatske ruke. Nema arhiva, ne postoje arhivi. Mi smo se svojih komunista riješili. Branko Hrg, član SKOJ-a je u HDZ-u tamo gdje je i mjesto’, rekao je Beljak.
Odmah je reagirao predsjedavajući Petrov. ‘Kolega Beljak, odmah ću vam izreći opomenu zbog vrijeđanja’, rekao je Petrov.
Beljak je odgovorio da mu nije jasno kako može biti uvreda ako je netko zaista bio SKOJ-evac. ‘Ispričavam se drugu Hrgu’, rekao je Beljak.
‘SDP nema nikakvih problema da se otvore arhivi, HDZ ima više komunista nego SDP’, rekao je SDP-ov Željko Jovanović.
Poručio je kako se SDP još 1990. ispričao za sve zločine komunizma, a da je 1995. svu arhivu Saveza komunista predao Državnom arhivu.
Grmoja mu je uzvratio zna kako je arhiva predana, ali da se ni ‘nijedan dokument se ne može dobiti bez suglasnosti tajnika SDP-a’.
Mišljenje Vlade obrazložio je Ivica Poljičak iz Ministarstva kulture, koji je rekao da je Mostov prijedlog parcijalan i nedorečen.
‘Bilo je jasno kako je potrebno donijeti novi zakon kojim se uređuje arhivska djelatnost. U međuvremenu se pojavio i Mostov prijedlog izmjena zakona. Mogu kazati kako sam cilj ovog prijedloga zakona ima visoko suglasje s novim zakonom koji se upravo stvara u Ministarstvu kulture. Vlada upućuje na dio nedorečenosti i potrebu za usklađivanje s hrvatskim zakonodavstrvom. U novom zakonu se vodi računa o dostupnosti arhiva pri čemu se rukovodimo njemačkim modelom koji radi jasnu distinkciju između progonitelja i žrtve’, rekao je Poljičak i dodao da bi Vladin zakon u Sabor mogao doći kroz dva do tri tjedna.
Replicirao je Stazić, kazavši da u Vladi sjede i Most i HDZ. ‘Mostu u Saboru se žuri u odnosu na Most u vladi. Htjeli bi da se što prije sazna što je sve represivni komuniitički sustav radio, koliko je otvorio škola, tvornica, kakav je imao zdravstveni sustav i u tom pogledu podržavam Most u saboru u odnosu na Most u vladi’, rekao je Stazić.
MP/foto:
